Još uvijek ste malo zbunjeni izborima u BiH? Donosimo ključno

Održani su izbori u Bosni i Hercegovini. Iako se glasovi još uvijek prebrojavaju, moguće su male razlike u konačnim rezultatima. Prema trenutnim podacima, hrvatski član predsjedništva trebao bi biti kandidat Demokratske fronte (DF) Željko Komšić, Bošnjake će predstavljati kandidat Stranke demokratske akcije (SDA) Šefik Džaferović, dok je kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik predstavnik srpskog naroda. Telegram donosi informacije ključne za razumijevanje izbora u BiH.

1. Birana su tri člana Predsjedništva

U Bosni i Hercegovini su, dakle, jučer održani izbori za članove predsjedništva. Oni se biraju svake četiri godine, a u predsjedništvu su predstavnici hrvatskog, bošnjačkog i srpskog naroda. Glasalo je nešto više od 3,3 milijuna registriranih birača. Na izbore ih je izašlo 53,26 posto, što je na razini odaziva iz 2014. godine.

U BiH se glasa u dvije izborne jedinice. Federacija BiH je jedna izborna jedinica u kojoj se biraju hrvatski i bošnjački član predsjedništva, dok se u Republici Srpskoj bira samo jedan, srpski član predsjedništva. Najveći odaziv zabilježen je u ruralnim područjima, no i u nekim gradovima poput Banje Luke i Doboja odaziv je bio iznad prosjeka, odnosno iznosio je 60 posto.

2. Rezultati izbora u Federaciji BiH

Birači s područja Federacije BiH glasali su, dakle, ili za hrvatskog ili za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Među onima koji su odlučivali o hrvatskom članu državnog vrha njih 51 posto potporu je dalo Komšiću, a za njegova najjačeg protukandidata, predsjednika HDZ BiH Dragana Čovića glas je dalo njih 37 posto.

Među bošnjačkim kandidatima za Predsjedništvo BiH Šefik Džaferović iz SDA osvojio je najviše glasova, oko 38 posto glasova.

3. Rezultati izbora u Repubici Srpskoj

U Republici Srpskoj, prema službenim podacima, kao novi srpski član Predsjedništva BiH najviše glasova dobio je Milorad Dodik, zadobivši potporu 55,15 posto birača. Nakon izborne pobjede Dodik je najavio da će mu prvi sastanak biti s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. S njim se planira sastati i prije nego s ostalim članovima Predsjedništva BiH.

4. Koliko su, konkretno, glasova dobili predstavnici Hrvata

Željko Komšić pobijedio je s 45.000 glasova više od glavnog konkurenta Dragana Čovića. Do sada je izbrojano 80 posto glasova. Za kandidata Demokratske fronte Komšića glasalo je više od 168 tisuća, a za predsjednika HDZ BiH Čovića nešto manje od 123 tisuće birača. U postocima, Komšić osvaja 51 posto, a aktualni hrvatski član predsjedništva Čović 37 posto glasova.

Na ishod izbora ne može utjecati ni oko 24 tisuće glasova Hrvata iz BiH koji žive u inozemstvu i mogli su glasati putem pošte. Trećeplasirana u utrci za hrvatskog člana predsjedništva je Diana Zelenika iz HDZ 1990. za koju je glasala 21 tisuća birača ili nešto više od šest posto. Boriša Falatar iz Naše stranke (NS) dobio je glasove 11 tisuća birača ili 3,5 posto, a na posljednjem je mjestu Jerko Ivanković Lijanović s pet tisuća ili 1,5 posto glasova.

5. Reakcija Dragana Čovića

Već su stigle i izjave kojima se ne priznaju rezultati. Tako je aktualni član Predsedništva BiH, Mladen Ivanić, koji je izgubio od Milorada Dodika u utrci za još jedan mandat, izjavio da ne priznaje poraz. Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, koji je izgubio od Željka Komšića, najavio je mogućnost izbijanja neviđene krize.

Implicirao je da su predstavnici bošnjačkog naroda izabrali predstavnika hrvatskog naroda, pa stoga izbori nisu pravedni. Ističući kako žali jer su Bošnjaci odlučili izabrati dva člana Predsjedništva BiH, Čović je rekao kako su Bošnjaci trebali shvatiti da ne mogu Hrvatima birati predstavnike ni u Predsjedništvu BiH, niti u domovima naroda, jer to je put nazadovanja i može izazvati “neviđenu krizu”.

6. Komšićev odgovor

Željko Komšić uzvratio je da je Čović, prema istim izbornim pravilima, izabran prije četiri godine. Komšić je najavio kako će ‘služiti svim građanima BiH’. Poručio je svim Hrvatima u cijeloj BiH kako ustavni ustroj BiH omogućuje njegovu poziciju u državnom vrhu, a oni sami nemaju nikakvog razloga za brigu zbog toga.

U petak uoči izbora Komšić je reagirao na dolazak hrvatskog premijera Andreja Plenkovića u Mostar i davanje potpore Draganu Čoviću izjavivši kako dužnosnici iz Hrvatske i Srbije “upadaju u BiH poput razbojnika i hajduka” miješajući se u izborni proces.

7. Bošnjaci su donekle zadovoljniji

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović proglasio je u nedjelju navečer pobjedu Šefika Džaferovića za glasove bošnjačkog biračkog tijela za Predsjedništvo BiH. “SDA je najjača stranka u BiH i tako to treba biti”, kazao je Izetbegović, a komentirajući upozorenja iz HDZ BIH najavio je kako će se u BiH “raditi po zakonu, a ne po željama Dragana Čovića”.

Analitičari kažu da je ipak najveće iznenađenje jučerašnjih izbora debakl kandidata za člana Predsedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda, lidera Saveza za bolju budućnost, Fahrudina Radončića.

8. Birani su i zastupnici za parlament

Birači u BiH u nedjelju su birali novi sastav tročlanog Predsjedništva BiH, zastupnike u Zastupničkom domu parlamenta BiH te zastupnike u Zastupničkom domu parlamenta Federacije BiH i u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Birali su se i novi predsjednik i dva dopredsjednika tog entiteta, te zastupnici u skupštinama deset županija u Federaciji BiH. Ukratko, za 518 pozicija na različitim razinama vlasti natjecalo se gotovo sedam i pol tisuća kandidata iz 58 političkih stranaka i 36 koalicija te 34 neovisna kandidata

9. Konkretno stanje s parlamentom

Neće biti jednostavno upostaviti ni vlast u parlamentima na svim razinama u BiH. Prema preliminarnim rezultatima najviše glasova su dobili Stranke demokratske akcije (SDA), HDZ BiH i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika. Dakle, SDA, čiji je kandidat Šefik Džaferović ušao u predsjedništvo kao bošnjački predstavnik, najjača je politička stranka u Zastupničkom dom parlamenta BiH.

SDA je dobila potporu 25 posto biračkog tijela, slijedi je koalicija okupljena oko HDZ BiH s nešto manje od 19 posto osvojenih glasova a potom SDP BiH koji je dobio potporu oko 14 posto birača. Demokratska fronta (DF) novog hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića dobila nešto manje od devet posto biračkih glasova. Savez za bolju budućnost (SBB) Fahrudina Radončića također je osigurao ulazak u državni parlament s oko šest posto glasova.

U Republici Srpskoj je Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika pobijedio oporbenu koaliciju pod nazivom Savez za pobjede okupljene oko Srpske demokratske stranke (SDS). Dodik ne bi trebao imati problema sa zadržavanjem vlasti. SDS je dobio 25 posto glasova a njen koalicijski partner Partija demokratskog progresa (PDP) oko 12 posto glasova. Dodik ipak može računati i na oko 15 posto glasova koje su dobili kandidati dvije manje stranke iz RS-a što su s njim do sada bile u koaliciji pa će na njegovoj strani vjerojatno biti većina zastupnika u Zastupničkom domu parlamenta BiH koji dolaze iz RS-a što znači kako će SNSD postati i dijelom vlasti na državnoj razini.

10. Moguća je koalicija SDA i HDZ-a BiH

Komplicirani ustroj vlasti BiH podrazumijeva koaliranje na državnoj razini u bilo kojem slučaju ishoda izbora. U Federaciji BiH vlast je moguće uspostaviti isključivo temeljem proporcionalne zastupljenosti Bošnjaka i Hrvata u tijelima zakonodavne i izvršne vlasti. Zato je već iz SDA upućen poziv HDZ-u BiH za formiranje koalicije, te u konačnici formiranje vlasti.

11. Kako je općenito prošlo glasanje

Iz koalicije nevladinih udruga “Pod lupom”, koja je na biračka mjesta rasporedila oko četiri tisuće promatrača, nakon njihova zatvaranja su objavili kako su tijekom glasovanja zabilježili 329 “kritičnih situacija”. One uključuju kršenja izbornih pravila i izgrede na biračkim mjestima. Direktor koalicije Dario Jovanović potvrdio je kako je 159 takvih spornih situacija ipak brzo riješeno pa sve nije utjecalo na regularnost izbornog procesa. Posebno je zanimljiv trenutak bio je kada je jedan gospodin došaon vidjeti zašto je njegova mrtva mama na biračkom popisu.