Kako El Nino može dovesti do prosvjeda i nemira (i još 5 najbitnijih stvari o posljedicama fenomena)
Najozbiljnije posljedice El Nina osjeća siromašno stanovništvo Azije
Ove je godine zabilježen niz neobičnih vremenskih pojava diljem Azije: smrtonosni toplinski valovi u Indiji i Pakistanu, rasprostranjena suša u Kambodži, Indoneziji i Vijetnamu i planirana racionalizacija potrošnje vode u Tajlandu. Klimatski znanstvenici potvrdili su da su sve ove pojave vrlo vjerojatno rezultat nastajanja El Nina, periodičnog fenomena karakteriziranog zagrijavanjem temperature oceana. Već sad je 2015. godina proglašena najtoplijom godinom otkad se bilježe podaci.
Iako su učinci El Nina globalni i široko rasprostranjeni (a nekim državama, kao SAD-u na primjer, donose brojne koristi), najteže pogađaju azijske zemlje. Suše postaju sve češće, što dovodi do problema u opskrbi energijom, hranom i vodom. Očekuje se da će El Nino trajati do dosta daleko u 2016. godini pa azijske zemlje moraju poduzeti korake za ublažavanje njegova utjecaja – osobito na siromašne, piše CNN i donosi najbitnije stvari o mogućim posljedicama El Nina.
1. Suša utječe na opskrbu električnom energijom
Jedna od najozbiljnijih posljedica El Nina je nestašica vode. Hidroelektrane proizvode 30 posto vijetnamske i 70 posto mijanmarske energije, dok se Nepal za svoje energetske potrebe oslanja isključivo na hidroenergiju. Međutim, proizvodnja energije se smanjuje kad u uvjetima suše padne razina vode, što zemlje ovisne o hidroenergiji čini ranjivima na prekide u opskrbi električnom energijom jer se elektrane moraju zatvoriti, kao što se dogodilo na Tajlandu, u Vijetnamu te na Filipinima u posljednjih nekoliko tjedana. Manje hidroenergije za ove zemlje znači kupnju više fosilnih goriva, poticanje inflacije i povećanje zagađenja.
2. Odgođeni monsuni mogu poremetiti žetvu
Štoviše, uvjeti suše i porast temperature imaju značajne posljedice na proizvodnju hrane. Porast temperature za samo 1 celzijev stupanj smanjuje prinos riže za 10 posto. Isto tako, odgođeni monsuni mogu poremetiti žetvu, što se već moglo vidjeti na Indijskom potkontinentu i na Filipinima. Pojas riže u Tajlandu pogođen je jednom od najvećih suša ikad zapamćenih, koja osiromašene seljake baca u još veći dug.
3. Ribari ostaju bez sredstava za život
Isto tako, učinci El Nina na ribarstvo mogu biti ozbiljni. Kako temperatura oceana raste, ribe odlaze dublje ili migriraju, ostavljajući zajednice koje žive od ribarstva bez sredstava za život. Države na Pacifiku, koa što su Kiribati i Maršalovi otoci, gdje ribarstvo čini oko 55 posto BDP-a, bit će najteže pogođene.
4. El Nino može dovesti i do političke nestabilnosti
Osim utjecaja na samu proizvodnju hrane, nestašica hrane također se prevodi u veći inflaciju jer vlade uvoze veće količine hrane, a ljudi počinju stvarati zalihe. I dok inflacija utječe na svih, ima posebno veliki utjecaj na siromašno stanovništvo.
Tijekom posljednjeg El Nina 2010. godine cijene osnovnih prehrambenih namirnica poput riže porasle su za čak 45 posto. Štoviše, utjecaj El Nina na državne bilance određuje i moguće političke opcije za rješavanje tih pitanja. S povećanjem uvoznih računa za energiju i hranu, vlade će možda morati smanjiti svoje popularne programe kako bi uravnotežile stanje u proračunu, a sve to, u najekstremnijim slučajevima, može dovesti i do društvenih nemira i političke nestabilnosti.
5. Bolje upravljanje zalihama hrane i vode
Zbog posebno teškog utjecaja El Nina na siromašne, jedan od prvih koraka koje regija treba napraviti jest bolje upravljanje zalihama hrane, piše CNN. Jedna inicijativa koju vlade moraju uzeti u obzir jest oživljavanje regionalnih sustava rezervi hrane.
Poboljšano skladištenje i upravljanje vodom ključno je za smanjivanje utjecaja El Nina. Vlade trebaju bolje zaštititi i upravljati vodom i poticati poljoprivrednike da više sade sorte otporne na sušu i generalno raznolikije vrste usjeva.
6. Veća raznolikost izvora energija i bolja suradnja u regiji
Ranjivost azijskih električnih mreža također ukazuje na potrebu za većom raznolikošću izvora energije i snažnijom suradnjom zemalja. Trebali bi se poticati regionalni energetski ugovori. Indija i Butan, na primjer, imaju dobar sporazum o dijeljenju energije, koji bi mogao poslužiti kao primjer ostalim zemljama u regiji. El Nino nije običan vremenski fenomen. On pokazuje povezanost Zemljine klime, ekonomije i ranjivosti. Ignoriranje El Nina nije opcija za zemlje u Aziji. El Nino iz perioda 1997./1998. godine, koji se smatra najmoćnijim dosad, u nekim je zemljama izazvao porast siromaštva od 15 posto.