Juncker kaže da je prvi konkretan korak nakon summita EU o izbjeglicama napravila Hrvatska

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izjavio je u utorak u Strasbourgu da je na summitu o balkanskoj migrantskoj ruti dogovoren niz konkretnih operativnih akcija, ali je istaknuo da Europska unija nije u dobrom stanju kada se mora sazivati sastanak da bi zemlje članice međusobno komunicirale.

“Činjenica da je sazivanje summita u nedjelju bilo potrebno pokazuje da EU nije u dobrom stanju. Začuđujuće je da smo morali uložiti puno napora da bi zemlje članice međusobno razgovarale o izbjeglicama”, rekao je Juncker u raspravi na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu.

Predsjednici Europske komisije i Europskog vijeća Jean-Claude Juncker i Donald Tusk u utorak su u Strasbourgu raspravljali sa zastupnicima Europskog parlamenta o izbjegličkoj krizi i rezultatima summita osam zemalja članica EU-a i tri nečlanice, koje se nalaze na balkanskoj migrantskoj ruti, koji je održan u nedjelju u Bruxellesu.

Bilo bi bolje da nismo morali sazvati summit

“Moraju se razmjenjivati informacije. Ne mogu se slati izbjeglice bez najave, bez obavještavanja susjeda koliko ih je, kada će i gdje prijeći granicu, koliko treba deka i šatora osigurati”, rekao je Juncker.

“Na zapadnobalkanskoj ruti vidimo izbjeglice u hladnim rijekama, kako spavaju na kiši, u blatu, a uskoro će doći snijeg i led. Svaki dan je važan, jer se zima bliži”, rekao je Juncker, dodajući da bi bilo idealno da nije bilo potrebe za sazivanjem summita i da su se zemlje same dogovorile o upravljanju priljevom izbjeglica, ali kako to nije bio slučaj, onda je odlučio pozvati ih za zajednički stol.

Stvara se politika panike

“Proteklih tjedana mogli smo vidjeti kako se izbjeglice prevoze od jedne do druge zemlje i kako zemlje članice upiru prstom jedna u drugu, govore jedna o drugoj, a međusobno ne razgovaraju. To je politika panike, koja stvara iluziju rješenja, a zpravo šteti susjedima i europskoj solidarnosti”, rekao je predsjednik Komisije.

Ipak, na nedjeljnom mini-summitu, istaknuo je Juncker, dogovoren je “niz konkretnih i operativnih akcija”, koje se u prvom redu odnose na osiguranje odgovarajućeg smještaja za izbjeglice i povećanje smještajnih kapaciteta za 100 tisuća ljudi te na zajedničko upravljanje migrantskim priljevom.

Hrvatska učinila prvi konkretan korak

Juncker je rekao da je svih 11 zemalja koje su sudjelovale na summitu imenovalo osobe za kontakt, koje će odmah moći dijeliti informacije o kretanju izbjeglica, a te osobe imat će svoju prvu video-konferenciju u četvrtak. Predsjednik Komisije je istaknuo da treba osigurati potrebnu zaštitu svim izbjeglicama koje pristižu, kako ne bi “ostali vani na temperaturama ispod ništice”.

Rekao je da je prvi konkretan korak koji je uslijedio nakon summita to što je Hrvatska aktivirala mehanizam EU-a za civilnu zaštitu, te pozvao zemlje članice da pošalju Hrvatskoj opremu koju traži. Komisija je u ponedjeljak objavila da je Hrvatska aktivirala mehanizam EU-a za civilnu zaštitu, koji mogu koristiti članice EU-a i zemlje kandidati za članstvo. Hrvatska je zatražila pomoć u šatorima, dekama i sanitarnoj opremi.

10 milijarda eura za migratsku krizu

Juncker je posebno istaknuo kao važno postignuće to što su se sudionici summita obvezali da će zajednički upravljati migrantskim priljevom i da će razmjenjivati informacije. Upozorio je i da izbjeglice također imaju svoje obveze, prije svega da se registriraju. “Bez registracije nema prava. Izbjeglice imaju svoja prava i mi ćemo ih braniti, ali imaju i svoje obveze”, rekao je, dodajući da je potrebno usporiti nekontrolirani priljev ljudi.

Kritizirao je i zemlje članice EU-a da sporo ispunjavaju svoje obveze koje su preuzeli, ističući da će EU iz svoga proračuna dati 10 milijarda eura za migratsku krizu, a zemlje članice još uvijek nisu dale 2,3 milijarda eura koje su obećale. Juncker je posebno istaknuo ulogu Turske u rješavanju izbjegličke krize. Kazao je da je u izbjegličkim kampovima u Turskoj potrebo osigurati školovanje djece.