Kako će se rekordan pad njemačkog BDP-a odraziti na Hrvatsku? Razgovarali smo s Maruškom Vizek
Ravnateljica Ekonomskog instituta za Telegram objašnjava što čeka hrvatsko gospodarstvo najesen
Njemačko gospodarstvo zabilježilo je najveći pad otkad se u toj zemlji objavljuju podaci o tromjesečnom BDP-u, dakle u posljednjih pedeset godina. Brojke su dramatične, u drugom tromjesečju je BDP najjačeg europskog gospodarstva pao u odnosu na prošli kvartal za 10,1, a u odnosu na drugi kvartal 2019. godine za čak 11,7 posto. Njemačka je, uz Italiju i Sloveniju, uvjerljivo najveći vanjskotrgovinski partner Hrvatske.
U Hrvatskoj, međutim, ljeto udara nepomućenim ritmom. Kave se ispijaju, kartice se i dalje “peglaju”, a opasnost od ozbiljnijeg pada zaposlenosti i životnog standarda, kroz što je ova zemlja prolazila prije samo desetak godina, kao da je tek mogućnost iz neke loše verzije budućnosti.
Oko oluje
“Mi smo sad u oku oluje – oko nas je sve mirno, čak neuobičajeno mirno, ali ne tako daleko vjetrovi divljaju i tek kad se epicentar pomakne osjetit ćemo posljedice i moći pobrojati štete”, slikovito nam opisuje hrvatski gospodarsko-socijalni trenutak ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb Maruška Vizek. Njemački pad gospodarstva u drugom kvartalu nije ništa neočekivano, njega je Berlin i predvidio, kao što i Hrvatska očekuje da će gospodarski pokazatelji u istom periodu pokazati značajan udar (prve procjene o hrvatskom BDP-u u drugom kvartalu bit će objavljene krajem kolovoza).
Vizek očekuje da će pad biti sličan onom u Njemačkoj, uostalom, lockdown koji je glavni uzrok gospodarskih muka trajao je otprilike jednako dugo u obje zemlje, ali ukazuje na dodatni problem koji će kod nas biti mnogo značajnije izražen – jesen. Hrvatsko gospodarstvo će, naime, za razliku od njemačkog i u trećem kvartalu ozbiljnije ponirati.
Dobar učinak Vladinih mjera
“Duže ćemo se izvlačiti iz tog minusa, jer će pad turizma kod nas utjecati na pad gospodarstva i u trećem kvartalu”, kaže Vizek. Procjene koje pokušavaju uzeti u obzir i turiste koji lani nisu prijavljivani, kažu da se po svemu čini da je u Hrvatsku ove godine došao tek svaki treći turist. Kako kaže ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb, težinu udara na gospodarstvo i turizam zbog pandemije ćemo osjetiti najesen, kad se “oko oluje” pomakne. “Zasad su dobrim dijelom stvar spasile Vladine gospodarske mjere, one su omogućile likvidnost i spriječile da se kriza osjeti na povećanju broja nezaposlenih i plaćama. No, te mjere ne mogu trajati zauvijek”, kaže Vizek.
Doduše, Vlada kani poduzimati i neke druge mjere, poput plaćanja dijela radnog tjedna ili produženja moratorija na ovrhe. Uspiju li se te mjere kombinirati s novcem koji bi trebalo povući iz EU na ime oporavka od pandemije, možda očekivani dolazak olujnih vjetrova gospodarske krize i ne bude toliko strašan. Vizek tu, ipak, stavlja dosta ozbiljnu ogradu: “Previše je toga trenutno i dalje vrlo nepredvidivo, nitko za početak ne zna ni što će se nakon ljeta događati s pandemijom”.
Nevesele prognoze
Kako sad stvari stoje, Nijemci prognoziraju pad BDP-a za cijelu 2020. godinu na razini od 6,3 posto, dok u narednoj godini očekuju rast od 5,2 posto i potpuni oporavak gospodarstva 2022. godine. Vrlo su slične i posljednje prognoze Europske komisije za njemačko gospodarstvo.
Što se tiče Hrvatske, stvar je ipak ozbiljnija. EK očekuje da će BDP u ovoj godini pasti za 10,8 posto, dok bi u 2021. trebao rasti za 7,5 posto. Znači li to da se povratak na razine gospodarstva od 2019. može očekivati 2022. godine, kao i u Njemačkoj, ili će kriza kod nas (opet) potrajati nešto duže, ovisit će značajno o epidemiološkim, gospodarskim i političkim zbivanjima narednih nekoliko mjeseci.