Jučer smo u Hong Kongu vidjeli povijesne prosvjede. Što sad?
Iz zatvora je pušten najistaknutiji hongkonški student prosvjednik Joshua Wong
Nakon što je izašao iz zatvora, najistaknutiji hongkonški student prosvjednik Joshua Wong tražio je ostavku vođe Hong Konga, premijerke Carrie Lam. Dvadesetdvogodišnji Wong je postao lice studentski prodemokratskih prosvjeda još 2014. godine, kada je pokrenuta inicijativa da si stanovnici Hong Konga trebaju demokratskim putem sami birati vlast.
Ljudi su ponovno izašli na ulicu, ovoga puta protiv kontroverzne uredbe kojom bi se dozvolilo izručenje stanovnika Hong Konga Kini. Organizatori prosvjeda kažu da se u nedjelju na ulicama Hong Konga našlo preko dva milijuna ljudi, unatoč tome što je Lam privremeno ukinula tu uredbu u subotu. Policija se ne slaže s prosvjednicima, pa kažu da se na ulicama nalazi samo 338.000 ljudi.
1. Tko je voditelj prosvjeda?
Wong je već dva puta osuđen na zatvor, jednom u 2017. i jednom u 2018. godini, za svoje sudjelovanje u organizaciji Umbrella Movement. Wong je u ponedjeljak izašao iz zatvora nakon što je odslužio smanjenu kaznu od mjesec dana. “Lam više nije kvalificirani vođa. Mora prihvatiti krivnju i odstupiti. Moramo ju držati odgovornim i ona se mora povući”, rekao je Wong prilikom izlaska iz zatvora.
2. Kako je sve krenulo?
Nedavni prosvjedi podsjećaju na prosvjedne organizacije Umbrella Movementa iz 2014. godine. Sada su počeli kao reakcija na odluku Kine koja je omogućila direktne izbore u Hong Kongu 2017. godine, no na izborima se moglo birati samo između kandidata koje je odobrio Peking. Wong i drugi studenti su tada prosvjedovali 79 dana u poslovnom dijelu grada, zbog čega je grad naprosto prestao funkcionirati. Studente su kasnije uhitili i bacili u zatvor, što je dovelo do još većih prosvjeda. Četvero drugih prodemokratskih aktivista osuđeni su na zatvor za svoje sudjelovanje u organizaciji prosvjeda.
3. Protiv čega se ljudi bore?
Ljudi se pribojavaju da će novi zakon o izručivanju Kini, Hong Kong samo staviti pod još snažniji utjecaj Kine. No, Kina kaže da će Hong Kong na kraju moći odlučivati koga će isporučiti ili ne, no prosvjednici se pribojavaju da je to samo formalnost. Lam je također izjavila da se ljudi koji su optuženi za političke i vjerske zločine neće isporučivati, obećavajući da će se poštivati ljudska prava. Premda je usvajanja zakona o izručenju odgođen na neodređeno vrijeme, a premijerka Lam je izrazila “duboko žaljenje i ispriku”, prosvjednici nisu zadovoljni. Traže potpuno povlačenje zakona. “Povucite pogubni zakon”, skandirali su po ulicama. Prosvjednici također misle da bi se stanovništvo Hong Konga ovim zakonom stavilo pod milost i nemilost kineskog pravosudnog sustava, koji je vrlo netransparentan i pod utjecajem Komunističke partije.
4. Prosvjedi su mirniji nego do sada
Ako su brojke od dva milijuna prosvjednika koje navodi organizacija točne, to bi ovaj nedjeljni prosvjed činile najvećim u povijesti Hong Konga. Prosvjed je prošao mirno, što je velika razlika naspram prosvjeda koji su održani u srijedu, kada se policija sukobila s prosvjednicima, zbog čega su u bolnici završili desetci ljudi. Policija je koristila suzavac i gumene metke, zbog čega su ih civilne udruge osudile za ekscesivno korištenje sile.
5. Kakav je odnos Kine i Hong Konga?
Hong Kong je bio britanska kolonija od 1841. godine sve do 1997. godine kada je vraćen Kini. Sada je sastavni dio “jedna zemlja, dva sustava” principa, koji osigurava Hong Kongu neovisno sudstvo, vlastite zakone i vlastiti gospodarski sustav. Problematično je što iako su većina ljudi u Hong Kongu etnički gledano Kinezi, oni se ne identificiraju kao stanovnici Kine. Premda je od vraćanja Kini prošlo preko 20 godina, sve više se povećava negodovanje zbog kineskog utjecaja. U Hong Kongu i dalje ima više sloboda spram Kine, no one su u konstantnom padu. Prosvjednici tvrde da će ako se usvoji zakon o izručenju, Hong Kong postati samo jedan od kineskih gradova.
6. Što sada?
Peking još uvijek nije službeno reagirao na Laminu odluku o povlačenju uredbe o izručenju, no Lam kaže da ona ima podršku Pekinga. Lam tvrdi da je donošenje te uredbe bila njena inicijativa, a ne inicijativa Pekinga. Budući da je protivljenje uredbi bilo sve snažnije, Taipei je rekao da ne zahtjeva izručenje osumnjičenog za ubojstvo u Tajvanu, pa je Lam rekla da postoji sve manji pritisak za usvajanje uredbe ove godine. Kaže da će se sada fokusirati na ekonomiju i kvalitetu života, posebice problem nedostatka nekretnina, koji je sve veći u Hong Kongu.
Premda Vlada može usvojiti uredbu sljedeće godine, šanse za to su relativno male jer se sljedeće godine i održavaju parlamentarni izbori. Demokratski pokreti će pokušati dobiti barem neka marginalnija mjesta u parlamentu, kako bi barem pokušali postaviti veto na usvajanje uredbe.