Kad uređene zemlje predsjedaju EU, aute riješe sponzori. Mi dajemo 4 milijuna kuna za leasing
Telegramu je iz Austrije i Estonije potvrđeno da su aute korištene za vrijeme predsjedanja dobili besplatno. Naša Vlada toga se nije sjetila
Za predsjedanje Hrvatske Europskom unijom u prvoj polovici 2020. godine Vlada je nedavno odlučila nabaviti nova vozila, 50 auta i 40 kombija. U natječaju za nabavu vozila operativnim leasingom procijenjeno je da će to koštati 4,2 milijuna kuna. Automobili i kombiji, kako je Telegram već pisao, bit će u najmu sedam mjeseci, a rok isporuke je 10. prosinca ove godine.
Pitanje je, međutim, je li taj trošak uopće potreban. I ne govorimo tu o voznom parku koji Vlada već ima na raspolaganju, nego o mogućnosti da se potrebna vozila osiguraju besplatno. Tako su, prema našim informacijama, postupile neke druge članice EU-a koje su Unijom predsjedale proteklih godina.
Pitali smo države koje su predsjedale prije nas
Telegram je informacije tražio od pet država koje su vodile EU od početka 2017. godine. Predsjedanje su u tom razdoblju odradile Malta, Estonija, Bugarska i Austrija te Rumunjska, čije predsjedanje upravo traje, do kraja lipnja ove godine. Iz Estonije i Austrije službeno nam je potvrđeno da su, kako bi smanjile troškove svog šestomjesečnog vođenja EU-a, postigle partnerske sporazume s tvrtkama koje su osigurale različite proizvode i usluge. Među njima su bili i dobavljači vozila.
Na stranicama austrijskog predsjedništva stoji kako će Porsche Austria osigurati vozila za prijevoz delegata te da će osobni automobili i kombiji biti korišteni za oko 20 konferencija na visokoj razini. Može se stoga pretpostaviti da su ta vozila korištena za prijevoz, primjerice, europskih ministara.
Austrija i Estonija dobile vozila bez naknade
Iz ureda austrijske vlade Telegramu je pojašnjeno da su im vozila stavljena na raspolaganje bez naknade, samo za vrijeme predsjedanja. Dodali su i da su postojala različita područja u kojima je Austrija tražila partnere s kojima su onda potpisali ugovore o suradnji. Tvrde i da su te tvrtke zauzvrat dobile samo to da su bile značajno vidljive za vrijeme austrijskog predsjedanja EU-om. Austrija je na čelu EU-a bila u drugoj polovici prošle godine.
Slično je i iskustvo Estonije koje je Unijom predsjedala od srpnja do prosinca 2017. godine. Iz estonskog veleposlanstva u Pragu (otkud Estonija pokriva Hrvatsku) na naš su upit odgovorili da je BMW ponudio 65 novih osobnih automobila, a Mercedes-Benz 40 kombija. Estonija, pojasnili su nam, naknadno nije morala otkupiti ta vozila, nego su ih autokuće, tvrde iz veleposlanstva, kasnije prodale po sniženim cijenama.
Slično je, čini se, bilo i s Maltom i Bugarskom
Iz javno dostupnih informacija može se pretpostaviti da su i neke druge članice imale slične dogovore. Tako se iz priopćenja malteškog predsjedništva EU-om, u svibnju 2017. godine, doznaje da će 80 sponzorskih automobila, korištenih u to vrijeme za prijevoz izaslanstava, biti ponuđeno na aukciji kako bi se prikupio novac za humanitarne svrhe.
Bugarski portal novinite.com objavio je, pak, u siječnju 2018. godine, nakon što je Bugarska upravo preuzela predsjedanje EU-om, da će u zračnoj luci u Sofiji biti parkirana električna vozila koja će prevoziti delegacije. Portal je naveo da je prethodno, u prosincu, potpisan sporazum o partnerstvu prema kojem će Renault osigurati 15 električnih auta za bugarsko predsjedništvo EU-a. Iz bugarskog veleposlanstva zasad nismo dobili odgovore o tome na koji su način riješili vozni park za vrijeme dok su predsjedali Unijom.
Države tražile partnere i za vodu, a što misli Vlada?
Partnerstva s proizvođačima automobila ranijih su godina bila i predmet kritika u pojedinim europskim krugovima. Prije pet godina, Irish Times je pisao da su Zeleni u Europskom parlamentu bili zabrinuti zbog takvih sporazuma jer se u to vrijeme pregovaralo o novim, strožim limitima za emisije CO2 za nove automobile. Zemlje koje predsjedaju EU-om koordiniraju takve pregovore. List je tada citirao glasnogovornicu irskog predsjedanja koja je ustvrdila da su, u pokušaju da predsjedništvo bude ekonomično, kombinacijom različitih ugovora uspjeli uštedjeti ukupno 1,4 milijuna eura.
Internetske stranice ranijih predsjedateljica otkrivaju da su pojedine države tražile partnere i u drugim područjima, primjerice, za opskrbu vodom, sokovima ili za izradu darova gostima. Vladu smo stoga pitali hoće li na taj način pokušati smanjiti troškove predsjedanja EU-om.
Konkretno, zanimalo nas je jesu li možda pokušali nabaviti vozila putem sponzorskih ugovora, a ako nisu, zbog čega. Osim toga, je li Vlada već pokrenula razgovore s potencijalnim partnerima koji bi osigurali druge proizvode i usluge za vrijeme hrvatskog predsjedanja EU-om te, ako nije, namjerava li to učiniti. Odgovore čekamo.