Postoji mnogo načina da političari u kriznim situacijama pokažu nužnu dozu zrelosti. Jedan od njih bila bi i odluka da se odgode za nedjelju zakazani izbori za čelne funkcije u Hrvatskoj demokratskoj zajednici. U trenutcima kad se prestanak rada škola i vrtića u cijeloj zemlji od (najkasnije) idućeg tjedna, te daljnje restrikcije kretanja i okupljanja građana doimaju kao sigurna oklada, nema baš puno rezona da se u nedjelju članovi HDZ-a na ne pretjerano velikom broju biračkih mjesta izjašnjavaju o svom budućem vodstvu.
Uostalom, stranka u koju HDZ često gleda kao u uzor, njemački CDU, upravo je objavila da odgađa svoj izborni kongres koji je bio zakazan za 25. travnja. A CDU je svakako u politički nezgodnijoj situaciji od HDZ-a – predsjednica stranke Annegret Kramp-Karrenbauer najavila je odlazak sa čela stranke, kancelarka Angela Merkel odrađuje svoj zadnji mandat na čelu Vlade. Cijela Njemačka i dobar dio Europske unije već se tjednima bave s tim tko će postati novi predsjednik još uvijek najjače stranke u zemlji s najjačim gospodarstvom u Europi. No, zdravlje je ipak važnije i CDU će novog lidera dobiti kad se situacija s koronavirusom stavi pod kontrolu.
Dezinficiranje olovke
O odgodi izbora se razmišlja i u Poljskoj – i to predsjedničkih, i to onih koji su zakazani tek za 10. svibnja. Jasno, gužva na kongresu CDU-a, gdje se očekivalo oko tisuću delegata, neusporediva je s onom koja bi se mogla stvoriti u nedjelju na biračkim mjestima u HDZ-u, a vjerojatno bi i nešto više Poljaka nahrupilo na glasačke kutije na izborima za predsjednika svoje zemlje.
No, svejedno je održavanje izbora u HDZ-u 15. ožujka nezanemariv zdravstveni rizik. Biračkih mjesta ima po jedno u svim gradovima i općinama, osim u Splitu (2) i Zagrebu (17). Nije teško, dakle, zamisliti, da će kroz istu prostoriju u nedjelju prolaziti više desetaka, a možda i stotina ljudi. Hoće li se nakon svakog glasanja dezinficirati glasačko mjesto, kutija, kemijska olovka? Provjetravati prostorija? Zdravstveni rizik se, pritom, lako može pretvoriti i u politički – jer padne li naknadno sumnja na to da se virus širio u nekom od HDZ-ovih biračkih mjesta u Hrvatskoj, od nje će se biti jako teško “oprati”.
Pitanje legitimiteta
Tu je, zatim, i pitanje legitimiteta. U ovom trenutku je savršeno neizvjesno hoće li se održati makar jedno televizijsko sučeljavanje Andreja Plenkovića i Mire Kovača, dvojice kandidata za predsjednika stranke. Plenković je donedavno govorio kako se on sučeljavanja ne boji, no posljednjih dana o tome šuti, a do izbora su ostala samo tri dana.
S obzirom na pandemiju koja je prekrila sve informacijske kanale, pitanje je i koliko bi uopće interesa pobudila rasprava o tome tko je, kad i kako skrenuo ulijevo i kako je točno Franjo Tuđman zamislio pozicioniranje HDZ-a. Koliko bi, dakle, uopće bilo legitimno održati unutarstranačke izbore, praktički u poluilegali?
Članak se nastavlja ispod oglasa
Dva-tri posto glasova
Legitimitet bi mogao nadalje biti znatnije nagrižen – odazivom. Stranka, barem na papiru, ima oko 211 tisuća članova. Što ako se, u atmosferi u kojoj se svi pripremaju, zapravo, na neku varijantu samoizolacije, na biralištima pojavi tek nekoliko tisuća ljudi? Koliko će biti legitiman izbor predsjednika HDZ-a ukoliko bude glasalo, recimo, deset tisuća ljudi, što je manje od pet posto od broja članova stranke? Što ako ih bude još i manje? Bi li se, za godinu-dvije, kad će strah od korone (valjda) biti samo zanimljiva anegdota, na čelu HDZ-a mogao održati čovjek kojeg je izabralo dva-tri posto članova?
Čini se da je sve ovo ipak previše upitnika i previše rizika samo zato da bi se na brzinu i prije dodatnih komplikacija ispunila demokratska forma. Stoga ne bi bilo loše pokazati određenu dozu zrelosti u kriznoj situaciji i odlučiti, u dogovoru oba stranačka stožera, da se izbori u HDZ-u – odgode.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Kako bi održavanje nedjeljnih izbora u HDZ-u moglo, osim zdravstvenog, predstavljati i politički rizik
Krizna situacija iziskuje političku zrelost - dakle, izbore u HDZ-u treba odgoditi
Koliko će biti legitiman izbor predsjednika HDZ-a ukoliko bude glasalo, recimo, deset tisuća ljudi, što je manje od pet posto od broja članova stranke? Što ako ih bude još i manje? Bi li se, za godinu-dvije, kad će strah od korone (valjda) biti samo zanimljiva anegdota, na čelu HDZ-a mogao održati čovjek kojeg je izabralo dva-tri posto članova?
Postoji mnogo načina da političari u kriznim situacijama pokažu nužnu dozu zrelosti. Jedan od njih bila bi i odluka da se odgode za nedjelju zakazani izbori za čelne funkcije u Hrvatskoj demokratskoj zajednici. U trenutcima kad se prestanak rada škola i vrtića u cijeloj zemlji od (najkasnije) idućeg tjedna, te daljnje restrikcije kretanja i okupljanja građana doimaju kao sigurna oklada, nema baš puno rezona da se u nedjelju članovi HDZ-a na ne pretjerano velikom broju biračkih mjesta izjašnjavaju o svom budućem vodstvu.
Uostalom, stranka u koju HDZ često gleda kao u uzor, njemački CDU, upravo je objavila da odgađa svoj izborni kongres koji je bio zakazan za 25. travnja. A CDU je svakako u politički nezgodnijoj situaciji od HDZ-a – predsjednica stranke Annegret Kramp-Karrenbauer najavila je odlazak sa čela stranke, kancelarka Angela Merkel odrađuje svoj zadnji mandat na čelu Vlade. Cijela Njemačka i dobar dio Europske unije već se tjednima bave s tim tko će postati novi predsjednik još uvijek najjače stranke u zemlji s najjačim gospodarstvom u Europi. No, zdravlje je ipak važnije i CDU će novog lidera dobiti kad se situacija s koronavirusom stavi pod kontrolu.
Dezinficiranje olovke
O odgodi izbora se razmišlja i u Poljskoj – i to predsjedničkih, i to onih koji su zakazani tek za 10. svibnja. Jasno, gužva na kongresu CDU-a, gdje se očekivalo oko tisuću delegata, neusporediva je s onom koja bi se mogla stvoriti u nedjelju na biračkim mjestima u HDZ-u, a vjerojatno bi i nešto više Poljaka nahrupilo na glasačke kutije na izborima za predsjednika svoje zemlje.
No, svejedno je održavanje izbora u HDZ-u 15. ožujka nezanemariv zdravstveni rizik. Biračkih mjesta ima po jedno u svim gradovima i općinama, osim u Splitu (2) i Zagrebu (17). Nije teško, dakle, zamisliti, da će kroz istu prostoriju u nedjelju prolaziti više desetaka, a možda i stotina ljudi. Hoće li se nakon svakog glasanja dezinficirati glasačko mjesto, kutija, kemijska olovka? Provjetravati prostorija? Zdravstveni rizik se, pritom, lako može pretvoriti i u politički – jer padne li naknadno sumnja na to da se virus širio u nekom od HDZ-ovih biračkih mjesta u Hrvatskoj, od nje će se biti jako teško “oprati”.
Pitanje legitimiteta
Tu je, zatim, i pitanje legitimiteta. U ovom trenutku je savršeno neizvjesno hoće li se održati makar jedno televizijsko sučeljavanje Andreja Plenkovića i Mire Kovača, dvojice kandidata za predsjednika stranke. Plenković je donedavno govorio kako se on sučeljavanja ne boji, no posljednjih dana o tome šuti, a do izbora su ostala samo tri dana.
S obzirom na pandemiju koja je prekrila sve informacijske kanale, pitanje je i koliko bi uopće interesa pobudila rasprava o tome tko je, kad i kako skrenuo ulijevo i kako je točno Franjo Tuđman zamislio pozicioniranje HDZ-a. Koliko bi, dakle, uopće bilo legitimno održati unutarstranačke izbore, praktički u poluilegali?
Dva-tri posto glasova
Legitimitet bi mogao nadalje biti znatnije nagrižen – odazivom. Stranka, barem na papiru, ima oko 211 tisuća članova. Što ako se, u atmosferi u kojoj se svi pripremaju, zapravo, na neku varijantu samoizolacije, na biralištima pojavi tek nekoliko tisuća ljudi? Koliko će biti legitiman izbor predsjednika HDZ-a ukoliko bude glasalo, recimo, deset tisuća ljudi, što je manje od pet posto od broja članova stranke? Što ako ih bude još i manje? Bi li se, za godinu-dvije, kad će strah od korone (valjda) biti samo zanimljiva anegdota, na čelu HDZ-a mogao održati čovjek kojeg je izabralo dva-tri posto članova?
Čini se da je sve ovo ipak previše upitnika i previše rizika samo zato da bi se na brzinu i prije dodatnih komplikacija ispunila demokratska forma. Stoga ne bi bilo loše pokazati određenu dozu zrelosti u kriznoj situaciji i odlučiti, u dogovoru oba stranačka stožera, da se izbori u HDZ-u – odgode.