Kaić o delta soju: 'Tu nije dovoljna procijepljenost od 70, 80 posto, što prije treba cijepiti starije'
Za pretpostaviti je, kaže Kaić, da je riječ o delta soju kada netko unatoč cijepljenju oboli od koronavirusa
Epidemiolog Bernard Kaić na N1 televiziji govorio je o cijepljenju protiv covid-19, porastu broja oboljelih i sve raširenijoj delta varijanti koronavirusa. Kazao je kako nije iznenađujuće da i Hrvatska bilježi visok udio delta varijante jer se radi o zaraznijem soju. Pojasnio je kako je za pretpostaviti da je riječ o delta soju kada netko, unatoč cijepljenju, oboli od koronavirusa, kao i kod onih koji nisu cijepljeni.
“Teoretski, postoji mogućnost da čak u većem postotku bude kod ljudi koji su cijepljeni delta soj zastupljen, ali moram priznati da imamo premalo sekvenciranih uzoraka od takvih ljudi da bi to mogli zaključivati”, kazao je Kaić. Osvrnuo se i na slučajeve zemalja s visokom procijepljenošću, poput Izraela, koje sada imaju velik broj zaraženih delta sojem.
‘Kod delte nije dovoljna procijepljenost 70-80 posto’
U prvome redu, ističe, nedovoljan postotak stanovništva je cijepljen da bi se zaustavila epidemija. “Kad se uzme u obzir i učinkovitost cjepiva, koja je solidna na delta soj, ali i vrlo visoka zaraznost tog soja, jednostavno nije dovoljno čak ni 70-80 posto stanovništva procijepiti da se spriječi ovakav visoki porast novooboljelih”, objasnio je i dodao kako očito nijedna zemlja nije postigla dovoljno visok postotak cijepljenih koji bi mogao spriječiti tako velik porast novooboljelih.
Vezano za velik porast novooboljelih, pojasnio je kako bi ih manje bilo kad bi se svi pridržavali epidemioloških preporuka. “Mislim da bi se pojačanim nadzorom nad provedbom mjera moglo puno postići”, smatra epidemiolog. Očekuje, dodao je, postupan porast novooboljelih. “S jedne strane, dolaze nam turisti koji natoč svim mjerama mogu donijeti infekciju, a s druge strane zato što se ljudi malo i opuštaju. Sad se ide s tim malo ozbiljnijim pristupom prema provedbi mjera”, rekao je gostujući na N1.
Što prije bi trebalo cijepiti starije ljude
Govorio je i o ne tako visokom postotku cijepljenih među starijom populacijom. Ističe kako nakon 75 godina, svaka sljedeća dobna skupina ima sve niži cijepni obuhvat. “To nas je sve prilično neugodno iznenadilo. Ovo su očito ljudi koji su kod kuće ili su sami ili s obitelji pa nitko nije pozvao doktora ili nitko nije odveo tu stariju osobu na cijepljenju i mislim da na tom moramo poraditi”, naglasio je Kaić.
Upozorava kako su upravo stariji sugrađani, ako dođe do porasta broja novooboljelih tijekom jeseni, “glavni kandidati za završiti u bolnici, na respiratoru i za umrijeti”. Stoga, apelira, valjalo bi što prije cijepiti starije ljude. O otporu prema cijepljenju kaže kako ne primjećuje neke razlike između mladih i odrasllih srednje dobi. Mladi, dodaje, vjerojatno nemaju interesa i ne vide potrebu za cijepljenjem, smatrajući da su neranjivi jer je kod njih u većini slučajeva blaga bolest, ako do nje dođe.
“Mislim da je otpor najveći kod ljudi koji imaju takav stav prema struci, institucijama, općenito prema društvu”, smatra. Govoreći o nuspojavama nakon cijepljenja, rekao je da se ozbiljnima smatraju one zbog kojih je ugrožen život ili je potrebna hospitalizacija. “Činjenica je da imamo prijavljenih ozbiljnih nuspojava. Ne možemo reći sa sigurnošću jesu li to sve sumnje na nuspojave, jesu li uzročno-posljedično povezane, a za neke možemo, poput alergijske reakcije”, zaključio je, dodajući da je rizik od cijepljenja znatno manji od rizika od razvoja teške bolesti.