Prije točno godinu dana počela je agresija Rusije na Ukrajinu, koja je bila povod za čitav niz diplomatskih i propagandnih aktivnosti ovih dana. Gradonačelnik Pule je pak zabranio održavanje narodnjačkog koncerta u gradskom prostoru. U Splitu se gradska vlast suočila s građanskom pobunom, a Andrej Plenković sa saborskom raspravom o opozivu. Na Radio Splitu otkrilo se da je jedan od voditelja naplaćivao gostovanja u svojoj emisiji, Zagreb je odlučio preimenovati ulice nazvane po akterima ustaškog režima, spektakularno su najavljene narodne obveznice i poticaji za najam stanova, a u Bosni i Hercegovini se događala blokada uspostave vlasti u Federaciji, dok je ministar vanjskih poslova Konaković bio u posjetu Zagrebu i Beogradu.
Ukratko, užas koji je pokrenut prije godinu dana ne pokazuje znakove posustajanja i za sada je prilično izgledno da ovo neće biti jedina godišnjica rata.
Pulska zabrana narodnjačkog koncerta
U Hrvatskoj stvari pak idu po starome. Pulski gradonačelnik Filip Zoričić zabranio je narodnjački koncert u gradskim prostorima braneći imaginarni identitet grada koji navodno nema ništa s balkanskim nasljeđem, o čemu sam pisao u većem tekstu, pa nema smisla da se ponavljam.
Uglavnom, kad god pomislimo da smo zaboravili devedesete, nađe se neki od u njima formiranih ljudi da nas podsjete na atmosferu tog užasnog doba.
Rasprava o Plenkoviću, obveznice i poticaji za najam
Sabor je proteklog tjedna do kasno u noć raspravljao o povjerenju Andreju Plenkoviću, što je solidan broj građana ovisnih o nebitnim vijestima pasionirano pratio satima. Sve unatoč tome što je jasno da se na političkoj sceni zapravo ništa bitno ne događa, nego Vlada samo traje po inerciji.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Istovremeno, dobili smo narodne obveznice u ponudi i poticaje za najam stanova, kao da iskustvo s poticajima za kupnju prve nekretnine nije bilo dovoljno da uvjeri ljude u Vladi kako takvi modeli ne rješavaju problem.
Razotkriven skandal na Radio Splitu
Na Radio Splitu je pukim slučajem otkriveno da je novinar Denis Šabić naplaćivao gostovanja u vlastitoj emisiji, što ga je koštalo posla. No, javnost je istovremeno uskraćena za ozbiljan komentar voditelja dopisništva. Zbog čega se ono za što je ovaj slučaj trebao poslužiti, a to je rasprava o ustroju javne radio-televizije i realnom radu dopisništava, očito neće dogoditi.
Što je, naravno šteta, jer HRT kao da stalno radi protiv sebe, što je činjenica koju uporno odbijaju vidjeti odgovorni u samoj kući, ali i oni koji su ih postavili.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ozbiljan građanski prosvjed u splitskom Spinutu
Gradske vlasti u Splitu suočile su se s ozbiljnim građanskim prosvjedom u Spinutu, čiji su se stanovnici masovno pobunili protiv ideje da se na jednom od parkinga u sportsko-rekreacijskoj zoni prikuplja smeće iz centra grada.
Ivica Puljak i Bojan Ivošević su tako dobili prvu masovnu pobunu i prosvjednu šetnju, što je posebno zanimljivo s obzirom da su i jedan i drugi iz identične vrste aktivizma ušli u politički život i na vlast na kraju. Stoga je rasplet ovog slučaja zanimljiv i na fenomenološkoj razini, a ne samo na komunalnoj.
Kriza u Federaciji Bosne i Hercegovine
U Federaciji BiH, SDA je preko novoizabranog potpredsjednika parlamenta Refika Lende odlučila bojkotirati uspostavu vlasti, isključivo iz razloga što su iz iste izgurani. A sve uz obrazloženje o ugroženosti Bošnjaka i države.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Kako se istih dana događala regionalna turneja novog državnog ministra vanjskih poslova, Elmedina Konakovića, koji je posjetio Zagreb i Beograd i kojeg u najvećoj bošnjačkoj stranci smatraju glavnim krivcem za novonastalu situaciju, Konaković se suočio s čitavim nizom optužbi za izdaju države. Što isto vrijedi i za odnos prema Christianu Schmidtu, visokom predstavniku koji je najavio da će deblokirati uspostavu vlasti u Federaciji.
Deustašizacija naziva ulica u Zagrebu
Na kraju, Grad Zagreb će ukloniti imena četiriju ulica nazvanih po ljudima bliskim ustaškom režimu, odnosno konkretno ulice Filipa Lukasa, Vladimira Arka, Antuna Bonifačića i Ivana Šarića, što je jedna od ljepših vijesti tjedna, ali i još jedan dokaz o dubokoj ukorijenjenosti devedesetih u hrvatsko društvo.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Kakav tjedan. Svijet obilježio godišnjicu ruske agresije na Ukrajinu, a u Hrvatskoj zabrane, pobune, skandali. Ali i jedna lijepa vijest
Markovina donosi još jedan pregled tjedna
Puljak i Ivošević su dobili prvu masovnu pobunu i prosvjednu šetnju, što je posebno zanimljivo s obzirom da su i jedan i drugi iz identične vrste aktivizma ušli u politički život i na vlast na kraju
Prije točno godinu dana počela je agresija Rusije na Ukrajinu, koja je bila povod za čitav niz diplomatskih i propagandnih aktivnosti ovih dana. Gradonačelnik Pule je pak zabranio održavanje narodnjačkog koncerta u gradskom prostoru. U Splitu se gradska vlast suočila s građanskom pobunom, a Andrej Plenković sa saborskom raspravom o opozivu. Na Radio Splitu otkrilo se da je jedan od voditelja naplaćivao gostovanja u svojoj emisiji, Zagreb je odlučio preimenovati ulice nazvane po akterima ustaškog režima, spektakularno su najavljene narodne obveznice i poticaji za najam stanova, a u Bosni i Hercegovini se događala blokada uspostave vlasti u Federaciji, dok je ministar vanjskih poslova Konaković bio u posjetu Zagrebu i Beogradu.
Godišnjica ruske agresije na Ukrajinu
Godišnjica agresije na Ukrajinu donijela je Bidenov posjet Kijevu, Putinov prijeteći govor, uzaludni mirovni prijedlog Kine, opću osudu Rusije od strane Generalne skupštine UN-a, uz očekivanih nekoliko glasova protiv i suzdržanost Kine i Indije, čitav niz prosvjeda i protuprosvjeda diljem Europe, pa i u Zagrebu, najavu koncerta Laibacha u Kijevu i iscrpljujuću pat-poziciju na bojištu.
Ukratko, užas koji je pokrenut prije godinu dana ne pokazuje znakove posustajanja i za sada je prilično izgledno da ovo neće biti jedina godišnjica rata.
Pulska zabrana narodnjačkog koncerta
U Hrvatskoj stvari pak idu po starome. Pulski gradonačelnik Filip Zoričić zabranio je narodnjački koncert u gradskim prostorima braneći imaginarni identitet grada koji navodno nema ništa s balkanskim nasljeđem, o čemu sam pisao u većem tekstu, pa nema smisla da se ponavljam.
Uglavnom, kad god pomislimo da smo zaboravili devedesete, nađe se neki od u njima formiranih ljudi da nas podsjete na atmosferu tog užasnog doba.
Rasprava o Plenkoviću, obveznice i poticaji za najam
Sabor je proteklog tjedna do kasno u noć raspravljao o povjerenju Andreju Plenkoviću, što je solidan broj građana ovisnih o nebitnim vijestima pasionirano pratio satima. Sve unatoč tome što je jasno da se na političkoj sceni zapravo ništa bitno ne događa, nego Vlada samo traje po inerciji.
Istovremeno, dobili smo narodne obveznice u ponudi i poticaje za najam stanova, kao da iskustvo s poticajima za kupnju prve nekretnine nije bilo dovoljno da uvjeri ljude u Vladi kako takvi modeli ne rješavaju problem.
Razotkriven skandal na Radio Splitu
Na Radio Splitu je pukim slučajem otkriveno da je novinar Denis Šabić naplaćivao gostovanja u vlastitoj emisiji, što ga je koštalo posla. No, javnost je istovremeno uskraćena za ozbiljan komentar voditelja dopisništva. Zbog čega se ono za što je ovaj slučaj trebao poslužiti, a to je rasprava o ustroju javne radio-televizije i realnom radu dopisništava, očito neće dogoditi.
Što je, naravno šteta, jer HRT kao da stalno radi protiv sebe, što je činjenica koju uporno odbijaju vidjeti odgovorni u samoj kući, ali i oni koji su ih postavili.
Ozbiljan građanski prosvjed u splitskom Spinutu
Gradske vlasti u Splitu suočile su se s ozbiljnim građanskim prosvjedom u Spinutu, čiji su se stanovnici masovno pobunili protiv ideje da se na jednom od parkinga u sportsko-rekreacijskoj zoni prikuplja smeće iz centra grada.
Ivica Puljak i Bojan Ivošević su tako dobili prvu masovnu pobunu i prosvjednu šetnju, što je posebno zanimljivo s obzirom da su i jedan i drugi iz identične vrste aktivizma ušli u politički život i na vlast na kraju. Stoga je rasplet ovog slučaja zanimljiv i na fenomenološkoj razini, a ne samo na komunalnoj.
Kriza u Federaciji Bosne i Hercegovine
U Federaciji BiH, SDA je preko novoizabranog potpredsjednika parlamenta Refika Lende odlučila bojkotirati uspostavu vlasti, isključivo iz razloga što su iz iste izgurani. A sve uz obrazloženje o ugroženosti Bošnjaka i države.
Kako se istih dana događala regionalna turneja novog državnog ministra vanjskih poslova, Elmedina Konakovića, koji je posjetio Zagreb i Beograd i kojeg u najvećoj bošnjačkoj stranci smatraju glavnim krivcem za novonastalu situaciju, Konaković se suočio s čitavim nizom optužbi za izdaju države. Što isto vrijedi i za odnos prema Christianu Schmidtu, visokom predstavniku koji je najavio da će deblokirati uspostavu vlasti u Federaciji.
Deustašizacija naziva ulica u Zagrebu
Na kraju, Grad Zagreb će ukloniti imena četiriju ulica nazvanih po ljudima bliskim ustaškom režimu, odnosno konkretno ulice Filipa Lukasa, Vladimira Arka, Antuna Bonifačića i Ivana Šarića, što je jedna od ljepših vijesti tjedna, ali i još jedan dokaz o dubokoj ukorijenjenosti devedesetih u hrvatsko društvo.