Kakav poraz. Filipović nestvarnim potezima zabrljao jedan od najvećih EU natječaja, sad sve mora ispočetka
Prema dostupnim informacijama, gubitak bi mogao iznositi milijardu kuna
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja morat će ponoviti jedan od najvećih natječaja iz plana oporavka namijenjen domaćoj industriji. Na natječaju, koji se provodio tijekom prošle jeseni, poduzećima je na raspolaganju bilo 1,9 milijardi kuna (valuta je još bila stara) za prelazak na energetski i resurno učinkovito poslovanje, odnosno ulaganja u zelene tehnologije, prelazak na obnovljive izvore, uštedu energije i slično.
Međutim, natječaj s kojim je od samog početka bilo problema, završio je prilično poražavajuće. Prema dostupnim informacijama, ostat će nedodijeljeno moguće i milijardu kuna, dakle pola od iznosa koji je bio na raspolaganju. Taj podatak iznesen je na nedavnoj konferenciji u organizaciji HUP-ove Udruge profesionalaca za EU fondove.
Od starta problemi
Koliko je točno projekata odobreno, a koliko novca (ne)dodijeljeno, pitali smo stoga Ministarstvo koje je zaduženo za natječaj i njegove propozicije. No, iz resora ministra Davora Filipovića, iz kojeg obično revno izvještavaju o svojim aktivnostima – primjerice, o novostima iz dućana – zasad nismo dobili odgovor, pa niti objašnjenje zbog čega je, prema trenutno dostupnim informacijama, tolika svota novca nakon prvog poziva ostala neiskorištena.
Ishod, međutim, nije sasvim neočekivan. Natječaj, koji je trebao poslužiti malim i srednjim poduzećima za povećanje energetske učinkovitosti, od starta su pratile kritike iz poduzetničkih krugova zbog postavljenih kriterija.
Još u siječnju smo izvijestili da se na poziv, po optimističnim najavama, moglo javiti 1200 poduzeća, a došle su svega 253 prijave. Vrijednost prijavljenih projekata bila je manja od 1,9 milijardi kuna koliko se dijelilo na natječaju, što je doista nesvakidašnje – obično vrijednost prijava daleko premašuje iznos novca koji je na raspolaganju.
Ponovljeni natječaj
Očekuje se da će Ministarstvo do kraja ove ili početkom sljedeće godine ponoviti ovaj poziv kako bi pokušali raspodijeliti i preostali iznos europskih sredstava. U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) koja je sudjelovala u (re)definiraju uvjeta za prvi natječaj, zadovoljni su. „HGK pozdravlja ponovno raspisivanje natječaja budući da je to bilo među prijedlozima članica, a o kojima smo u više navrata razgovarali s Ministarstvom“, kažu na naš upit.
HGK će, dodaju, sudjelovati u novoj rundi konzultacija prije slanja poziva na odobrenje Europskoj komisiji (što je, napomenimo, uobičajen postupak u okviru plana oporavka i nema veze s činjenicom da se poziv ponavlja).
Drugi put bolje?
Komora ovoga puta očekuje bolji odaziv tvrtki jer imaju više vremena za pripremu dokumentacije, ali i zbog toga što su lani poskupjeli energenti. Zbog toga bi tvrtke, kada se kao referentna godina u natječaju uzme 2022., trebale lakše ispuniti kriterij da im je udio troškova energije u prihodima dva ili više posto.
Hoće li to biti dovoljno da na ponovljenom natječaju Ministarstvo uspije podijeliti novac namijenjen upravo onome što je ključni cilj plana oporavka – zelenoj tranziciji – ostaje za vidjeti. Najave su, uostalom, i prvi puta bile vrlo optimistične pa ipak nije blistavo završilo.