Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa
Uživo na Telegramu
Koronavirus
Ažurirano prije 12 minuta
Slučajevi
5.542.052 (+49.879)
U Hrvatskoj 2.244 slučaja
Oporavci
2.321.530 (+22.305)
U Hrvatskoj 2.035 oporavka
Preminulih
347.379 (+1.013)
U Hrvatskoj 100 smrti
Novi slučajevi u Hrvatskoj
25.05.
2
18.05.
4
19.05.
4
20.05.
3
21.05.
6
22.05.
6
23.05.
1
24.05.

Kako će se Europa boriti protiv krize? Izdašne potpore, odgode poreza i milijarde eura povoljnih kredita

Pregled fiskalnih mjera kojima europske zemlje planiraju sačuvati gospodarstva od teške recesije

ZADNJA IZMJENA: ožu 15, 2020
Foto: Tolga AKMEN / AFP / Profimedia
Što se upravo događa s koronavirusom:

Zbog pandemije izazvane koronavirusom Europska unija odstupila je od jedne od svojih temeljnih doktrina: svojim članicama odlučila je dopustiti veći proračunski deficit od propisanih 3 posto. Presudnu ulogu pri donošenju te odluke odigrala je Njemačka, koja inače najviše inzistira na strogoj financijskoj disciplini zemalja članica. Berlin je, međutim, u petak napravio obrat te je najavio da odustaje od uravnoteženog državnog proračuna.

Njemačka kancelarka Angela Merkel zbog toga je najavila da će tvrtke moći dobiti onoliko kredita koliko bude potrebno da prežive krizu te da nakon njenog završetka mogu nastaviti s radom. Clemens Fuest, predsjednik Instituta IFO u Münchenu, poznatog po konzervativnosti kad je u pitanju fiskalna disciplina, izjavio je: “Gospodarski pad dovesti će do povećanja deficita, ali s obzirom na trenutne niske razine kamatnih stopa, taj se problem može riješiti”.

Stoga su članice EU najavile da će, ukoliko bude potrebno, povećati proračune preko dosadašnjih ograničenja i potrošiti stotine milijardi eura kako bi pomogle svojim ekonomijama pogođenim pandemijom. Takvo ponašanje u suprotnosti je s ponašanjem Europe za financijske krize koja je započela 2008. Tada se u nekim zemljama krenulo u žestoku štednju i rezanje svih troškova, što je ostavilo tako duboke ekonomske ožiljke.

‘Složeniji problemi nego u vrijeme bankarske krize’

“Učinit ćemo sve što je potrebno za podršku Europljanima i europskom gospodarstvu”, izjavila je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije. Zbog toga je Komisija EU već izdvojila 37 milijardi eura za borbu protiv zdravstvenih i ekonomskih posljedica koronavirusa. Njemačka je prva obećala neograničena novčana sredstva za pomoć poduzećima pogođenim koronavirusom. “Nalazimo se u situaciji koja je u svakom pogledu izuzetna”, rekla je Merkel te dodala da je sada “složenije nego u vrijeme bankarske krize”.

Koliko su Nijemci ozbiljno shvatili ovu krizu pokazuje odluka Vlade da nema gornje granice za hitne kredite koje će tvrtkama dodjeljivati Kreditanstalt für Wiederaufbau, KfW, državna razvojna banka. Njemački državni proračun osiguravao je do sada KfW-u financijski okvir od 460 milijardi, no sada se najavljuje da će se taj iznos povećati za 93 milijardi eura, pa će njemačkim kompanijama biti na raspolaganju više od 550 milijardi eura.

“A to je tek početak”, izjavio je Peter Altmaier, ministar gospodarstva. Njemačka vlada preuzeti će na sebe više rizika kako bi se postupci za podnošenje zahtjeva za kredite pojednostavili i ubrzali. Također bi se proširio pristup kreditnim jamstvima. “Dajemo neograničeni zalog, za sve, od najmanjih poduzeća, taksista i kreativne industrije do stvarno velikih kompanija s desecima tisuća radnika”, istakao je ministar Altmaier.

Mjere bez presedana u poslijeratnoj povijesti

Njemački parlament Bundestag u petak je donio zakon kojim se proširuje Kurzarbeit ili kraća radna shema, prema kojem će tvrtke koje će raditi sa skraćenim radnim vremenom imati pravo na državne potpore. “Neće postojati gornja ograničenja za iznos kredita koji KfW može dati”, rekao je Peter Altmaier. “Ovo je vrijeme za zajednički rad”.

Zaključio je kako su to mjere “bez presedana u njemačkoj poslijeratnoj povijesti”, nazvavši ih “najcjelovitijom i najučinkovitijom pomoći i jamstvima koja su ikad izdana u krizi”. Njemački ministar financija Olaf Scholz rekao je da je vlada spremna čak preuzeti udjele u tvrtkama koje će biti teško pogođene. “Ne možemo zaboraviti lekcije iz prethodne financijske krize”, zaključio je Scholz.

Poseban su problem tvrtke koje su opskrbljivale velike kompanije repromaterijalima i neophodnim dijelovima što je dovelo do prekida opskrbe te izazvalo obustavu proizvodnje u cijeloj zemlji. Njemačka će, među ostalim, pokriti troškove tvrtkama koje će isplaćivati plaće ljudima koji neće raditi. Također predviđeno je odgađanje naplate kredita pa je u tu svrhu odvojeno još nekoliko milijardi eura.

‘Nitko tko je zaposlen neće izgubiti ni cent’

I Francuska je obećala nadoknaditi troškove plaća radnicima u malim i srednjim poduzećima koja su prestala s radom pa se zbog toga obvezala osloboditi desetke milijardi eura kako bi spriječila potencijalni rast nezaposlenosti. Na taj način spriječit će se da radnici ostanu bez posla.

“Nitko tko je zaposlen neće izgubiti ni cent”, izjavio je u petak francuski ministar financija Bruno Le Maire. Također je obećao da neće intervenirati za zaposlene koji imaju visoke plaće, “ali će osigurati nadoknadu za 99 posto zaposlenih” kojima prijeti smanjivanje plaća zbog mjera za suzbijanje virusa.

Cilj francuske vlade je izbjeći kolaps malih i srednjih poduzeća koja čine okosnicu nacionalne ekonomije. Za predsjednika Emmanuela Macrona osobito je važno spriječiti masovna otpuštanja i porast nezaposlenosti jer bi to samo još više razgnjevilo radničku klasu koja mjesecima demonstrira širom zemlje. To, dakako, neće biti lako jer mnoge tvornice najavljuju prekid rada.

Opsežne mjere britanske vlade za pomoć gospodarstvu

Francuski proizvođač automobila Renault već zatvara dva pogona u Španjolskoj jer je nestalo dijelova, a u Francuskoj će smanjiti proizvodnju. Ministar financija Le Maire rekao je da će Pariz potrošiti “desetke milijardi eura” kako bi ublažio utjecaj koronavirusa. Britanski ministar financija Rishi Sunak predstavio je u Londonu prvi paket pomoći gospodarstvu vrijedan 30 milijardi funti.

Oko 12 milijardi funti bit će upotrebljeno za suzbijanje epidemije, 5 milijardi za ulaganja u zdravstveni sustav, a 7 milijardi funti za nadoknadu zaposlenicima koji će ostati bez posla, raditi skraćeno radno vrijeme, morati na bolovanje ili onima kojima se savjetuju samoizolacija “čak i ako nisu pokazali simptome”.

Bank of England najavila je hitno smanjenje kamatnih stopa, a Ured za proračunsku odgovornost (OBR) priopćio je kako dodatni troškovi od 100 milijardi funti predstavljaju najveće prekoračenje proračuna od 1992. godine. Odgođena su na godinu dana plaćanje najamnina za trgovine, kina, restorane i glazbene dvorane čija je procijenjena vrijednost ispod 51.000 funti. Više od 500 milijuna funti dat će se lokalnim vlastima kako bi pomogle najranjivijim skupinama na svojim područjima.

Golemi infrastrukturalni projekti britanske vlade

Vlada će također snositi troškove osiguranja plaća za zaposlenike u tvrtkama s manje od 250 zaposlenika koji su zbog epidemije ostali bez posla. Istodobno odgođeno je planirano smanjenje poreza na dobit te porezne olakšice za poduzetnike, čime je osigurano oko 6 milijardi funti proračunskih sredstava u sljedećih 5 godina. Najavljeno je također da će Vlada uložiti više od 600 milijardi funti za cestovne, željezničke, stambene i širokopojasne projekte tijekom sljedećih pet godina.

Uz sve to Škotskoj će biti odobreno dodatnih 640 milijuna funti pomoći, Welsu 360 milijuna funti te 210 milijuna funti Sjevernoj Irskoj.

Sven Giegold, član Europskog parlamenta i njemačke stranke Zelenih pozvao je EU da stvori zajednički fond koji će pomoći ugroženim državama. To je do sada bila za Njemačku i zemlje sjeverne Europe politički vrlo osjetljiva tema. Još donedavno, naime, inzistirali su da zemlje poput Italije moraju vraćati dugove do kojih je došlo, kako tvrde u Berlinu, zbog njihove neodgovorne i nedisciplinirane politike.

Sada će međutim EU morati omogućiti Italiji povećanje proračunskog deficita jer ako Rim ne bude u stanju vraćati dugove, to bi moglo dovesti do financijske krize u cijeloj eurozoni. “Nije dovoljno spasiti njemačka poduzeća i istodobno poslati talijanske kompanije u bankrot”, rekao je Sven Giegold, član Europskog parlamenta. Njemački prijedlozi, rekao je Giegold, “ne daju odgovor na probleme slabijih zemalja kojima prijeti gubitak povjerenja tržišta zbog rastućeg duga.”

Četvrta talijanska recesija u zadnjih 10 godina

Clemens Fuest iz IFO Instituta također je upozorio na opasnost da može doći do teške financijske krize u cijeloj EU ako “ulagači izgube vjeru u talijansku solventnost, kao i u solventnost zemalja koje je kriza najviše pogodila”. Zbog toga Fuest predlaže da se tim državama pomogne sredstvima iz europskog fonda koji je stvoren tijekom posljednje krize.

Još je otvoreno pitanje koliko su članice EU spremne pomoći Italiji koju je virus najteže pogodio, jer zemlja ima, zbog slabe ekonomije i ogromnog opterećenja dugovima, vrlo ograničene resurse za odgovor. Švicarska banka UBS objavila je kako će talijansko gospodarstvo u najmanju ruku ove godine doživjeti pad od 0,4 posto što će gurnuti Italiju u četvrtu recesiju u nešto više od posljednjih deset godina.

Brunello Rosa, izvršni direktor konzultantske agencije Rosa & Roubini Associates procjenjuje da će recesija u prvom kvartalu ove godine biti između 2 do 3 posto, a za cijelu godinu oko 2 posto. I to pod pretpostavkom da su mjere zaštite učinkovite. Objasnio je kako će “svaki brand i tvrtka ostati na površini samo ako su im pluća dovoljno velika.” Talijanski turistički sektor i maloprodaja, koji zapošljavaju oko 1,7 milijuna ljudi, očekuju pad prometa od najmanje 75 posto.

Fiskalna potpora u vrijednosti od nekoliko posto BDP-a

Poseban je problem što u njima većina zaposlenih radi na ugovorima kraćim od jedne godine i ne ispunjavaju uvjete za otpremnine. “To je uslužna industrija koja se potpuno urušava”, rekao je Brunello Rosa. Talijanski premijer Giuseppe Conte obećao je paket pomoći od 25 milijardi eura kako bi se osigurale plaće za tvrtke koje su privremeno obustavile rad, dale potpore izvoznicima, kao i dodatni novac za zdravstvenu uslugu. Ispituje se načini kako bi se državnim jamstvima potaknule banke produže rok otplate kredita za tvrtke i kućanstva koja su se našla u problemima.

“S obzirom na razmjere poremećaja koje će sve to uzrokovati, vjerujemo da će vlada na kraju pružiti fiskalnu potporu u vrijednosti od nekoliko posto BDP-a”, izjavio je Jack Allen-Reynolds, viši ekonomist u Capital Economics. “Dok traje karantena to neće puno povećati ukupnu potražnju, ali pomoglo bi održavanju potrošnje, spriječilo bi zajmoprimce da ne plaćaju kredite te omogućilo grace period za neke porezne obveze.”

Talijanska vlada zaključila je kako se sada mora učiniti sve kako bi se osiguralo funkcioniranje gospodarstva i osigurala proizvodnja, nastavilo s ulaganjima te na nogama dočekao povratak u normalu.

I sve druge države, poput Španjolske, Portugala, Nizozemske, Danske, također poduzimaju mjere kako epidemija virusa ne bi dotukla njihova gospodarstva. Stoga najavljuju, među ostalim, odloženo plaćanje poreza, žurno odobravanje zajmova te sufinanciranje plaća zaposlenih.

Suradnja europskih zemalja pod pritiskom krize

Najnovija kriza donijela je i nešto dobroga. Ranije članice EU nisu baš bile sklone pomagati jedan drugoj, pa su u skladu s tim obrascem prošlog tjedna Francuska, Njemačka i druge zemlje uvele ograničenja na izvoz maski i druge zaštitne medicinske opreme. No, pod pritiskom Komisije EU i bujajuće krize odmah je dogovorena suradnja u raspoređivanju zaliha unutar Europe.

Financijski stručnjaci smatraju epidemija koronavirusa može izazvati veću ekonomsku štetu od globalne financijske krize 2008. Virus COVID-19 predstavlja “širu i dalekosežniju prijetnju ekonomiji jer guši ponudu i potražnju u svim industrijskim sektorima.” Epidemija koronavirusa uništava globalne opskrbne lance i deaktivira gotovo sve gospodarske aktivnosti kod kuće i u inozemstvu jer paralizira ekonomske aktivnosti na nekontroliran način.

Za Hrvatsku je važno primijeniti što je moguće više mjera koje su do sada proklamirale brojne članice EU, jer će oporavak od pandemije u nas potrajati. Zbog takozvane odgođene potražnje, sektori turizma, ugostiteljstva, maloprodaje i distribucije bit će ugroženi i nakon što se pandemija zaustavi. Zbog toga se mora pomoći kako velikim kompanijama tako i malim tvrtkama, jer ako se ne učini dovoljno, to bi moglo uništiti na tisuće poduzeća i time ugroziti gospodarstvo.

Mladen Pleše
Novinar
564 članka Više o autoru
Više s weba