Kako će zdravstvo, u kojem se na termin čeka mjesecima, odjednom godišnje pregledati tri milijuna ljudi

Samo netko tko ne koristi usluge hrvatskog zdravstvenog sustava može najaviti ovo što Beroš najavljuje

Teško je povjerovati da bi ovaj sustav, odjednom, od sljedeće godine mogao osigurati sistematske preglede za dva, tri milijuna zdravih ljudi. Vjerojatno bi to izgledalo tako da ste na redovni pregled za 2023. godinu naručeni negdje na ljeto 2028.

Ovih dana u javnost su izašle informacije da ministar zdravstva Vili Beroš namjerava uvesti obvezne sistematske preglede za sve punoljetne građane. Iako tu ideju mnogi podržavaju jer rano otkrivanje bolesti povećava šanse za izlječenje i donosi uštede zdravstvenom sustavu, ona će u hrvatskom zdravstvenom sustavu kakav imamo danas najvjerojatnije ostati samo ideja.

Naime, svi koji koriste usluge javnog zdravstva znaju da i oni koji su već bolesni na nužne preglede ponekad čekaju mjesecima. Teško je povjerovati da bi taj isti sustav, odjednom, od sljedeće godine, mogao osigurati sistematske preglede za dva, tri milijuna zdravih ljudi. Vjerojatno bi to izgledalo tako da ste na redovni pregled za 2023. godinu naručeni negdje na ljeto 2028.

Koriste li ljudi iz Ministarstva usluge hrvatskog zdravstvenog sustava?

Prema riječima dr. Jasne Karuze, obiteljske liječnice iz Rijeke koja je za RTL komentirala ovu temu, u Domu zdravlja Primorsko-goranske županije trenutno se nije moguće naručiti na mamografiju, jer nema termina, dok se na ultrazvučni pregled abdomena čeka oko pola godine. Znači, ako netko želi obaviti pregled u razumnom roku, mora platiti privatno – što mnogi i čine. Tko si privatni pregled ne može priuštiti, preostaje mu jedino čekanje.

Naravno, nije svugdje situacija ista, negdje su liste čekanja dulje, negdje kraće, no jasno je da sustav ima jako velikih problema i bez par milijuna sistematskih pregleda godišnje.

Kao vic zvuči i to da će pregledi – kako su zamislili u Ministarstvu zdravstva – biti organizirani tako da se sve obavi unutar jednog dana, bez čekanja i dugih izostanaka s posla. Stječe se dojam da ljudi koji su to zamislili nisu nikada koristili usluge hrvatskog zdravstvenog sustava ili možda imaju iskrivljenu sliku o stvarnom funkcioniranju zdravstva jer svoje probleme rješavaju “preko veze” pa im sve izgleda brzo i jednostavno.

Sistematski će raditi obiteljski liječnici, koji su za to čuli iz medija

Prema onome što se za sada zna, sistematski pregledi obavljat će se kod obiteljskih liječnika, koji su za cijelu stvar doznali iz medija, što dovoljno govori o ozbiljnosti pripreme ovog projekta koji bi se trebao početi provoditi za šest mjeseci.

S obzirom na to da se radi o obveznim pregledima, razmatra se i sustav penalizacije za one koji se ne odazovu. Nije teško pretpostaviti da će vrlo vjerojatno oni koji se ne odazovu na sistematski plaćati skuplju policu dopunskog zdravstvenog osiguranja.

Gdje naći tri milijarde kuna, koliko bi ovo moglo koštati

Jedino bi onda, kada se već mijenjaju zakoni, bilo pošteno da se nekako nagradi i one koji si, zbog dugih lista čekanja, preglede plaćaju privatno. Radnik s prosječnom plaćom za zdravstveno osiguranje s dopunskim ukupno mjesečno izdvaja oko 1800 kuna, ili oko 21600 kuna godišnje. Nakon što taj novac uplati HZZO-u, još sa strane mora plaćati privatne zdravstvene usluge, koje mu javni sustav nije u stanju osigurati u razumnom roku.

Sistematski pregledi u privatnim ustanovama kreću se od 1000 kuna pa na više, ovisno o tome što sve obuhvaća. Ako uzmemo cijenu od 1000 kuna kao nekakav orijentir, to znači da bi sistematski pregledi mogli koštati oko tri milijarde kuna, što je za hrvatski zdravstveni sustav, koji je konstantno u problemima, prilično veliki iznos.