Josipi Čulini, bivšoj Rimac, upravo je propao pravni manevar kojim se pokušala izvući iz milijunske afere

Čekat ćemo odluku Visokog kaznenog suda. Ne bih željela ni tu prejudicirati, znamo da i nakon toga imamo, ukoliko ne budemo zadovoljni odlukom, a vjerujem da ćemo biti jer imamo stvarno argumente… Imamo ustavni sud i Europski sud za ljudska prava. Kao što sam rekla na početku procesa, da ćemo biti aktivni i da ćemo u potpunosti ogoliti i dokazati što je stvarno istina. Moram držati do svoje riječi i kao što sam rekla, bit će zanimljivo”, kazala je Čulina.

Mito i zlouporaba položaja

Čulinu i još osmero okrivljenih USKOK je optužio da su davanjem mita te zlouporabom položaja pogodovali investitoru iz Knina Milenku Bašiću za izgradnju vjetroelektrane, za što je Čulina od njih navodno dobila više od 1,1 milijuna kuna (oko 150.000 eura).

Optužnicom se Čulina tereti da je, koristeći utjecaj dugogodišnje gradonačelnice Knina i saborske zastupnice te državne tajnice u Ministarstvu uprave, od početka 2017. do svibnja 2020. dogovorila značajnu nepripadnu dobit investitoru izgradnje vjetroelektrane na području Ervenika i Knina čije poslovanje vode Bašić i Dragan Stipić.

S njima je dogovorila kako će poduzimati sve potrebne radnje da, neovisno o ispunjavanju propisanih uvjeta, njihovoj tvrtki osigura dobivanje dozvola, rješenja, očitovanja i sklapanja ugovora potrebnih za izgradnju, puštanje u rad, proizvodnju i prodaju električne energije. Prema optužnici, Bašić je Čulini mjesečno isplaćivao najmanje 40.000 kuna (5300 eura), a davao joj je i druge nagrade, ukupno joj isplativši 1.1 milijun kuna.

Pogodovanje Bašićevoj tvrtki

Stipić je Čulini, stoji u optužnici, obećao da će u poslovima osiguranja vjetroelektrane po njezinom izboru angažirati posrednika u osiguranju, s kojim je ona dogovorila kako će se dio njegove provizije od 92.000 eura isplatiti njoj.

U okviru tog dogovora, Čulina je prema predstavnicima Ministarstva državne imovine, Hrvatskih šuma, HERA-e, HROTE, Ministarstva zaštite okoliša i energetike, HPB-a te HOPS-a poduzimala niz radnji radi pogodovanja Bašićevoj tvrtki na štetu države.

U optužnici se navodi kako je Čulina, zajedno s Gabrijelom Žalac kao tadašnjom ministricom regionalnog razvoja i fondova EU te članicom Nadzornog odbora HBOR-a, poduzimala takve radnje i prema predstavnicima banke.

Upletena i Gabrijela Žalac

Čulina se tereti i da je radi omogućavanja nastavka radova na izgradnji vjetroelektrane – unatoč neriješenim imovinsko-pravnim odnosnima na šumskom zemljištu u državnom vlasništvu te upozorenju Hrvatskih šuma Bašićevoj tvrtki da prekine s pripremnim radovima – zatražila od tadašnjeg predsjednika Uprave Hrvatskih šuma Krunoslava Jakupčića da s Bašićevom tvrtkom sklopi ugovor o izgradnji i korištenju šumske ceste neovisno o ispunjavanju uvjeta, na što je Jakupčić pristao.

Čulina je optužena i da je zajedno sa Žalac od HBOR-a tražila da investitoru vjetroelektrane odobri kredit od 130.000 eura, smanji tražene instrumente osiguranja kredita te da za potrebe te tvrtke osigura sastavljanje pisma namjere u kojem bi HBOR neistinito naveo dobavljaču vjetroagregata da će kredit biti odobren, a što je predsjednica HBOR-a odbila učiniti.

Sređivanje državnog ispita

Također, Čulina je optužena da je investitoru vjetroelektrane osigurala 3,6 milijuna kuna nepripadne dobiti. Čulina je optužena i u postupku koji je potekao iz afere Vjetroelektrane, a u kojem se već nagodilo 11 od ukupno 27 okrivljenika osumnjičenih za niz malverzacija, uključujući namještanje državnih ispita, sređivanje dodjele potpora za područja naseljena nacionalnim manjinama, pogodovanje izmjenama uvjeta za zakup državnog zemljišta za uzgoj stoke na krškim pašnjacima i slično.

I u tom je slučaju također optužena bivša ministrica Žalac koju USKOK tereti da je preko stranačke kolegice bratu sređivala polaganje državnog ispita.