Kako će Europa, usred izbjegličke krize, riješiti problem koji se zove Viktor Orban
Osim negodovanja europski čelnici nisu učinili ništa drugo
Anti-imigrantski stav mađarskog premijera Viktora Orbana prilično je neugodan ostalim europskim čelnicima, ali čini se da oni i ne mogu učiniti previše da bi Orban promijenio svoje ponašanje, piše britanski Guardian.
Neobično je za europske lidere, saveznike u EU i NATO-u da se međusobno javno kritiziraju, pogotovo kada stoje jedan pored drugoga. No, kada je mađarski premijer prošlog tjedna stigao u Bruxelles, tri europska predsjednika držali su ga na distanci.
Darovit govornik
Obranov poželjan politički diskurs je sukob. On negira da postoji izbjeglička kriza, unatoč jasnim brojkama. Otvoreno tvrdi da muslimani nisu dobrodošli u Mađarsku, te da on, kao kršćanin, brani vanjsku granicu Europe od muslimanske invazije. Guardian piše kako je Orban darovit govornik koji koristi pretjerivanja i lažne uzbune kako bi postigao veliki učinak vođen popularnim predrasudama. Deseci milijuna migranata dolaze, tvrdi on, te će na Starom kontinentu starosjedioci završiti kao manjina.
Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk kaže kako se Orban ne ponaša kršćanski u poticanju sukoba civilizacija između Zapada i Islama. Predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker i predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz, često izražavaju neslaganje sa liderom koji uživa svoju popularnost kao vodećeg europskog “lošeg dečka”.
Sigurnosna politika EU
No, osim što povremeno zabrinuto zatresu glavama i ignoriraju Orbana u svom društvu, postoji malo što mogu učiniti kako bi ga izolirali ili ga prisilili da promijeni mišljenje. “Nije prekršio nikakve zakone”, rekao je viši dužnosnik EU, piše Guardian.
U svom govoru u ponedjeljak navečer, Tusk je dao preporuke o tome kako bi se EU trebala boriti s krizom i, premda su bile puno umjerenije izražene, bile su us skladu s mađarskim oštrim mjerama sigurnosti, zatvaranja granica i čuvanja da ljudi ne uđu u EU.
Slučaj austrijskog lidera iz 90-tih Jorga Haidera, čija su uvjerenja bila krajnje desna, jest dokaz da Europa ipak može reagirati i sankcionirati “neposlušne” vlade. Tada je to bio politički odgovor zemalja članica, ali oko Orbana države članice za sada ne reagiraju.
Merkel nije učinila mnogo
Budimpešta i Berlin često se međusobno kritiziraju zbog problema imigracije. Orban je izbjegličku krizu nazvao “njemačkim, a ne europskim problemom”. No, stranka Angele Merkel nije učinila baš puno kako bi svalila pritisak na Orbanova leđa.
Među političkim liderima ništa se ne cijeni kao moć i izborni uspjeh. A tu je Orban bez premca. Čak niti Merkel koja juriša prema četvrtom mandatu ne može ga dostići – mora sklapati koalicije i dijeliti moć. Orban je na vlasti od 2010 i neće ići na nove izbore prije 2018., te ima veliku većinu, gotovo dvo trećinsku. Orbanov mandat najjači je u EU, nema konkurenciju osim fašističkog pokreta Jobbik, koji je sada najveća oporbena stranka.
Obranu ne fali obožavatelja u središnjoj Europi i na Balkanu, gdje ga čelnici sve više pokušavaju oponašati prije nego što bi ga pokušali izolirati. S obzirom na rast radikalizma i populizma s ljevice i desnice, te politički pad centra u europskoj politici, postoje mnogi koji u Orbanovoj Europi vide budućnost, a ne samo mamurni trag iz prošlosti.