Nekad je nužno odabrati stranu

Kakav preokret: umjesto obećanog totalnog embarga, Biden ukinuo prepreke u trgovini ruskom naftom

Tom odlukom bili su zatečeni svi, a najviše šefovi kompanija koje trguju naftom

President Joe Biden shakes hands and takes selfies with attendees at the National Action Network's annual MLK Day breakfast.  Biden was the keynote speaker at an event honoring fomer House Speaker Nancy Pelosi, Arndrea Waters King of the Drum Major Institute, Minyon Moore of Dewey Square Group, and Ray Curry of the United Automobile, Aerospace, and Agricultural Implement Workers (UAW) union for their contributions to civil rights in the United States. (Photo by Allison Bailey/NurPhoto) (Photo by Allison Bailey / NurPhoto / NurPhoto via AFP)
FOTO: NurPhoto via AFP

Cijena Brent nafte pala je u petak na trenutak ispod 80 dolara po barelu na europskom tržištu, dok je na američkom tržištu cijena nafte WTI bila ispod 75 dolara po barelu. Neposredni povod za tako drastičan pad cijena nafte bila je najava predsjednika američkih Federalnih rezervi, Jeromea Powella, da će američka središnja banka nastaviti s povećanjem kamata kao sredstvom za kontrolu inflacije.

Najava Federalnih rezervi protumačila se također i kao znak da američkom gospodarstvu ipak ne ide tako dobro kako su se mnogi nadali. Povećanje kamatnih stopa moglo bi izazvati recesiju, što bi značilo i manju potražnju za naftom, skuplje zaduživanje i smanjenje potrošnje. Također, to će učiniti dolar skupljim pa će i to negativno utjecati na potražnju za naftom.

Situaciju na tržištu nafte dramatično zaoštrava i prijedlog američkog predsjednika Joea Bidena da ukine subvencije za proizvođače nafte i plina vrijedne desetke milijardi dolara. Na sve to valja nadodati i upozorenja kako je bum proizvodnje nafte iz škriljevca u SAD-u završen. „Era agresivnog rasta američkog škriljevca je završila“, izjavio je za Financial Times Scott Sheffield, izvršni direktor Pioneer Natural Resources, vodeće tvrtke za proizvodnju nafte iz škriljevca.

Sve je teže pronaći nove kvalitetne bušotine

Premda mnoge američke naftne kompanije najavljuju da će investirati u proizvodnju ove godine više novca, količina nafte na tržištu ostat će ista. Razlog: iscrpljena naftna polja i inflacija. Sve je teže, naime, pronaći nove kvalitetne bušotine, a stare se ubrzano iscrpljuju. Iz novih bušotina u Iowi, Kansasu, Illinoisu, izvlači se puno manje nafte, a još k tomu imaju ograničeni vijek trajanja od tri do deset godina.

Zbog toga investitori ne žele ulagati novac u pronalaženje novih nalazišta pa se sada vadi manje nafte iz škriljevca nego 2019. i 2020. Proizvodnja nafte u SAD-u rasla je u prosjeku za više od milijun barela dnevno svake godine, a za ovu godinu se predviđa rast od svega 500.000 barela dnevno.

Dok američka proizvodnja nafte iz škriljevca usporava, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Kuvajt planiraju povećati svoje proizvodne kapacitete. Stoga će, prognoziraju stručnjaci, OPEC ponovno postati najutjecajnija sila u globalnoj opskrbi naftom.

Washington donio neočekivanu i krajnje kontroverznu odluku

Stručnjaci predviđaju da se svijet vraća na situaciju iz 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća, kad su tržištem nafte dominirali Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Kuvajt. Očekuje se da će udio OPEC-a na svjetskom tržištu skočiti sa sadašnjih 30 posto na blizu 50 posto sljedećih godina.

Kako bi navodno spriječili jačanje utjecaja OPEC-a, ovih dana Washington je donio neočekivanu i krajnje kontroverznu odluku. Premda je Bijela kuća najavljivala da će uvesti 100-postotni embargo na uvoz ruske nafte, ovih dana predstavnici vlade u Washingtonu objasnili su šefovima kompanija, koje se bave trgovinom nafte, da za njih više nema prepreka u trgovini ruskom naftom.

Jedini je uvjet da je prodaju po limitiranim cijenama od 60 dolara po barelu. Tom odlukom bili su zatečeni svi, a najviše šefovi kompanija koje trguju naftom, poput Trafigure, Vitola i Gunvora… Oni su, naime, bili drastično smanjili poslovanje s Rusijom. Washington objašnjava da je tu odluku donio kako bi spriječio kolaps na tržištu nafte te novi rast cijena. Zbog toga je Bijela kuća očito odustala od ideje da pomoću zabrane izvoza ruske nafte destabilizira režim Vladimira Putina. Istodobno time će bitno otežati borbu Ukrajinaca protiv ruskih okupatora.

Neminovno će doći do manjka nafte na tržištu

Cijene nafte toliko osciliraju da je iznimno teško predviđati što će se događati na tržištu. No, većina stručnjaka očekuje rast cijena nafte od ožujka do svibnja. Kompanija za analizu podataka Refinitiva upozorava da će Kina i Rusija bitno utjecati na ponudu i potražnju.

Međunarodna agencija za energiju predviđa da će potražnja za naftom ove godine biti rekordna te da će porasti za dva milijuna barela dnevno. Od toga će samo Kina kupiti više od milijun barela dnevno. Budući da američki proizvođači nafte ponavljaju da neće povećati proizvodnju nafte, predviđa se da će zbog toga barel nafte uskoro prijeći 100 dolara.

Problem je, međutim, u tomu što članice OPEC-a neće moći zadovoljiti očekivani rast potražnje. Premda najveći OPEC-ovi proizvođači na Bliskom istoku povećavaju kapacitete, ostali ne ulažu u nova nalazišta što će neminovno dovesti do manjka nafte na tržištu. Što ujedno znači i rast cijena. Uz sve to, političari sve proizvođače nafte obeshrabruju porukama da valja smanjiti proizvodnju nafte kako bi se umanjile štetne emisije.

Unatoč svim zabranama, Moskva i dalje zarađuje golem novac

Glavni izvršni direktor Chevrona Mike Wirth upozorio je da će smanjenje proizvodnje nafte, prije nego što su obnovljive alternative spremne preuzeti primat na tržištu, dovesti do još viših cijena benzina i dizela.

Za razliku od američke, ruska proizvodnja nafte ove godine porasla je za 10.000 barela dnevno pa ukupna proizvodnja sada iznosi gotovo 10 milijuna barela dnevno. Dakle, unatoč svim zabranama izvoza, Moskva i dalje zarađuje golem novac koji troši na rat u Ukrajini. Uz to, Rusija je čak najavila da će smanjiti svoju proizvodnju nafte za 500.000 barela dnevno u ožujku, kao odgovor na zapadne sankcije. Što bi moglo dodatno pogurati cijene nafte u nebo.

Nakon sastanka ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova i saudijskog ministra vanjskih poslova, princa Faisala bin Farhan Al Sauda, objavljeno je da su te dvije države potvrdile obostranu spremnost za daljnju koordinaciju rada u OPEC+.

Velike naftne i plinske kompanije ostvarile su rekordne zarade

Prema analizi Centra za globalnu energetsku politiku na Sveučilištu Columbia, velike naftne i plinske kompanije ostvarile su prošle godine rekordne zarade. U 2022. isplatile su dividende vlasnicima u vrijednosti od 170 milijardi dolara, a za otkup vlastitih dionica platile su 140 milijardi dolara, što je daleko iznad 10-godišnjih prosjeka.

Još jedan važan fenomen: unatoč traženju da se zbog smanjenja zagađenja okoliša smanji proizvodnja nafte, potražnja za fosilnim gorivima i dalje raste. S jedne strane traži se od naftnih kompanija da povećaju proizvodnju, a s druge strane uvode se porezi koji obeshrabruju ulagače. Tako će kompanija TotalEnergies ove godine smanjiti ulaganja u britanske naftne i plinske projekte u Sjevernom moru zbog novih poreznih nameta u Velikoj Britaniji.

Premda je Bijela kuća uvela porezne olakšice za ulagače u obnovljive izvore energije, povrat uloženog kapitala vrlo je spor. I to je razlog zašto se ta industrija ne razvija željenim tempom. British Petroleum nedavno je objavio da je povrat ulaganja u obnovljive izvore energije poput sunca i vjetra do 8 posto, u usporedbi s 20 posto koliko se zarađuje od projekata vezanih za fosilna goriva.