Poluotok koji je okupirala Rusija prije sedam godina tako se vraća kao vruća politička tema u Hrvatskoj, jer će, nema sumnje, narednih dana biti reakcija na Plenkovićev govor. Tako je bilo i kad je tad kao još friški hrvatski premijer u studenom 2016. godine Plenković govorio o istoj temi. Kazao je kako Hrvatska podržava teritorijalni integritet, suverenitet i neovisnost Ukrajine te provedbu politike nepriznavanja ilegalne aneksije Krima, te dodao da je mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja dugoročno najbolji model za vraćanje Donjecka i Luhanska, a jednom i Krima u sastav Ukrajine.
Nije njegova razina
Iako je poruka prije pet godina izrečena s daleko manje zanosa i intenziteta od današnje, Rusija je reagirala dosta žestoko. Iz Odjela za odnose s javnošću ruskog ministarstva vanjskih poslova odaslano je priopćenje u kojem stoji da je pitanje Krima riješeno “slobodnim i legitimnim izražavanjem volje” tamošnjih stanovnika. “To pitanje je zatvoreno i tražimo od Zagreba da rješava duboko ukorijenjene interne probleme povezane s pravima Srba i drugih etničkih manjina u Hrvatskoj, a ne da se bave beskorisnim spekulacijama”, pisalo je u priopćenju Moskve.
Plenković se s visine obrecnuo na tu reakciju. “Iznenadilo me je da je ova niža razina ministarstva vanjskih poslova Rusije napravila jedan amalgam. Tu se govori o našem iskustvu, konfabulira se, govori se o progonu Srba iz Hrvatske, o tome da se mi orijentiramo na neke druge teme”, rekao je tada Plenković. Dodao je da na rusko priopćenje ne kani odgovoriti.
Kazao je i kako je to “niža razina, a ja se bavim ozbiljnom i odgovornom vanjskom politikom. Imam principijelne stavove iza kojih čvrsto stoji cijela vlada”.
Veleposlanik u uniformi
Međutim, uskoro je reagirao i tadašnji ruski veleposlanik u RH Anvar Azimov koji je izrazio zabrinutost za nastavak hrvatsko-ruskih odnosa te istaknuo kako će zbog takvih izjava brojni ruski investitori odustati od svojih ulaganja u Hrvatskoj.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Sasvim je moguće da ono što se dogodilo u Zagrebu četrdesetak dana kasnije nije imalo nikakve veze s Krimom i Plenkovićem. Međutim, činjenica je da je isti taj Azimov, 10. veljače 2017. godine, na konferenciji za novinare koju je sazvao u povodu ruskog dana diplomata i na koju je došao u uniformi, okićen državnim odlikovanjima, obznanio kako više neće biti novih ruskih kredita Agrokoru.
Kako će Rusija reagirati na današnji usklik premijera Plenkovića ‘Krim je Ukrajina’?
Plenkovićeve izjave o reintegraciji Krima službena Moskva je prije pet godina žestoko osudila
Zadnji put kad je Plenković govorio o Krimu Rusija je, možda posve nevezano, prestala davati kredite Agrokoru
Andrej Plenković je izazvao oduševljenje okupljenih na Krimskom forumu održanom u Ukrajini. Svoj današnji govor – na ukrajinskom jeziku – hrvatski premijer je začinio usklikom – “Krim je Ukrajina!”.
Poluotok koji je okupirala Rusija prije sedam godina tako se vraća kao vruća politička tema u Hrvatskoj, jer će, nema sumnje, narednih dana biti reakcija na Plenkovićev govor. Tako je bilo i kad je tad kao još friški hrvatski premijer u studenom 2016. godine Plenković govorio o istoj temi. Kazao je kako Hrvatska podržava teritorijalni integritet, suverenitet i neovisnost Ukrajine te provedbu politike nepriznavanja ilegalne aneksije Krima, te dodao da je mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja dugoročno najbolji model za vraćanje Donjecka i Luhanska, a jednom i Krima u sastav Ukrajine.
Nije njegova razina
Iako je poruka prije pet godina izrečena s daleko manje zanosa i intenziteta od današnje, Rusija je reagirala dosta žestoko. Iz Odjela za odnose s javnošću ruskog ministarstva vanjskih poslova odaslano je priopćenje u kojem stoji da je pitanje Krima riješeno “slobodnim i legitimnim izražavanjem volje” tamošnjih stanovnika. “To pitanje je zatvoreno i tražimo od Zagreba da rješava duboko ukorijenjene interne probleme povezane s pravima Srba i drugih etničkih manjina u Hrvatskoj, a ne da se bave beskorisnim spekulacijama”, pisalo je u priopćenju Moskve.
Plenković se s visine obrecnuo na tu reakciju. “Iznenadilo me je da je ova niža razina ministarstva vanjskih poslova Rusije napravila jedan amalgam. Tu se govori o našem iskustvu, konfabulira se, govori se o progonu Srba iz Hrvatske, o tome da se mi orijentiramo na neke druge teme”, rekao je tada Plenković. Dodao je da na rusko priopćenje ne kani odgovoriti.
Kazao je i kako je to “niža razina, a ja se bavim ozbiljnom i odgovornom vanjskom politikom. Imam principijelne stavove iza kojih čvrsto stoji cijela vlada”.
Veleposlanik u uniformi
Međutim, uskoro je reagirao i tadašnji ruski veleposlanik u RH Anvar Azimov koji je izrazio zabrinutost za nastavak hrvatsko-ruskih odnosa te istaknuo kako će zbog takvih izjava brojni ruski investitori odustati od svojih ulaganja u Hrvatskoj.
Sasvim je moguće da ono što se dogodilo u Zagrebu četrdesetak dana kasnije nije imalo nikakve veze s Krimom i Plenkovićem. Međutim, činjenica je da je isti taj Azimov, 10. veljače 2017. godine, na konferenciji za novinare koju je sazvao u povodu ruskog dana diplomata i na koju je došao u uniformi, okićen državnim odlikovanjima, obznanio kako više neće biti novih ruskih kredita Agrokoru.