Kako će završiti današnja spektakularna uhićenja? Sudeći po mnogima prije njih - nikako

Rujan 2008., akcija Index

U sklopu velike akcije Index, vezane uz prodaju ispita na četiri zagrebačka fakulteta, policija je obavila 197 pretresa i uhitila 105 osoba. Najdojmljivija je ostala scena kada je policija, praćena novinarima, 18. rujna 2008. u 6.30 pozvonila poznatoj profesorici trgovačkog prava, Deši Mlikotin Tomić, koja je uhićena u kućnom ogrtaču.

Mlikotin Tomić kasnije je prvo dobila 14 mjeseci zatvora zbog zlouporabe položaja i primanja mita te trogodišnju kaznu zabrane rada u zvanju. No suđenje je poništeno. Poznata profesorica sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta na kraju je kažnjena samo sa 730 sati humanitarnog rada. Od 11 optuženih, na čelu s Milanom Ćevidom, na ponovljenom suđenju optužbi je posve oslobođeno četvero profesora. Najlošije je prošao Ćevid, s dvije godine zatvora.

Travanj 2013., afera Mamma mia

Pompozne akcije, između ostalog, uglavnom su imale atraktivne interne akcije. Recimo, Mamma mia, kako su se nazivala uhićenja zbog afere u Karlovačkoj banci. Sumnjalo se da su te malverzacije bile teške 280 milijuna kuna. U travnju 2013. godine privedeno je devet osoba.

Uhićen je i tadašnji predsjednik rukometnog saveza Sandi Šola te njegova mama, poznata Marija Šola, i dvojica braće. Pušteni su iz pritvora nakon otprilike dva mjeseca, 23. ožujka 2013. Suđenje za ovu aferu je počelo četiri godine od uhićenja, u ožujku 2017. godine. Optuženi se također brane sa slobode.

Studeni 2013., Nadan Vidošević

Još je jedno uhićenje uzdrmalo javnost, a to je ono Nadana Vidoševića iz studenoga 2013. Policija je Vidoševića teretila da je sa svojom pročelnicom ureda Zdenkom Peternel i njenim pomagačem Davorom Komeričkim izvukao iz HGK oko 32,9 milijuna kuna preko firme Remorker.

Vidošević je, dakle, uhićen nakon pretresa njegovog ureda u HGK. Posebno zanimljiv dio policijskog pretresa bio je bunker koji se nalazi ispod njegove kuće na Gornjem Prekrižju gdje je pronađeno više od 500 slika, amfora, skupocjenih starih knjiga, te kolekcija prepariranih životinja. Vidošević je u Remetincu proveo nešto manje od pet mjeseci, a suđenje je, osam godina kasnije, još u tijeku. Vidošević je više puta tvrdio kako se ne smatra odgovornim za ono što mu se stavlja na teret.

Listopad 2014., Bandić i suradnici

U listopadu 2014. u velikoj akciji policije i USKOK-a, uhićeni su danas pokojni zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga Slobodan Ljubičić, tadašnji predsjednik Uprave CIOS-a Petar Pripuz i još 9 osoba. U akciji su pretreseni i njihovi stanovi, a sumnjičilo ih se zbog nezakonitih postupanja u Gradu Zagrebu i Zagrebačkom Holdingu. Uhićeni su u nedjelju kasno poslijepodne. Bandić je tada proveo noć u pritvoru i to je to. Branio se, naravno, sa slobode, i do smrti nesmetano obavljao funkciju gradonačelnika.

Bandić je na slobodu izašao kada je njegov odvjetnik platio jamčevinu u iznosu od 15 milijuna kuna. No, Bandić je u pritvoru ponovno završio i na proljeće 2015. zbog utjecaja na svjedokinju Vidu Demarin. U travnju je Ustavni sud donio odluku kojom je uvažio žalbu Bandićevih odvjetnika, pa su Bandića ponovno pustili iz istražnog zatvora. Ustavni sud je tada odlučio i da se 15 milijuna kuna jamčevine uplaćene u državni proračun moraju vratiti. Bandić je iz pritvora pušten dva i pol sata nakon ove odluke Ustavnog suda.

Suđenje Bandiću i ostalima počelo je u listopadu 2018. godine, a svi su redom rekli da se ne osjećaju krivima ni za jednu točku USKOK-ove optužnice. Nakon Bandićeve smrti 28. veljače Sudsko vijeće je konstatiralo da se postupak protiv gradonačelnika obustavlja. USKOK je nakon toga dobio rok da prepravi optužnicu kako bi proces mogao biti nastavljen protiv ostalih optužnih.

Ožujak 2019., afera Uljanik

U akciji koja je počela 26. ožujka u 6:30 ujutro, u kojoj je sudjelovalo više od stotinu policajaca, uhićeno je 12 bivših šefova u Uljaniku i 3. maju. Iz policije su rekli kako je složeno istraživanje oko mogućih nezakonitosti u grupi Uljanik provođeno mjesecima. MUP je ubrzo objavio da se uhićene sumnjiči za šest kaznenih djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju i jednu subvencijsku prijevaru.

Godinu dana nakon uhićenja, Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci podignulo je optužnicu u “slučaju Uljanik” – protiv prvookrivljenog bivšeg člana uprave Uljanika Marinka Brgića te još 11 bivših čelnika Uljanika i 3. maja zbog zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, a za jednog okrivljenika i zbog subvencijske prijevare, kojima je počinjena materijalna šteta od oko 900 milijuna kuna.

No, tu je proces zapeo. Prvi problemi nastali su kada optužnica nije potvrđena na Županijskom sudu u Rijeci zbog bedaste pogreške DORH-a. Optužnica nije prošla ni pet mjeseci kasnije, u veljači ove godine, kada je Sud zatražio ispitivanje dvoje svjedoka, čiji su raniji iskazi izdvojeni kao nezakoniti. Pojašnjeno je da su iskazi dvoje svjedoka bili izuzeti jer su u u trenutku kada su ispitani imali status osumnjičenika.

Svibanj 2020., afera Vjetroelektrane

Potkraj svibnja prošle godine USKOK je uhitio bivšu kninsku gradonačelnicu i tadašnju državnu tajnicu u Ministarstvu uprave, Josipu Rimac. Moćna HDZ-ovka osumnjičena je za trgovanje utjecajem, odnosno da je pogodovala vlasniku vjetroelektrana Milenku Bašiću. Uskoro je otkriveno i da je Rimac navodno pogodovala drugim poduzetnicima pri kupnji zemljišta i pri namještanju natječaja za bespovratne poticaje.

Rimac je u Remetincu provela četiri mjeseca, tijekom kojih je isključena iz HDZ-a (tvrdi, na vlastiti zahtjev). Afera Vjetroelektrane u međuvremenu je meandrirala u nekoliko pravaca, obuhvativši državne tajnike, poduzetnike, jednog doministra, direktora carine i bivšeg šefa policijske akademije. No, konkretnih zakonskih sankcija protiv većine osumnjičenih i dalje nema.

Rujan 2020., afera Janaf

Velika antikorupcijska akcija policije i USKOK-a počela je 17. rujna u Velikoj Gorici. Policija je tada privela predsjednika uprave Janafa, Dragana Kovačevića. Kovačević je navodno primio 1,9 milijuna kuna od Kreše Peteka, šefa tvrtke Elektrocentar Petek, kako bi toj tvrtki pogodovao i davao građevinske i inženjerske poslove. Kaznenom prijavom su obuhvaćeni i tadašnji HDZ-ov gradonačelnik Velike Gorice te saborski zastupnik Dražen Barišić, kao i gradonačelnik Nove Gradiške, SDP-ov Vinko Grgić.

I afera Janaf donijela je brojna neočekivana otkrića, poput postojanja kluba koji je Kovačević držao u središtu Zagreba, a u njega su zalazili visoki državni dužnosnici, uključujući i predsjednika RH. Doznalo se i da je uoči prvog uhićenja u rujnu prošle godine Kovačević bio obavješten da se kriminalističko istraživanje bliži kraju. Zbog toga je pokušao sakriti dio gotovine, a u rijeku Savu je pobacao mobitele.

Sam Kovačević pušten je iz pritvora, samo da bi se u njega ponovo vratio prije dva mjeseca, zbog sumnje da je u drugom kraku afere Janaf namjestio poslove tvrtki Cefis svog prijatelja Ivana Širića i tvrtki M.G.S. Grupa crikveničkog poduzetnika Ede Seifrieda te da je zauzvrat dobio kao mito stan u Zagrebu, stan u Splitu, i dva automobila. U međuvremenu je ponovo oslobođen. Koliko je utjecaja na živote i poslove umiješanih imalo spektakularno uhićenje u ovoj aferi dobro ilustrira činjenica da je Vinko Grgić ponovo izabran za gradonačelnika Nove Gradiške na nedavnim lokalnim izborima.