Jović: 'Sukob na Balkanu je realan samo u jednom scenariju. Ne smijemo paničariti'

Rekao je da u Ukrajini trenutačno ne pobjeđuje niti jedna strana, a smatra i da će rat biti dugotrajan

FOTO: Screenshot N1

Profesor na Fakultetu političkih znanosti Dejan Jović u večerašnjem Pressingu na N1 govorio je, među ostalim, o ratu u Ukrajini za koji je rekao da mu je otpočetka bilo jasno da će ga biti teško završiti.

“Iz ovog rata nitko ne smije izaći kao poražena strana. Poraz bi značio stalan gubitak statusa sile. Ovaj rat ima elemente ideološkog rata protiv Zapada, liberalne demokracije i proširenja NATO saveza”, rekao je Jović.

Dodao je da u Ukrajini trenutačno ne pobjeđuje niti jedna strana. “Ukrajina se i dalje odupire, premda je cijena tog odupiranja golema”, ocijenio je. “Ne znam što bi bilo moguće, a da ne izgleda kao poraz Rusije. Zapad je istaknuo da je Putinov cilj potpuno uništenje Ukrajine. Imat ćemo jedan, nažalost, dugotrajan rat”, smatra.

Nejedinstvo Europe oko ruskih energenata

Ipak, smatra da posljednje izjave Vladimira Putina, u kojima govori da je namjera Rusije pomoći narodu Donbasa na istoku Ukrajine, ukazuju da je možda promijenio prve planove. “Ne znamo koji su ciljevi tog rata. U pripremi tog rata Putin se udaljio i od svojih suradnika, ali dao je u govorima dovoljno naznaka da su planovi puno veći od onoga o čemu danas govori. Jedan od ciljeva rata je bilo onesposobljavanje ukrajinske vojske, ali to se također neće dogoditi jer Zapad snabdijeva Ukrajinu s oružjem i čvrsto je stao iza nje”, rekao je.

Upozorio je da u Europi vlada nejedinstvo po pitanju embarga na ruske energente, i to ne samo među članicama Europske unije, nego i unutar pojedinih zemalja.

O Milanoviću i Plenkoviću

Dotaknuo se i različitih poruka predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića po pitanju ukrajinske krize. Jović smatra da je retorika između njih postala toliko zaoštrena u jednom trenutku, da bi svima bilo neobično da postoji konsenzus o vanjskoj politici. Rekao je da se Plenković pokazao ka liberalist, a Milanović kao realist.

“Milanović stvari gleda više sa stajališta nacionalnih interesa” rekao je Jović pa nastavio: “Mislim da je Milanović shvatio koji tip reakcije slijedi ako na bilo koji način relativizira poziciju Rusije, odnosno Putina. To je danas postala jedna radikalna, ekstremistička pozicija. Vidjeli smo da su prve izjave predsjednika Milanovića naišle na veliku kritiku u međunarodnoj areni, a pozitivne reakcije iz Moskve. On se povukao jednim dijelom, kada je vidio kakvu vrstu reakcije izaziva razumijevanje za takvo ponašanje.”

Sukob na Balkanu samo u jednom scenariju

Odgovarajući na pitanja o opasnosti od novog rata na Balkanu, posebice potencijalne srpske invazije na Kosovo, Jović je rekao: “Politički je štetno govoriti o ratovima na Balkanu jer stvara strahove kod ljudi, a to nije niti realno. Ne smijemo paničariti jer time stvaramo preduvjete da se rat dogodi. Ako govorimo da će se dogoditi, stvaraju se strahovi koji vode u mobilizaciju za obranu. Ako se krenete pripremati za rat, onda ova druga strana vidi da se naoružava i govori o ratu, pa to i sama čini. Naročito je to opasno u BiH.”

Uvjeren je da prelijevanje sukoba na Balkan realno samo jednom scenariju: “Ako bi sada došlo do kolapsa Zapada, došlo bi do anarhije i kaosa u kojem je sve moguće.” Ipak, Jović ne vidi da bi Zapad mogao trenutno mogao kolabirati, a u cijeloj situaciji vidi i jednu pozitivnu stvar: “Mislim da je zapadni Balkan sada zapravo bliže Europskoj uniji, nego prije ovog rata.” Istaknuo je da je ključno za Zapadni Balkan da ostane izvan ovog sukoba koliko je to moguće.

“Niti jedan ratni sukob, od Balkanskih ratova do danas, koji se vodio u Europi nije nas mimoišao”, kazao je Jović.

‘Sankcije nisu dovoljne da zaustave Rusiju’

Na pitanje postoji li mogućnost da se Rusija i neka članica NATO-a se sukobe, Jović je rekao da misli da na obje strane ne postoji volja za tim jer razumiju što bi to značilo.

“Amerika čini što može u ovom trenutku. Mislim da ne može učiniti puno više, kao niti Velika Britanija. Britanija pokušava naći svoje mjesto nakon izlaska iz Europske unije. Pisao sam članak neposredno nakon Brexita, gdje mi se činilo logičnim da se Britanija fokusira kao sigurnosna sila u onim dijelovima Europe koji nisu u EU, poput Ukrajine, eventualno ako bi se dogodila promjena u Bjelorusiji ili drugim dijelovima bivšeg Sovjetskog saveza, i na zapadnom Balkanu”, kazao je Jović.

Što se tiče pozicije Kine, kaže da je ona ambivalentna iz više razloga. “S jedne strane, dugoročno joj odgovara sukob SAD-a i Rusije jer slabi i Rusiju i Zapad. S druge strane, ne želi globalni rat jer joj dobro ide u sadašnjim okolnostima i ima velike ambicije za koje su joj potrebni mir i mirna trgovina”, kazao je Jović, dodajući da će iz tog razloga Kina u nekom trenutku htjeti zaustaviti rat ili ga ograničiti.

Jović vjeruje da sankcije nisu dovoljne da zaustave Rusiju, ali smatra da mogu biti dugoročno korisne.

O izborima u Srbiji i Francuskoj

Jović je komentirao i izbore u Srbiji, rekavši da će predsjednik Aleksandar Vučić pokušati zadržati poziciju vojne neutralnosti. “Premda je rekao da ona ne uključuje političku neutralnost i da je Srbija na putu prema Europskoj uniji. On je s obje strane pod velikim pritiscima. Nije popularno sjediti na dvije stolice, posebno na dvije tako vruće stolice koje su međusobno zaraćene”, dodao je.

Analizirajući veliku naklonjenost Srba prema Rusiji, ukazao je da pri tome treba uzeti u obzir dva dugoročna faktora. Jedan je Kosovo, a drugi “dugoročni nacionalistički narativ” u Srbiji.

Osvrnuo se i na predsjedničke izbore u Francuskoj, a na pitanje što bi za Europu značila pobjeda Marine Le Pen rekao je: “Bio bi to veliki udarac, posebno u situaciji kada Njemačka ima Vladu koja nije jedinstvena po pitanjima vanjske politike”. Kaže, to bi bila Europa koja je “u puno većoj mjeri neki geostrateški projekt”, a po pitanju društvenih vrijednosti, bila bi “Europa koja je u većoj mjeri antiislamska i protivnica izbjeglica”, posebice “protiv onih iz Arapskih zemalja.”