Nekad je nužno odabrati stranu

Kako će apokaliptične scene iz poplavljene Njemačke presuditi izbore u najmoćnijoj europskoj državi

Za dva mjeseca birači će imati priliku presuditi načinu na koji su na nacionalnu katastrofu odgovorili oni koji žele naslijediti Angelu Merkel

U srpnju 2014. godine, obilazeći poplavom devastirana područja na istoku Hrvatske, tadašnji premijer Zoran Milanović pokušao je pokazati razumijevanje za stanovnike kojima je vodena bujica uništila domove. Gospođi, koja mu se požalila da joj strojevi sporo izvlače vodu, dok ona spava kod susjede, ispričao je vlastite probleme s puknutom cijevi u stanu.

Izjavu o puknutoj cijevi mediji su povremeno izvlačili Milanoviću tijekom ostatka premijerskog mandata. Mada mišljena kao iskaz razumijevanja prema ljudima pogođenima poplavom, imala je suprotan efekt. U teškim vremenima od političara se očekuje ne samo konkretna pomoć, nego i pojačana empatija. Ovisno o okolnostima, nespretna izjava ili neprimjeren gaf može utjecati političku karijeru.

Neshvatljiv gaf iskusnog političara

Gaf koji može bitno obilježiti političku karijeru događa se ovih dana Arminu Laschetu, čelniku njemačke vladajuće stranke CDU-a i premijeru savezne pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija. Njemačku su pogodile razarajuće poplave u kojima je poginulo 170 ljudi.

U trenucima te nacionalne katastrofe, kamera je neki dan uhvatila Lascheta kako se u pozadini smije, dok se njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier obraća novinarima u jednom od najteže pogođenih gradova.

Iskusni demokršćanski političar promptno se ispričao za neshvatljiv gaf koji je izazvao žestoke kritike na društvenim mrežama, u medijima i među oporbenim političarima. Možda bi na tome i ostalo, možda bi to bio samo gaf na koji mediji tu i tamo podsjete, da se ova neugodna situacija nije dogodila u politički delikatnom trenutku – dva mjeseca uoči parlamentarnih izbora na kojima je Laschet kandidat CDU-a za kancelara.

Demokršćanska unija u vodstvu

Vladajući CDU/CSU trenutno vodi u anketama pred rujanske izbore. Dok su u prvoj polovici svibnja bili izjednačeni sa Zelenima, a u nekim istraživanjima su čak Zeleni bili i minimalnoj prednosti, situacija se u posljednja dva mjeseca okrenula. Zeleni sada imaju između 18 i 20 posto podrške, još uvijek su anketno druga najjača politička stranka, dok vladajuća unija bilježi podršku od tridesetak posto.

I u anketama o prihvatljivosti kancelarskih kandidata, kandidat CDU-a ima solidnu prednost pred SPD-ovim Olafom Scholzom i kandidatkinjom Zelenih Annalenom Baerbock. No, komentatori se ovih dana pitaju kako će devastirajuće poplave utjecati na izborne šanse političkih stranaka i prizivaju u sjećanje situaciju otprije dva desetljeća.

Gumene čizme i kabanica

U ljeto 2002. centralnu Europu bila je na udaru velikih poplava, a Njemačka je bila jedna od najpogođenijih država. I tog su rujna na rasporedu bili redoviti parlamentarni izbori. Vladajuća koalicija predvođena SPD-om i kancelarom Gerhardom Schröderom zaostajala je u anketama nekoliko postotnih bodova za demokršćanima.

U crnim gumenim čizmama i zelenoj kabanici Schröder je obišao poplavljena područja, obećavši brzu pomoć federalne vlade i ostavivši dojam pouzdanog lidera koji je sposoban upravljati kriznim situacijama. Birači su to, čini se, honorirali.

Rast podrške u anketama „smatra se reakcijom na naširoko hvaljen odgovor gospodina Schrödera na katastrofalne poplave (…)“, pisao je u to vrijeme britanski BBC. „Čini se da je brzina kojom je gospodin Schröder navukao gumene čizme i formulirao akcijski plan nakon poplava, oživjela šanse njegove stranke“, ocijenili su na BBC-ju. I nisu bili jedini.

Mobilizacija oko vladajućih

U vremenima velikih nedaća birači su skloni prikloniti se onima koji su već na vlasti, a SPD-ov kancelar je vodio zemlju i prethodne četiri godine. U tom kontekstu, može se očekivati da bi se biračko tijelo i sada moglo mobilizirati oko CDU/CSU-a koji kao dominantna politička opcija u koaliciji vodi Njemačku od 2005. godine. S druge strane, Armin Laschet osobno nije u toj ‘vladajućoj’ poziciji – on je tek kandidat koji želi naslijediti dugovječnu Angelu Merkel.

Najnovija anketa, čije je rezultate objavio Der Spiegel, potvrdila je tu dualnost: njemački birači više vjeruju u sposobnost upravljanja krizama CDU/CSU-u, nego njihovom kancelarskom kandidatu. Prema tom istraživanju, 36 posto građana smatra da bi, u slučaju prirodne katastrofe, demokršćanska unija dobro upravljala krizom.

No, tek 26 posto anketiranih, piše Der Spiegel, isto smatra kad je u pitanju njihov kandidat Laschet. Puno veće povjerenje imaju u SPD-ovog Scholza (41 posto), dok je kandidatkinja Zelenih na začelju, sa svega 24 posto. To je, naravno, loša vijest i za Zelene koji su, osim toga, i u anketama političke popularnosti u zadnja dva mjeseca zabilježili pad.

Slijedi li preokret u anketama?

Još početkom svibnja pisali smo o Annaleni Baerbock, ambicioznoj političarki koja cilja na mjesto kancelarke. Ali i tada smo upozorili na slučaj Martina Schulza iz 2017. godine i kako se brzo politička sreća može okrenuti. No, razorna prirodna katastrofa u fokus javnosti vratila je klimatske promjene što bi opet moglo utjecati na rejting Zelenih.

To se, podsjetimo, dogodilo 2011., nakon katastrofe u japanskoj Fukushimi kada su prestravljeni građani na masovnim prosvjedima tražili brže zatvaranje nuklearki u Njemačkoj, a Zeleni, koji su se protivili atomskoj energiji, zabilježili nagli skok u anketama. Tada nije bilo parlamentarnih izbora na kojima bi se testiralo koliko je taj skok bio održiv ili je bio tek proplamsaj političke popularnosti izazvan izvanrednim okolnostima.

Deset godina kasnije situacija je, međutim, drugačija. Do izbora je svega dva mjeseca: apokaliptične scene nakon razornih poplava bit će još uvijek u vrlo živom sjećanju birača koji će imati priliku presuditi i načinu na koji su na nacionalnu katastrofu odgovorili oni koji žele voditi najmoćniju europsku državu.