Nekad je nužno odabrati stranu

Kako bi dobila EU novac, Vlada je Bruxellesu obećala plan reforme zdravstva. Kasne već na prvom koraku

Kašnjenje neće utjecati na isplatu, ali otvara ključno pitanje: što nas tek čeka kada krenu stvarne reforme i investicije?

FOTO: Pixsell/Telegram

Kada su premijera neki dan novinari pitali postoji li neki rok za reformu zdravstva na kojoj se upravo radi, Andrej Plenković je uzvratio: „Ima rok – rok je mandat ove Vlade“.

Ali, postoji i jedan puno kraći i njega je Vlada propustila: Banski dvori kasne s ispunjenjem jedne od prvih reformskih mjera koju su obećali Bruxellesu u zamjenu za europski novac za oporavak, a koja je vezana upravo uz reformu zdravstva.

Rok do kraja rujna

Za provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Hrvatskoj je, podsjetimo, na raspolaganju 6,3 milijarde eura u narednih pet godina. Avans od 818 milijuna eura je već isplaćen, a za sve ostale rate država mora odraditi dogovorene reforme i investicije.

Među prvim planiranim reformama je donošenje Nacionalnog plana razvoja zdravstva za razdoblje 2021.-2027. U provedbenom dokumentu, koji je dogovoren s Bruxellesom, predviđeno je da taj plan bude donesen do kraja trećeg kvartala ove godine: „Reforma će biti dovršena do 30. rujna 2021.“, piše u dokumentu. Ali reforma u tom roku nije dovršena.

Sedam dana nakon tog datuma Ministarstvo zdravstva pitali smo u kojoj je fazi izrada Nacionalnog plana razvoja zdravstva i kada će dokument biti donesen. Plan je, odgovorili su nam, poslan Europskoj komisiji i na mišljenja tijelima državne uprave. „Nakon toga slijedi javna rasprava od 30 dana i po završetku iste bit će upućen u Vladinu proceduru“, objasnili su iz resora ministra Vilija Beroša.

Tko je odgovoran?

Ali zašto nisu ispoštovali rok koji je dogovoren s Bruxellesom? Tim smo se pitanjem obratili Ministarstvu financija, jer je resor Zdravka Marića zadužen za koordinaciju Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Iz Marićevog ministarstva će, na primjer, u Bruxelles slati izvješće o provedenim reformama i investicijama.

No, oni su nas uputili na Ministarstvo zdravstva. „Izravna odgovornost za provedbu reformi i ulaganja je u sektorskoj nadležnosti, stoga predlažemo da se upiti o specifičnim reformama i ulaganjima upute nadležnom tijelu, odnosno ministarstvu“, odgovorili su na naš upit.

Iz Marićeva resora, dakle, poručuju da je odgovornost na Beroševom resoru. Iz Beroševog resora, međutim, na dodatno pitanje o rokovima šute. I mailovi i požurnice ostali su bez odgovora.

Koja je sretna okolnost

Valja ovdje ukratko podsjetiti kakva su pravila s europskim milijardama za oporavak. Predujam od 818 milijuna eura isplaćen je bez ikakvih uvjeta. Sve ostale rate – a do 2026. bit će ih deset – ovisit će o ispunjenju reformi i investicija. No, kako nam je potvrđeno iz više izvora, kašnjenje s donošenjem plana za zdravstvo neće utjecati na isplatu prve sljedeće rate.

Tek početkom 2022. država će Bruxellesu podnijeti izvještaj što je sve odrađeno i zatražiti uplatu još 700 milijuna eura. Europskoj komisiji bitno je da sve dogovorene mjere, pa tako i ovaj zdravstveni plan, budu ispunjene prije slanja tog izvješća. Dakle, ako plan umjesto u trećem, bude donesen krajem četvrtog kvartala, u Bruxellesu će to ipak računati kao uspješno odrađenu zadaću.

A što nas tek čeka…

No, kašnjenje s ovim dokumentom nužno otvara sljedeće pitanje: ako nije ispoštovan rok kad su u pitanju „obični“ papiri, što će biti kada na red dođu konkretne investicije? Kad više ne bude samo riječ o strateškim planovima koji se usuglašavaju unutar Vlade i šalju na javnu raspravu, nego kada se na terenu krenu tražiti građevinske dozvole i provoditi javne nabave?

Što će biti kada više ne bude dovoljno da Vladini resori proizvedu papir s ciljevima, mjerama i aktivnostima – bez obzira što se radi o sveobuhvatnom dokumentu koji će usmjeriti reformu golemog javnog sustava – nego kada bude doista trebalo izgraditi zgradu ili obnoviti prugu? Ako lagano zapinje već na ovoj papirnatoj prepreci, što nas tek čeka do 2026.?