Doktori i sestre koji brinu o oboljelima od korone kod nas dobili parsto kuna dodatka. A ovako to rade uređene države

Dogovori sa sindikatima

Sredinom ljeta, kada je situacija s koronavirusom u Europi bila malo poboljšana, a pritisak na zdravstveni sustav se smanjio, francuska vlada je sa sindikatima potpisala sporazum o povećanju plaća zdravstvenim radnicima. Nakon višetjednih napetih pregovora, vlada je za tu svrhu izdvojila oko osam milijardi eura. „Ovo je prije svega priznanje svima onima koji su na prvoj liniji borbe protiv epidemije“, izjavio je premijer Jean Castex.

Dva mjeseca ranije i hrvatska Vlada potpisala je sa sindikatima sporazum da se u zdravstvu obračunavaju dodatci, primjerice na uvjete rada, i na prekovremene sate. To, međutim, nije imalo veze s pandemijom – dodatak Kolektivnom ugovoru uslijedio je nakon pet godina, mišljenja Vrhovnog suda i pravomoćnih presuda, uglavnom u korist medicinara koji su zbog neisplate dodataka na prekovremeni rad tužili svoje ustanove.

Gdje je obećani dodatak

Dodaci na plaće za ljude u zdravstvu, koji liječe i brinu za Covid pozitivne pacijente, na red su došli krajem godine. “Zdravstveni djelatnici na prvoj crti daju ekstreman doprinos čuvanju zdravlja hrvatske nacije, to mora biti adekvatno vrednovano”, ustvrdio je – tek – početkom prosinca ministar zdravstva Vili Beroš. Dva tjedna kasnije Vladina odluka opet izaziva žustre polemike.

Domaći mediji već nekoliko dana pišu da su zdravstveni djelatnici u najmanju ruku neugodno iznenađeni plaćama za studeni jer mnogima obećani Covid dodatak od deset posto osnovne plaće nije još isplaćen. Predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL) dr. Ivana Šmit za Index je ustvrdila kako dodatak za rad s Covid-pacijentima “u većini hrvatskih bolnica nije isplaćen”.

Kako su obračunate plaće

Iz Hrvatskog liječničkog sindikata (HLS) izvijestili su da su primili informacije iz cijele Hrvatske “iz kojih je jasno da u većini zdravstvenih ustanova s plaćom za studeni liječnicima nije isplaćen Covid dodatak, a u manjem broju je isplaćen samo onima koji su radili u Covid odjelima i jedinicama intenzivnog liječenja”.

Oni koji su dodatak dobili požalili su se, međutim, medijima na vrlo skromne iznose. Jedan je neimenovani zdravstveni djelatnik za Dnevnik Nove TV ispričao da se kreću od “nekoliko desetaka kuna do nekoliko stotina”, najviše petstotinjak. Večernji list je, pak, pisao o rasponu od 50 do 800 kuna, ističući da je dodatak obračunavan neujednačeno, negdje na iznos mjesečne plaće, a negdje samo na dane u Covid odjelu.

Isplate tijekom siječnja?

Resorni ministar potvrdio je da će se oni koji nisu dobili obećani bonus morati još malo strpiti jer su, kako je kazao, neke bolnice obračunale plaće prije nego što su dobile obavijest kako obračunati dodatak pa ga zato nisu uključile u plaću za studeni.

“Onim zdravstvenim radnicima kojima nije sada isplaćen dodatak, dobit će s plaćom za prosinac dodatke i za studeni i prosinac. Niti jedan zdravstveni djelatnik koji radi s oboljelima od covida, neće ostati bez svog dodatka”, kazao je Beroš.

Liječnice o EU primjerima

Francuska je, dakako, ekonomski snažnija od Hrvatske, ali predstavnici liječničkih udruga i sindikata ovih dana niti ne spominju francuski primjer, nego se osvrću na praksu u zemljama koje su Hrvatskoj ekonomski ili zemljopisno nešto bliže. Predsjednica HUBOL-a izdvaja Sloveniju, dok se šefica HLS-a referira na Bugarsku.

Doktorica Šmit ističe da je Slovenija uvela dodatak od 60 posto medicinskom osoblju na intenzivnim Covid-odjelima te upola manji dodatak onima koji rade s lakšim pacijentima zaraženima koronavirusom.

“U cijeloj Europi zdravstveni radnici dobivaju Covid dodatak još od proljeća”, kazala je, pak, za N1 predsjednica HLS-a Renata Čulinović Čaić. Liječnica tvrdi da takav dodatak, u protuvrijednosti od 500 eura mjesečno, doktorima od sredine ožujka daje čak i Bugarska, članica Europske unije koja, podsjetila je, ekonomski stoji lošije od Hrvatske.

Bonusi u prvom valu

U Sloveniji i Bugarskoj, prema medijskim izvješćima, dodaci na plaću zdravstvenom osoblju zbog korona-krize bili su aktualni još u proljeće, kada te države, kao niti Hrvatska, nisu bile onako snažno pogođene pandemijom kao što će biti u jesenskom valu.

Iz Slovenije su, primjerice, u travnju stizale vijesti o dodacima na plaću za javne službe zbog zdravstvenih rizika i pojačanog radnog napora za vrijeme trajanja epidemije za što je tamošnja vlada bila namijenila ukupno nešto manje od sto milijuna eura. Najveći dio, računali su tada mediji, bio je tada rezerviran za zdravstvene djelatnike.

Slovenska vlada je sredinom svibnja proglasila kraj epidemije. No, vlada je prije nekoliko dana donijela nove mjere za pomoć gospodarstvu i građanima, a u tom je paketu i povećanje satnice za zaposlene u bolnicama i umirovljeničkim domovima. Prema izvješćima medija, radi se o povećanju od 30 posto, a za one koji rade u posebno rizičnim uvjetima za 65 posto.

Obećanje bugarskog premijera

Sredinom ožujka i bugarski premijer najavio je dodatak od tisuću leva, što je oko 500 eura, na plaće medicinara. “Svatko tko je na prvoj liniji i nosi se s koronavirusom dobit će dodatnih tisuću leva mjesečno”, kazao je tada Bojko Borisov, ne precizirajući radi li se o bruto ili neto iznosu. I tamo je, čini se, bilo nekih poteškoća s isplatama jer su mediji početkom travnja izvještavali da liječnici hitne pomoći nisu dobili obećanu naknadu.

Početkom studenog je, pak, bugarska vlada izdvojila dodatnih 41,4 milijun eura za zdravstveni sustav. Dio tog novca bio je namjenjen za pokrivanje mjesečnog dodatka liječnicima opće prakse od kojih se očekuje da prate stanje pacijenata oboljelih od Covida, pisao je Sofia Globe.

Godišnji bonus zahvale

Dok su u proljeće zbog koronavirusa pucali zdravstveni sustavi u ekonomski boljestojećim državama poput Francuske, u zemljama srednje i istočne Europe jesenski udar pandemije bio je praktički jednako žestok. Stoga je i u tim zemljama u epidemiji došlo do promjene: mađarska vlada je, primjerice, nedavno dogovorila s liječničkom komorom značajno i dugoročno povećanje plaća, počevši od 2021. pa do 2023. godine.

U pojedinim zemljama medicinskom osoblju je najavljen ili već ranije isplaćen jednokratni godišnji bonus zbog svega što su učinili i čine tijekom pandemije. Tako je, primjerice, ljetos bilo u dijelovima Austrije. Belgijska vlada je, pak, u studenom najavila isplatu bruto iznosa od 985 eura onima koji su se u bolnicama nosili s jesenskim valom pandemije. U Škotskoj će dobiti 500 funti kao zahvalu za njihov trud i rad u vrijeme krize.

Kao i u slučaju Francuske, radi se o ekonomski snažnijim državama od Hrvatske. Vrlo često i o zemljama u kojima hrvatski medicinari, nezadovoljni situacijom, u normalnim vremenima traže bolju budućnost.