Još zgodan detalj; HDZ je u hrpi gradova dobio više glasova za mjesne odbore, nego za Europski parlament
U nekim mjestima istovremeno su održani izbori za mjesne odbore i EP. HDZ-ovi birači su, čini se, malo protestirali
Pet dana je tek prošlo od europskih izbora, a Andrej Plenković ima već dvojicu stranačkih kolega koji javno razglabaju o svojoj mogućnosti kandidature za mjesto predsjednika stranke.
Prvo je Miro Kovač u razgovoru za jučerašnji Jutarnji list na pitanje o tome hoće li biti Plenkovićev protukandidat kazao: “Što se mene tiče, u svakom sam trenutku sa svojim iskustvom, političkim radom i stavovima na raspolaganju svojoj stranci i članstvu”.
Danas je Davor Ivo Stier bio još konkretniji. “Moja je sada misija raditi na tome da ujedinimo stranku i naše biračko tijelo, koje se doista podijelilo. Ja ću na tome raditi i ja ću u tome uspjeti“, kazao je Stier. Na pitanje šalje li time poruku da je spreman preuzeti HDZ, istaknuo je kako je na izvještajnom Saboru iskazao spremnost raditi na ujedinjavanju stranke i birača, pa dodao: “Zašto ne i kao predsjednik stranke”. Precizniji odgovor je ostavio, kako je rekao, za vrijeme unutarstranačkih izbora.
Jasna naznaka ambicija Stiera i Kovača
Za HDZ-ove standarde, izjave ove dvojice saborskih zastupnika i bivših ministara vanjskih poslova, prilično su jasna naznaka ambicija. Sam Andrej Plenković je, u vrijeme kad se špekuliralo o potencijalnom padu Tomislava Karamarka 2016. godine, na pitanje o svojim ambicijama za preuzimanje stranke govorio tek kako to u ovom trenutku nije tema. Dva mjeseca kasnije Plenković je bio novi predsjednik HDZ-a.
Stier i Kovač su u svojim istupima problematizirali i činjenicu da je stranka izgubila dobar dio glasova koji su otišli desnici. Kovač je poručio kako za iduće izbore treba “promijeniti recept”, a Stier govorio o potrebi potpore desnih birača i borbi protiv klijentelizma.
I ranije se javljali s kritikama vodstva
Nije ovo prvi put da se s kritikom politike stranačkog vodstva javljaju baš njih dvojica. Točno godinu dana prije europskih izbora, dakle, 26. svibnja 2018., u Ciboni se održao Izvještajni sabor HDZ-a. Afera Borg tad je bila u punom zamahu, tek je 12 dana bilo prošlo od ostavke ministrice gospodarstva Martine Dalić.
Govor koji je bio najburnije pozdravljen bio je baš onaj Stierov, koji je naglasio potrebu borbe protiv klijentelizma i da se HDZ-ovci nikad ne smiju sramiti što su kršćani, ciljajući, kako se kasnije tumačilo, na priču o Istanbulskoj konvenciji. Kovač je, pak, kazao da se ključni procesi ne smiju voditi mimo njihove stranke, upozorivši kako su “takozvani eksperti bez demokratskog legitimiteta HDZ-u u prošlosti nanijeli veliku štetu”.
Obojica su nekoliko dana nakon Sabora HDZ-a smijenjeni sa svojih funkcija, političkog (Stier) i međunarodnog tajnika (Kovač).
Plenković zamjera Stieru neaktivnost u kampanji
Plenković je danas odgovorio na Stierovu izjavu na isti način na koji je u utorak uzvratio Milijanu Brkiću – praktički s pitanjem “di si bio u kampanji”. No, dodao je, dosta pomirljivije, i kako je HDZ demokratska stranka i svatko može reći što hoće, pa se tako i kandidirati za stranačke funkcije.
Prilično je, stoga, očito da ovaj put neće biti nekakvih sankcija prema Stieru i Kovaču, ako ni zbog čega drugog, onda zbog činjenice da više nemaju stranačkih funkcija s kojih bi ih se moglo smijeniti. Obojica su tek saborski zastupnici, a taj mandat je njihov, a ne stranački.
No, o ovom, za HDZ nezadovoljavajućem rezultatu izbora bit će još itekako govora.
‘Pola birača desnice su – naši’
U središnjicu stranke bi tijekom današnjeg dana županijske organizacije i zagrebački HDZ trebali dostaviti svoja izvješća i analize o europskim izborima. To je predsjedništvo stranke zatražilo dan nakon izbora. No, pojedini članovi HDZ-a još su u ponedjeljak postavili dijagnozu: više od polovice birača, koji su u nedjelju glas dali desnici, zapravo su birači HDZ-a. “Da su danas parlamentarni izbori, ne bi to tako izgledalo, desnica bi dobila deset posto. Ali ljudi su procijenili da su ovi izbori (europski, op.a.) manje važni”, kaže naš sugovornik iz vrha stranke.
U analizi rezultata kojom će se ovih dana baviti HDZ, možda bi trebali obratiti pažnju na izbore koji se, sasvim sigurno, doživljavaju još manje važnima – onima za mjesne odbore, najnižu razinu vlasti.
Naime, u nekoliko gradova i općina su paralelno s europskim izborima u nedjelju održani izbori za mjesne odbore. Usporedba rezultata otkriva zanimljivu činjenicu – HDZ je, naime, dobio mnogo više glasova za mjesne odbore, nego za Europski parlament.
Prošli bolje u mjesnim odborima nego za EU
Primjerice, na istoku države, u Gradu Đakovu, birači su na listiću za mjesne odbore HDZ-ove kandidate zaokružili 2.446 puta. Na drugom glasačkom listiću koji su imali, onom za izbore za Europski parlament, lista HDZ-a je dobila 1.442 glasa. Dakle, točno 1.004 birača svoj glas koji su dali stranci za mjesni odbor, nije htjelo dati i Plenkovićevoj listi za EU parlament koju je vodio Karlo Ressler.
Na sjeveru, slična situacija. U Zaboku je HDZ na izborima za mjesne odbore dobio 775 glasova. Lista za EU parlament 402. Na zapadu, u Novigradu, HDZ je zaokružio 151 birač na listiću za mjesne odbore. Na onom europskom, brojka je pala na 107. Naposljetku, na jugu, u općini Podbablje u Imotskoj krajini, HDZ-ove kandidate u mjesnom odboru poželjelo je 738 birača. U EU parlamentu, pak, njih 587.
Na opasku o razlici između broja glasova koje je HDZ u nedjelju dobio na europskim izborima i na izborima za pojedine mjesne odbore, HDZ-ovac s kojim smo razgovarali poručuje da “svaki izbori imaju svoju logiku” te da je “najkorektnije uspoređivati izbore istog ranga”. Ovdje možda valja podsjetiti i kako je koalicijska HDZ-ova lista na “izborima istog ranga”, dakle onima za EU parlament prije pet godina dobila 41,42 posto glasova. Sad je HDZ završio na 22,72 posto.
Unutarstranački izbori do sljedećeg proljeća
U svojoj današnjoj izjavi Stier je istaknuo kako HDZ s takvom potporom ne može na parlamentarne izbore, ali je kazao i nešto o široj slici. “Sada kada gledamo širu europsku sliku kako su prošle stranke EPP-a, onda možemo reći da je to rezultat koji daje priliku HDZ-u i Andreju Plenkoviću da se dobro pozicioniraju unutar EPP-a i europskih institucija i mislim da je to dobro za Hrvatsku”. Podsjetimo, strani i domaći mediji posljednjih tjedana sve glasnije spominju kako bi Plenkovićevo ime moglo, ako se okolnosti poklope, isplivati kao kompromisno rješenje za neku od važnih EU funkcija. Što bi, jasno, značilo da HDZ i Hrvatska moraju tražiti novu osobu na čelu stranke i Vlade.
Ukoliko, pak, transfera Zagreb-Bruxelles ipak ne bude, ostaju stranački izbori koji se moraju održati do sljedećeg proljeća i na kojima će, po svemu sudeći, Andrej Plenković morati odmjeriti snage s ozbiljnim protukandidatom ili protukandidatima. Iako se u medijima i političkim kuloarima spekuliralo da bi se ti izbori mogli održati već ove godine, to je sada teže zamislivo. “Nakon ovog u nedjelju, ne vjerujem da će ići na unutarstranačke izbore ove godine”, zaključio je jedan od sugovornika blizak vrhu HDZ-a.