Kako država upravlja nekretninama? Evo, bivše Ministarstvo državne imovine i dalje je u unajmljenom prostoru
Od neuspješnih prodaja do apsurdnog najma - upravljanje nekretninama državi nikad nije išlo od ruke
Upravljanje imovinom državi nikada nije bila jača strana: proteklih smo godina svjedočili neuspješnim pokušajima države da proda nekretnine kojima je vlasnik, izvještavali o povlačenju sumnjivih odluka i pisali o apsurdnim situacijama poput one da i ministarstvo koje upravlja državnom imovinom za sebe mora unajmljivati prostor.
Posebno u upravljanju nekretninama, država nikada nije briljirala. A da doista ima čime upravljati, potvrdila je i strategija razvoja Hrvatske do 2030. godine. U tom dokumentu, koji je Vlada nedavno poslala u javnu raspravu, zabilježeno je da država u svom vlasništvu ima “oko jedan milijun nekretninskih jedinica”. U tu impozantnu brojku ubrojene su i sitne katastarske čestice, ali i nekretnine poput vojnih objekata.
Što piše u dokumentu
“U državnom vlasništvu nalazi se (…) oko jedan milijun nekretninskih jedinica, uključujući stanove, zgrade, poslovne prostore, napuštene vojne objekte i zemljišta. Stavljanje u funkciju trenutno neiskorištene imovine prilika je za brži rast u budućnosti”, piše u ključnom dokumentu za razvoj Hrvatske u narednom desetljeću na kojem je Vlada radila tri godine.
Koje su sve nekretnine uračunate u tu brojku, Telegram je pitao u Vladinom resoru koji se tom temom bavi. Sada je to Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Ranije je to bilo Ministarstvo državne imovine. Prije toga državni ured… Možda već i to nešto govori: mijenjale su se resorne institucije, ali i ministri, pa je u proteklih godinu i pol dana Darko Horvat treći ministar kojem je pripao ovaj resor.
Analiza Svjetske banke
U objašnjenju brojke iz nacrta Nacionalne strategije, iz Horvatovog ministarstva pozivaju se na analitičko izvješće, koje je za Vladu izradila Svjetska banka, te napominju da podatak o ‘milijun nekretninskih jedinica’ datira otprije nekoliko godina.
„S obzirom na to da je priprema Analitičkog izvješća, kao i izrada samog prijedloga Nacionalne razvojne strategije, započela u 2017. i 2018. godini, podatci se odnose pretežito na 2016. godinu tijekom koje je javno dostupan bio Središnji registar državne imovine u kojem su bili sadržani podatci o više pojavnih oblika državne imovine”, odgovorili su na naš upit.
Što su nekretninske jedinice
U Središnjem registru bila su upisana građevinska, poljoprivredna i šumska zemljišta, šume i javna vodna dobra, stambeni objekti, poslovni prostori, rezidencijalni objekti i vile, kao i nekretnine koje koriste tijela državne uprave. “Dakle, spomenuti milijun nekretninskih jedinica odnosi se na sve prethodno navedene oblike nekretnina koje su tada bile javno objavljene u Središnjem registru državne imovine”, pojašnjavaju iz Horvatovog resora.
Podatke su u registar dostavljale različite institucije, a iz ministarstva napominju da su “tijekom prikupljanja tih podataka neke institucije izjednačavale jedinicu imovine s katastarskom česticom”. Očito, dakle, nije postojao ujednačen, dogovoren način kako će se imovina prijavljivati u središnji državni registar – pa je, ispada, kao jedna nekretninska jedinica mogla biti prijavljena cijela zgrada Sabora, ali i komadić poljoprivrednog zemljišta.
Za bolji standard života
U nacrtu Nacionalne strategije – kao i u mnogim ranijim dokumentima ili istupima ministara – Vlada ponovno stavlja naglasak na aktivaciju imovine koja se ne koristi. “Stavljanje u funkciju trenutno neiskorištene imovine prilika je za brži rast u budućnosti”, ocjenjuje se na 15. stranici nacrta. Desetak stranica dalje, navodi se kao jedan od alata za ravnomjerniji regionalni razvoj.
“(…) te poticajnim mjerama za aktivaciju svih neiskorištenih potencijala, osobito zemljišta i nekretnina, omogućit će se ravnomjerniji regionalni razvoj te pridonijeti boljem standardu i kvaliteti života svih dijelova Hrvatske”, optimistični su u Vladi. U poglavlju o upravljanju državnom imovinom također najavljuju aktivaciju i smanjenje portfelja državne imovine, što uključuje i dio koji se odnosi na nekretnine.
Kako državi ide prodaja
Kako smo već spomenuli, milijun nekretninskih jedinica iz nacrta strategije odnosi se na baš sve što država ima, od šumske čestice do zgrade Sabora – u tome je, dakle, i imovina koja se već koristi. S druge strane, nekretnina kojima, prema zakonu, upravlja resorno ministarstvo značajno je manje: u njihovom registru upisano je oko 17.200 nekretnina. Ministarstvo, kako je poznato, redovito objavljuje oglase za prodaju stanova, zemljišta, poslovnih prostora i drugih nekretnina u vlasništvu države. No, to nastojanje da se smanji državni portfelj ne ide uvijek glatko.
Primjerice, početkom studenog objavljeni su rezultati natječaja za prodaju 29 nekretnina, većinom građevinskih zemljišta u različitim dijelovima zemlje. Za 18 nekretnina, izvijestilo je ministarstvo javnost, “nije iskazan interes”. Ali i neki medijski vrlo eksponirani pokušaji prodaje državnih nekretnina zadnjih su godina doživljavali sličnu sudbinu.
Slučaj kumrovečke škole
U zadnjih 13 godina država je pet puta bezuspješno pokušala prodati bivšu političku školu u Kumrovcu. Na prva četiri javna poziva nitko se nije javio, a na onaj posljednji, iz prošle godine jedna tvrtka iza koje stoje kineski investitori. Stvari su se, međutim, opet zakomplicirale pa je za tu nekretninu i dalje nadležna država, odnosno resorno ministarstvo.
I slučaj tog ministarstva slikovito opisuje probleme s kojima se susreće država kada su u pitanju nekretnine: nekadašnje Ministarstvo državne imovine i samo je dijelom bilo u najmu. Da bi mogli smjestiti sve službenike, u svibnju 2017. godine unajmili su oko 1.800 kvadrata prostora u zgradi tik do njihovog sjedišta u centru Zagreba. Ministarstvo, koje je upravljalo tisućama nekretnina u vlasništvu države, za svoje je potrebe, dakle, moralo plaćati najam za dodatne prostore.
Kraj apsurdnog smještaja
Ministarstvo državne imovine formalno više ne postoji, ali ova bizarna situacija traje i danas. Ipak, uskoro bi i tome trebao doći kraj. Četiri i pol mjeseca nakon što je u Saboru potvrđena nova Vlada s novim ministarstvima, pri kraju je i proces spajanja resora državne imovine s nekadašnjim Ministarstvom graditeljstva i prostornog uređenja.
Novo ministarstvo još je uvijek na dvije lokacije. “Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i dalje koristi lokacije u Ulici Republike Austrije i u Ulici Ivana Dežmana s koje je dio državnih službenika već preseljen, dok drugi dio državnih službenika čeka preseljenje s kućnog broja 6 na kućni broj 10”, odgovorili su na naš upit.
Za taj prostor na kućnom broju 6 država plaća najam od šest i pol eura po kvadratu plus PDV. No, krajem ove godine ističe ugovor o najmu tog prostora, pa bi time svi službenici iz resora državne imovine ipak trebali biti smješteni u – državnoj imovini.