Ukrajina nakon rata, po svemu sudeći, može očekivati vrlo izdašnu pomoć zapadnih zemalja u obnovi. Njemački ministar financija Christian Lindner, rekao je u Bundestagu, predstavljajući proračun, da Ukrajini treba međunarodni Marshallov plan, što je bio program obnove Europe nakon Drugog svjetskog rata, kroz koji je cijeli niz država dobio obilnu financijsku pomoć kako bi stale na noge nakon fizičke i ekonomske devastacije.
Ukrajina je i prije rata bila jedna od najsiromašnijih zemalja Europe, a u strukturi njihovog gospodarstva dominirala je poljoprivreda s blizu 10 posto BDP-a. No radi se o prilično velikoj zemlji, s oko 40 milijuna stanovnika, iz čega proizlazi i veliki ekonomski potencijal, pa mnogi Ukrajinu u budućnosti vide kao novu Poljsku.
Marshallov plan potaknuo integraciju Europe
Ekonomist Vuk Vuković kaže da je originalni Marshallov plan nakon Drugog svjetskog rata imao veliki pozitivan utjecaj na razvoj Europe.
“Marshallov plan je bio ambiciozni zahvat koji je doista puno pomogao postratnoj Europi u obnovi ratom razrušene infrastrukture i modernizaciji industrije. Osim direktne pomoći u obnovi plan je ostvario i ciljeve smanjenja trgovinskih barijera i brojnih regulatornih opterećenja koje su dale značajan poticaj ekonomskom rastu. Iako nije direktno odgovoran za preteču Europske unije, svakako je doprinio inicijalnom jačanju integracije među europskim državama”, kaže Vuković.
Jeftinije od EU plana oporavka nakon covida
Najviše novca dobile su države koje su pretrpjele najveće štete – Engleska, Zapadna Njemačka, Francuska, Italija i Nizozemska, ali je Planom bilo obuhvaćeno ukupno 16 zemalja koje su dobile 13 milijardi dolara što bi danas bio, pojašnjava Vuković, ekvivalent od 155 milijardi dolara.
“Drugim riječima puno manje nego primjerice Europski plan oporavka nakon COVID-a. Stoga bi bilo itekako izvedivo osmisliti sličan paket pomoći za Ukrajinu”, kaže.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Logičan korak naprijed za Ukrajinu bio bi ulazak u EU
Smatra i da je za post-ratnu Europu puno važnije od novca bila trgovinska integracija, odnosno formiranje carinske unije.
“Marshallov plan je tu tek dao povod, no tek je formiranje Europske ekonomske zajednice Zapadnoj Europi omogućilo značajan razvojni skok 50-ih i 60-ih. Dakle, logičan korak naprijed za Ukrajinu bio bi ulazak u EU, ili barem nekog oblika bescarinske zone koja bi joj omogućila brži post-ratni oporavak”, kaže Vuković.
Ukrajinu, zbog veličine i potencijala koji iz toga proizlazi, mnogi uspoređuju s Poljskom koja je jedna on najuspješnijih tranzicijskih priča. Nakon pada komunizma, Poljska se transformirala u uspješnu tržišnu ekonomiju, pa bi tim tragom, u budućnosti, eventualno mogla krenuti i Ukrajina.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Poljska bi trebala biti uzor Ukrajini
“Poljska je idealni primjer iskorištavanja europske ideje konvergencije, prema kojoj otvaranje trgovinskih tokova i jeftinije zaduživanje kao posljedica EU integracije imaju za cilj da siromašnije zemlje rastu brže od bogatijih i time zatvaraju jaz između jedni drugih. No nisu sve zemlje jednako dobro iskoristile konvergenciju. Puno zemalja je kao posljedicu povećavalo opterećenje dugom i ulazilo u visoke vanjskotrgovinske deficite s kojima se financirala potrošnja umjesto investicije i proizvodnje.
Poljska je jedna od rijetkih koja je uspješno iskoristila inicijalni trgovinski deficit da uveze dobra koja su joj omogućila razvoj internih proizvodnih kapaciteta. U zemljama europskog juga, poput Grčke, Italije, Portugala, Španjolske, pa i Hrvatske, višak uvoza je išao prvenstveno na financiranje državne i privatne potrošnje, što se pokazalo destabilizirajućim za vrijeme europske dužničke krize od 2011. do 2015. godine”, pojašnjava Vuković.
Problem su korupcija i nekonkurentna rada snaga
Neki analitičari, poput profesora Kristijana Kotarskog, smatraju da je upravo mogući ekonomski uspjeh Ukrajine bio trn u oku Putinu. No, Vuković upozorava i na probleme koje je Ukrajina imala i prije svih ovih događaja, a koji nisu dobra podloga za razvoj.
Članak se nastavlja ispod oglasa
“Ukrajina bi morala slijediti primjer Poljske, no pitanje je imaju li internih kapaciteta za tako nešto. Primjerice, zemlje koje neuspješno vode konvergenciju u pravilu imaju problema s korupcijom i nekonkurentnom radnom snagom. Pitanje je do koje mjere će rat dodatno amplificirati te probleme u Ukrajini”, zaključuje Vuković.
Kad jednog dana sve ovo prođe, kako obnoviti Ukrajinu?
Zapad je spreman napraviti 'Marshallov plan' za Ukrajinu, evo što to znači
Ukrajina je i prije rata bila jedna od najsiromašnijih zemalja Europe, a u strukturi njihovog gospodarstva dominirala je poljoprivreda s blizu 10 posto BDP-a. No radi se o prilično velikoj zemlji, s oko 40 milijuna stanovnika, iz čega proizlazi i veliki ekonomski potencijal, pa mnogi Ukrajinu u budućnosti vide kao novu Poljsku
Ukrajina nakon rata, po svemu sudeći, može očekivati vrlo izdašnu pomoć zapadnih zemalja u obnovi. Njemački ministar financija Christian Lindner, rekao je u Bundestagu, predstavljajući proračun, da Ukrajini treba međunarodni Marshallov plan, što je bio program obnove Europe nakon Drugog svjetskog rata, kroz koji je cijeli niz država dobio obilnu financijsku pomoć kako bi stale na noge nakon fizičke i ekonomske devastacije.
Ukrajina je i prije rata bila jedna od najsiromašnijih zemalja Europe, a u strukturi njihovog gospodarstva dominirala je poljoprivreda s blizu 10 posto BDP-a. No radi se o prilično velikoj zemlji, s oko 40 milijuna stanovnika, iz čega proizlazi i veliki ekonomski potencijal, pa mnogi Ukrajinu u budućnosti vide kao novu Poljsku.
Marshallov plan potaknuo integraciju Europe
Ekonomist Vuk Vuković kaže da je originalni Marshallov plan nakon Drugog svjetskog rata imao veliki pozitivan utjecaj na razvoj Europe.
“Marshallov plan je bio ambiciozni zahvat koji je doista puno pomogao postratnoj Europi u obnovi ratom razrušene infrastrukture i modernizaciji industrije. Osim direktne pomoći u obnovi plan je ostvario i ciljeve smanjenja trgovinskih barijera i brojnih regulatornih opterećenja koje su dale značajan poticaj ekonomskom rastu. Iako nije direktno odgovoran za preteču Europske unije, svakako je doprinio inicijalnom jačanju integracije među europskim državama”, kaže Vuković.
Jeftinije od EU plana oporavka nakon covida
Najviše novca dobile su države koje su pretrpjele najveće štete – Engleska, Zapadna Njemačka, Francuska, Italija i Nizozemska, ali je Planom bilo obuhvaćeno ukupno 16 zemalja koje su dobile 13 milijardi dolara što bi danas bio, pojašnjava Vuković, ekvivalent od 155 milijardi dolara.
“Drugim riječima puno manje nego primjerice Europski plan oporavka nakon COVID-a. Stoga bi bilo itekako izvedivo osmisliti sličan paket pomoći za Ukrajinu”, kaže.
Logičan korak naprijed za Ukrajinu bio bi ulazak u EU
Smatra i da je za post-ratnu Europu puno važnije od novca bila trgovinska integracija, odnosno formiranje carinske unije.
“Marshallov plan je tu tek dao povod, no tek je formiranje Europske ekonomske zajednice Zapadnoj Europi omogućilo značajan razvojni skok 50-ih i 60-ih. Dakle, logičan korak naprijed za Ukrajinu bio bi ulazak u EU, ili barem nekog oblika bescarinske zone koja bi joj omogućila brži post-ratni oporavak”, kaže Vuković.
Ukrajinu, zbog veličine i potencijala koji iz toga proizlazi, mnogi uspoređuju s Poljskom koja je jedna on najuspješnijih tranzicijskih priča. Nakon pada komunizma, Poljska se transformirala u uspješnu tržišnu ekonomiju, pa bi tim tragom, u budućnosti, eventualno mogla krenuti i Ukrajina.
Poljska bi trebala biti uzor Ukrajini
“Poljska je idealni primjer iskorištavanja europske ideje konvergencije, prema kojoj otvaranje trgovinskih tokova i jeftinije zaduživanje kao posljedica EU integracije imaju za cilj da siromašnije zemlje rastu brže od bogatijih i time zatvaraju jaz između jedni drugih. No nisu sve zemlje jednako dobro iskoristile konvergenciju. Puno zemalja je kao posljedicu povećavalo opterećenje dugom i ulazilo u visoke vanjskotrgovinske deficite s kojima se financirala potrošnja umjesto investicije i proizvodnje.
Poljska je jedna od rijetkih koja je uspješno iskoristila inicijalni trgovinski deficit da uveze dobra koja su joj omogućila razvoj internih proizvodnih kapaciteta. U zemljama europskog juga, poput Grčke, Italije, Portugala, Španjolske, pa i Hrvatske, višak uvoza je išao prvenstveno na financiranje državne i privatne potrošnje, što se pokazalo destabilizirajućim za vrijeme europske dužničke krize od 2011. do 2015. godine”, pojašnjava Vuković.
Problem su korupcija i nekonkurentna rada snaga
Neki analitičari, poput profesora Kristijana Kotarskog, smatraju da je upravo mogući ekonomski uspjeh Ukrajine bio trn u oku Putinu. No, Vuković upozorava i na probleme koje je Ukrajina imala i prije svih ovih događaja, a koji nisu dobra podloga za razvoj.
“Ukrajina bi morala slijediti primjer Poljske, no pitanje je imaju li internih kapaciteta za tako nešto. Primjerice, zemlje koje neuspješno vode konvergenciju u pravilu imaju problema s korupcijom i nekonkurentnom radnom snagom. Pitanje je do koje mjere će rat dodatno amplificirati te probleme u Ukrajini”, zaključuje Vuković.