Kako će izgledati izbori za EU parlament: ako je točno da će Plenković nositi HDZ-ovu listu, bit će to bizaran potez

Na putu prema dole…

Ali tajming, kako smo već spomenuli, nije mogao biti slabije pogođen: anketiranje građana provedeno je u veljači, prije nego što je Andrej Plenković naglo odlučio da će parlamentarni izbori biti prije onih za Europski parlament i tako europske izbore pretvorio u trećerazrednu političku utakmicu.

Upravo održani izbori za Sabor su – vrlo je izgledno – značajno ohladili interes hrvatskih birača za izbore za Europski parlament. Nije to, međutim, jedini odjek koji će ova srijeda imati na onu nedjelju početkom lipnja. Ako se u međuvremenu ne dogodi ništa dramatično, rezultat parlamentarnih izbora odrazit će se i na rezultate europskih.

U to vjeruju i u SDP-u i u HDZ-u, dva najjača bloka koja su se sučelila u srijedu. “Premala je vremenska razlika da bi se zaboravilo… HDZ će dodatno profitirati”, prognozirao je u neslužbenom razgovoru sugovornik iz oporbe, misleći na to da je do europskih izbora ostalo svega sedam tjedana.

Pet HDZ-u, tri SDP-u?

Prije pet godina HDZ i SDP bili su izjednačeni. Uz mali odaziv od 30 posto, i jedni i drugi dobili su po četiri mandata, od 12 mjesta koliko Hrvatska ima u Europskom parlamentu. U SDP-u su se navodno nadali da će i ovaj put ponoviti taj rezultat. Ali nakon parlamentarnih izbora u kuloarima se spekulira da bi ishod mogao biti povoljniji za HDZ – pet njihovih naspram tri SDP-ova mandata.

Sličan raspored mandata prognozirala je i platforma Europeelects – pet za HDZ, četiri za SDP i po jedan za Možemo!, Most i DP. No, to je bilo krajem ožujka, odnosno prije ovotjednog izlaska na parlamentarne izbore. U stranačkim krugovima sada se kalkulira da će po jedan mandat dobiti Možemo! i Most, a Domovinski pokret moguće i dva.

Suradnja Kolakušića i DP-a

“Ali samo ako opstane suradnja s Kolakušićem, ako ne pukne prije”, kaže nam jedan sugovornik u neslužbenom razgovoru. Mislav Kolakušić, i dosad zastupnik u Europskom parlamentu, kandidirao se na parlamentarnim izborima sa svojom strankom Pravo i pravda, na zajedničkoj listi s DP-om. Prvi na listi u prvoj izbornoj jedinici dobio je 8364 glasa.

Pretpostavlja se da će se Kolakušić, iako je dobio mandat u Saboru, natjecati ponovno za Europski parlament. Nagađanja o tome hoće li se održati njegova suradnja s DP-om krenula su kada je zamjenik predsjednika DP-a Mario Radić izjavio da mu se Kolakušić ne javlja na telefon.

Što je s tom suradnjom, ionako će se uskoro doznati – najkasnije do utorka, 23. travnja do ponoći, kada ističe rok za predaju kandidacijskih lista za europske izbore. Do petka Državnom izbornom povjerenstvu još nije bila dostavljena niti jedna lista.

Preferencijski u Sabor

SDP-ovu listu, što je od ranije poznato, predvodit će Biljana Borzan koja je bila eurozastupnica i u zadnja dva mandata. Borzan se, međutim, natjecala i na izborima za Sabor. Njezina je kandidatura na parlamentarnim izborima bila simbolična, kao podrška vlastitoj stranci, i zbog toga je bila na zadnjem mjestu na listi u četvrtoj izbornoj jedinici.

Ali i s tog neprolaznog mjesta ipak je prošla – osvojila je 9585 preferencijskih glasova, što je bilo dovoljno da preskoči bolje pozicionirane stranačke kolege. Na “europskoj” listi SDP-a je i Predrag Fred Matić, koji je u EU parlamentu bio jedan mandat. Kao i Borzan, i on je ušao u nacionalnu izbornu bitku kao podrška stranci, osvojivši 12.417 glasova, ali kao prvi na listi u petoj jedinici.

Od kandidata sa SDP-ove liste za Europski parlament, na parlamentarnim izborima sudjelovali su još Dalija Orešković i Bojan Glavašević. Orešković je s drugog, prolaznog mjesta, ušla u Sabor, dok Glavašević, kojem su za to trebali preferencijalni glasovi, nije uspio.

Utrka sa zadnjeg mjesta

Tonino Picula – koji će novi mandat u EU parlamentu morati pokušati osvojiti sa zadnje, 12. pozicije – na izborima za Sabor nije se natjecao. Kada je SDP sastavljao liste za europske izbore, Picula je bio očigledno nezadovoljan: “Na toj listi nisam bio na onom mjestu za koje smatram da je primjereno s obzirom na moje rezultate u mandatu. Nakon toga sam sugerirao da pokušam osvojiti novi mandat natječući se na posljednjem mjestu”, izjavio je u ožujku za N1.

Otvoreno je iskazivao i nezadovoljstvo odlukom da se na parlamentarne izbore ide sa Zoranom Milanovićem kao kandidatom za mandatara. “Što se mene tiče, mislim da se SDP previše izložio na ovaj način”, ocijenio je tada Picula. Nakon izbora nije bio kritičan prema vodstvu stranke. Barem zasad.

Ali u SDP-u ima onih koji misle da će se to promijeniti, jer će sa zadnjeg mjesta – koje je ulazno samo s preferencijalnim glasovima – sigurno voditi personaliziranu kampanju. Više sugovornika s kojima smo posljednjih dana razgovarali uvjereni su da će Picula, koji je i na ranijim izborima dobivao velik broj glasova, uspjeti osvojiti još jedan mandat.

U HDZ-u se ništa ne zna?

Iako je rok za predaju lista vrlo blizu, u HDZ-u se još ništa definitivno ne zna. No, to ne znači da stranački kuloari već tjednima ne bruje raznim špekulacijama, od toga da nije sigurno da će svi dosadašnji HDZ-ovi eurozastupnici bili na ulaznim mjestima na listama za EU izbore – dakle, da će se neki od njih za ostanak u Europskom parlamentu morati izboriti preferencijalnim glasovima – pa do raznih imena koja se spominju kao potencijalni kandidati.

Spominjalo se tako ime bivšeg ministra europskih fondova Marka Pavića, dosadašnje ministrice turizma Nikoline Brnjac, kao i Marijane Petir, koja je ušla na HDZ-ovoj listi u Sabor… Govorilo se i o Davoru Ivi Stieru, bivšem ministru vanjskih poslova, čovjeku koji je skupa s Plenkovićem svojedobno već sjedio u Europskom parlamentu.

Na ovim izborima Stier je ušao u Sabor zahvaljujući preferencijalnim glasovima što bi mu, smatra jedan naš sugovornik, mogla biti dobra preporuka i za europsku listu. Jutarnji list, pak, javlja i o nekim drugim mogućim kandidatima.

Odluka na sljedećoj Vladi

Očekuje se, nadalje, da će na listi biti i Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije koju je na tu funkciju u Bruxelles poslao Plenković. Prije nekoliko tjedana Politico je objavio da bi Šuica rado ostala u Komisiji, ali to ne ovisi o njoj nego o slaganju većine nakon nacionalnih izbora – nova Vlada birat će kandidata ili kandidatkinju za posao u Bruxellesu. No, sudjelovanje na EU izborima nije nužno vezano uz to.

Prošle jeseni mediji su pisali da se u HDZ-u razmišlja da Plenkovićevo ime bude prvo na “europskoj” listi te stranke, iako se pritom kategorički tvrdilo da mu je jedina ambicija treći premijerski mandat. Večernji list, koji je tada doznao tu informaciju, pojašnjavao je da bi se takav potez – Plenković na prvoj poziciji – pravdao pokušajem da se listi da “dodatna uvjerljivost i težina kako se ne bi ponovio ‘crni labud’ sa zadnjih euroizbora”.

Može li Plenković na listu?

U međuvremenu se o toj opciji nije izvještavalo, ali prema izvorima Jutarnjeg, moguće je da je još uvijek u igri. I jedan izvor Telegrama je prije nekoliko dana spekulirao o toj mogućnosti, napominjući, međutim, da se u HDZ-u još nikakvi detalji ne znaju.

Pokaže li se informacija Jutarnjeg točnom i Plenković doista bude nosio listu HDZ-a za europske izbore, bit će to, u najmanju ruku bizaran potez. Bez obzira na objašnjenja, šef HDZ-a bi se time, u osjetljivom trenutku kada pokušava složiti novu parlamentarnu većinu, izložio kritikama da si istovremeno osigurava odstupnicu u Bruxellesu.