Kako će Mađari čuvati hrvatsko nebo: Što piše u sporazumu iz 2019. koji Banožić nije ni pročitao
Prema Sporazumu iz 2019. mađarski borbeni avioni mogu patrolirati iznad Hrvatske
Ministar obrane Mario Banožić potvrdio je jučer da bi hrvatsko nebo u noćnim satima mogli nadzirati mađarski borbeni zrakoplovi. Detalji, kaže, još nisu dogovoreni, no Mađarska je, prema ministrovim riječima, ‘pokazala dobru volju’.
Temelj za to trebao bi biti Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Mađarske o suradnji u području vojnog zrakoplovstva i protuzračnih aktivnosti što ga je Banožićev prethodnik, Damir Krstičević, potpisao još u ljeto 2019. godine. Sporazum je potvrđen zakonom u listopadu te iste godine, te je još uvijek na snazi.
Unatoč ovom Sporazumu Hrvatska u nadzor svog neba, nakon ozbiljnog incidenta prošlog tjedna kada je se u Zagrebu srušio vojni dron, poziva i francusku mornaricu te njezin izviđački avion Hawkeye E2C koji je ovih dana već letio iznad Hrvatske. Stigli su nam i američki F-16 iz 31. borbenog krila NATO-a kao potpora zajedničkoj obrani u Jugoistočnoj Europi. I naši MiG-ovi su, potvrdio je danas Banožić, na raspolaganju tijekom dana. Trebaju li nam uz sve njih onda i mađarski Gripeni, te koliko će Hrvatsku stajati njihov angažman što ga je ministar najavio? Na ta pitanja koja su mu jučer postavljena na Plesu Banožić nije odgovorio.
Dosta toga ministar još ne zna
Zašto se Sporazum s Mađarima već ranije nije počeo provoditi ministar također ne zna. Kaže da će ga tek sada proučiti iako je riječ o dokumentu potpisanom još 2019. godine.
“Sporazum je jedna od tema koje će se proučiti, te vidjeti koje su njegove pravne obveze. Ja taj Sporazum nisam ranije proučavao, već tek nakon ovog tragičnog događaja od prošlog tjedna kada nastojim pronaći način kako pokriti svaki dio hrvatskog prostora”, poručio je Banožić.
Inače, u Sporazumu je precizirano kako je jedna od njegovih svrha upravo utvrđivanje pravila misije nadzora i zaštite zračnog prostora uključujući i prekogranične operacije.
Proučili smo Sporazum iz 2019.
Sporazumom je dogovoreno i da zrakoplovi za nadzor i zaštitu zračnog prostora mogu koristiti nacionalni zračni prostor druge strane bez podnošenja diplomatskog odobrenja ili plana leta. Uporaba sile, uključujući djelovanje naoružanog zrakoplova presretača jedne zemlje odvija se prema pravilima i postupcima NATO-vog integriranog sustava protuzračne obrane, a regulirano je i gdje borbeni avioni mogu slijetati. U žurnim situacijama to može biti bilo koje nacionalno zračno pristanište.
Ono što su novinari pitali ministra, a tiče se troškova angažmana mađarskih aviona prema ovom Sporazumu, regulirano je njegovim Člankom 9. U pitanju je procedura koja je u NATO-u već propisana, no i dva ministarstva mogu ju dodatnim sporazumom drugačije urediti. No, Banožić o tome jučer nije govorio. Prije nekoliko godina potvrđeno da je tri baltičke države – Litva, Latvija i Estonija plaćaju NATO-u ukupno 9 milijuna eura godišnje za zaštitu zračnog prostora.
Sporazum Hrvatske i Mađarske predviđa doduše da se dvije zemlje oslobađaju tih troškova, ali se ipak naplaćuje korištenje potpore u vojnim zračnim pristaništima, kao i korištenje naoružanja i tehničkog materijala.