Kakav tjedan iza nas. Izgledao je kao da smo se vremenskom kapsulom vratili u devedesete
Za vas smo izdvojili najvažnije događaje posljednjih sedam dana
S izuzetkom ozbiljnog skandala vezanog uz pokušaj talijanskih europarlamentaraca da se osobno uvjere u vijesti o nasilnom postupanju hrvatske policije prema ljudima koji pokušavaju ilegalno prijeći granicu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske te presude kojom su banke u slučaju kredita u švicarcima izgubile na sudu, kompletan tjedan izgledao je kao da smo se vremenskom kapsulom vratili u devedesete. Istina je, nažalost, da iz njih nismo nikad ni izašli, nego se u par navrata tek činilo da je tako.
Neuspješni posjet talijanskih europarlamentaraca
Policijski prepad, diplomatska prepiska i optuživanje opozicije za antihrvatsko djelovanje predstavljaju za sada konačni ishod posjete talijanskih europarlamentaraca granici između BiH i Hrvatske. Nema nikakve sumnje da čitava Europa, kao i svi ljudi u Hrvatskoj znaju da sistematsko nasilje nad ljudima koji pokušavaju iz Bosne i Hercegovine prijeći u Hrvatsku od strane policije prije svega postoji, ali i da to nije nikakva samostalna politika Hrvatske, nego odrađivanje surovog graničarskog posla u korist EU.
Međutim, isto tako je jasno da je to strašno i da ima puno i novinara i ljudi, pa i političara koji će napraviti sve da se to promijeni. Zato bi, umjesto da ministar unutrašnjih poslova ratuje s opozicijom i novinarima po tom pitanju, sama vlada trebala shvatiti da je ovakvo stanje neodrživo i pokrenuti promjenu politike u Europskoj uniji prema ovom pitanju. Nemoguće je očekivati da će tisuće ljudi koji su propješačili pola svijeta, ne bi li došli u zapadnu Europu, pristati da ostanu u potpuno neljudskim uvjetima u nefunkcionalnoj Bosni i Hercegovini i u sve napetijoj atmosferi. A izgleda da je ideja Europske unije upravo ta. Dat će novac za kampove i glumiti humanitarizam, ali će problem ostaviti pred vratima. Hrvatska bi trebala biti prva koja bi se morala pobuniti protiv toga.
Prosvjed poduzetnika
Nekoliko tisuća ljudi, motiviranih egzistencijalnom ugroženošću, prosvjedovalo je u organizaciji poduzetnika u središtu Zagreba protiv nekonzistentnosti epidemioloških mjera, najavljujući novi prosvjed za kraj veljače. No, po svemu sudeći, ideja o odugovlačenju otvaranja do proljeća će ostati na snazi, u nadi da će sezona biti takva da spriječi potpuni krah proračuna pa i ugostiteljstva.
Rektor Boras nastavlja po starom
Nakon što je pak prošlog tjedna Damir Boras optužio Doru Kršul, Telegram, bivšu dekanicu Filozofskog fakulteta Vesnu Vlahović-Štetić i studenticu koja je prijavila seksualno uznemiravanje, za urotu protiv njega i profesora kojeg je promovirao u emeritusa, ignorancija kombinirana s arogancijom se nastavila i dalje. Posve spokojan, dok mu sveučilište, pa i njega osobno trese afera desetljeća, Boras je odlučio opustiti se malo u Mostaru, potom se na povratku požaliti kako i on često trpi nasilje, da bi na koncu ušao u sukob s ministrom Fuchsom oko tumačenja je li čovjeku kojeg je nasilno postavio za dekana Filozofskog istekao mandat ili nije. Hrvatska je tipičan primjer toga u što može pervertirati plemenita ideja o autonomiji sveučilišta, pogonjena besramnošću oportunista iz Senata i jasno je da se nešto zakonski mora mijenjati po tom pitanju.
Povratak u devedesete
Događaja pak koji izgledaju kao da gledamo TV-kalendar na temu devedesetih ima toliko, da ih je teško i pobrojati, a još je manje jasno odakle početi. Evo, recimo od imenovanja bivše ministrice Martine Dalić na čelo Podravke. Takva borasovska ignorancija javnosti i razloga zbog kojih je morala napustiti Vladu i svjesno iritiranje ljudi sasvim je na tragu Tuđmanovog kapricioznog odbijanja da prizna poraz na zagrebačkim izborima.
Da u svemu tome ne zaostaje ni HRT, svjedoči još jedno povlačenje Brešanovog filma ‘Koja je ovo država’ iz programa, valjda da se ne bi iritirao nacionalistički dio javnosti gledajući taj film u danima nakon što je preminuo Miroslav Tuđman, uz zabavno obrazloženje Brune Kovačevića da se radilo o grešci u najavi. Apsolutno je nevjerovatan paralelni svemir u kojem žive ljudi nakačeni na HDZ, poput njih na javnoj televiziji. Sa sviješću o tome da i dalje treba držati liniju i ratovati s negativnim pojavama u kulturi, doista je teško vidjeti da se u kući odvija ozbiljan skandal s ignoriranjem nasilja prema vlastitim novinarkama.
Usput, u bloku vijesti iz prošlosti bilježimo i to da obavezno plaćanje članarine za Hrvatsku gospodarsku komoru nije ukinuto, da nas uskoro, umjesto da se potpuno anakrono ministarstvo ukine, čeka novi zakon o braniteljima s bitno olakšanom procedurom za dokazivanje invalidskog statusa, kao i sasvim izvjesno razvlašćivanje povjerenstva za sukob interesa, zahvaljujući sudskoj presudi u korist Milana Bandića.
Splitski suci pak, neupućeni u tajne dalmatinskog megapolisa, ni krivi ni dužni završili su na fešti kod Željka Keruma, koji ni sam ne zna koliko ima procesa na sudovima u tom gradu. Kao da se lako snaći u urbanoj džungli velegrada. Ode čovjek na termin baluna i odmah ga uvale u skandal.
Ukratko, na pitanje iz cenzuriranog filma ‘Koja je ovo država?’, jedini točan odgovor je: ‘hadezeovska’.
Što na izborima u Zagrebu i Splitu?
Da je HDZ ostao bez ikakvih šansi na zagrebačkim izborima nakon što ih odbio Damir Vanđelić, jasno je svakome pa i premijeru kojeg je ta činjenica očito uzrujala. U SDP-u pak Grbin pokušava spasiti ono što se još da, iako je prilično izvjesno kako njihov kandidat tko god to bude ima minimalne šanse da preskoči Tomislava Tomaševića u prvom krugu.
No, zato je kao i uvijek, situacija najluđa u Splitu, u kojem će se barem 5-6 kandidata ravnopravno boriti za ulazak u drugi krug, pri čemu je novi moment donijela najava vlasnika Tommyja, Tomislava Mamića da ulazi u utrku. Ako ništa, bit će zabavno pratiti okršaj njega i Keruma, kojemu bi ovo moglo najviše naštetiti, posebno jer se čini kako je Mamića netko savjetovao što prolazi. Nakon Marijane Puljak i Bože Petrova, sad imamo i Mamića koji želi biti gradonačelnik ali tvrdi da nije političar i ne želi se baviti politikom.
Koja je ovo država? Nadrealna.
Poraz banaka na sudu
Ustavni sud je prošlog odbio tužbe sedam hrvatskih banaka i potvrdio ništetnost valutne klauzule i promjenjive kamatne stope u švicarskim francima, čime je dao još jedan, možda i presudni vjetar u leđa svim građanima koji su se zbog tih kredita našli u neizdrživoj situaciji, mnogi s dugoročnim posljedicama.
Novi zakon o elektroničkim medijima
U međuvremenu, Sabor je počeo raspravljati o novom zakonu u elektroničkim medijima, s najviše prijepora oko pitanja odgovornosti za komentare čitatelja ispod tekstova. Što predstavlja realan problem u društvu koje već trideset godina uzgaja apsolutnu isključivost. No, zanimljivo je kako vlada iskazuje senzibilitet za ovo pitanje dok istovremeno ministarstvo kulture financira čitav niz portala koji takav diskurs gotovo i ne skrivaju u uredničkoj politici.
Kusturica iznad Sarajeva
Na koncu, regija je par dana raspravljala o fotografiji Emira Kusturice u helikopteru iznad Sarajeva, koju je objavio povodom 40. godišnjice premijer filma ‘Sjećaš li se Dolly Bell’. Tog filma se svi naravno sjećaju, jednako kao što su svjesni današnje uloge Emira Kusturice u političkoj i društvenoj stvarnosti Srbije, ali i Bosne i Hercegovine. Nemoguće je biti državni režiser nacionalističkih projekata i veleposjednik, a istovremeno zadržati poštovanje raje i Sarajeva. Kusturica to razumije i donekle mu je žao, ali zov moći i novca je očito jači. I to će i ostati.