Kako izgleda kad se znanstvenici posvađaju do krvi? Pa, kao na senzacionalnom Institutu za migracije
Hedl o ustanovi u kojoj si međusobno prijete ocem premijera, plagiraju programe, rad Upravnog vijeća proglašavaju tajnim
Katastrofalne prilike i teško narušeni međuljudski odnosi koji u pitanje dovode djelovanje Instituta za migracije i narodnosti, koji je i inače među najlošije ocijenjenim znanstvenim ustanovama u Hrvatskoj, bliže se ka točki usijanja. Znanstveno vijeće Instituta ni u drugom pokušaju nije izabralo predstavnika u Upravno vijeće, tijelo koje bira ravnatelja.
Institutom za migracije i narodnosti, naime, i dalje rukovodi vršiteljica dužnosti dr. sc. Marina Perić Kaselj, koja je na toj funkciji otkako je izabrana, 11. listopada 2016., mada je Zakonom o ustanovama određeno da je maksimalni rok godinu dana. Uz to, prema mišljenju Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, sporno je i je li u trenutku imenovanja aktualna vršiteljica dužnosti ravnatelja imala minimalne formalne uvjete za obavljanje te funkcije.
Sporni potpis na peticiji protiv Hasanbegovića
Upitno je može li Upravno vijeće nastaviti s radom nakon što je predstavnica Znanstvenog vijeća u Upravnom vijeću Instituta, dr. sc. Dubravka Mlinarić podnijela ostavku u veljači ove godine, a Znanstveno vijeće nije izabralo svog novog predstavnika u Upravnom vijeću. No, ništa bolja situacija nije ni s članovima Upravnog vijeća koje bira Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Prema izvorima Telegrama državni tajnik za znanost dr. sc. Tome Antičić nedavno je održao sastanak s članovima Upravnog vijeća Instituta za migracije i narodnosti koje postavlja Ministarstvo.
Jedan od troje članova. doc. dr. sc. Ivan Bulić koji je u međuvremenu, krajem srpnja prošle godine, imenovan generalnim konzulom u Düsseldorfu, a u vrijeme kada je, sredinom lipnja 2016. postao član Upravnog vijeća radio na Odjelu za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta, podnio je ostavku. Zanimljivo, već na prvoj konstituirajućoj sjednici Upravnog vijeća, Bulić je prozvao prof. dr. sc. Senku Božić Vrbančić, vanjsku članicu Etičkog povjerenstva Instituta za migracije i narodnosti, jer je potpisala peticiju za smjenu tadašnjeg ministra kulture, dr. sc. Zlatka Hasanbegovića.
Gospodin koji bi mogao ući u Upravno vijeće
Telegram raspolaže informacijom da će umjesto Bulića u Upravno vijeće Ministarstvo znanosti i obrazovanja imenovati prof. dr. sc. Mladena Vedriša, svojedobnog potpredsjednika Vlade u mandatu premijera Hrvoja Šarinića (1992. – 1993.). Vedriš je i bivši zaposlenik Instituta, još u vrijeme dok je nosio naziv Centar za migracije.
Vedriš je bio i kolega Joze Martinovića, ministra financija u trećoj hrvatskoj Vladi (1991. -1992.), čija je kći, dr. sc. Irena Martinović Klarić iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, aktualna predsjednica Upravnog vijeća Instituta za migracije i narodnosti i njegova bivša zaposlenica.
Kako je počela trakavica oko izbora ravnatelja
Nakon što je konstituirano petočlano Upravno vijeće (troje imenuje Ministarstvo, dvoje Institut) u srpnju 2016., počinje trakavica oko izbora ravnatelja. Na natječaj za ravnatelja objavljen 20. srpnja 2016. javila se dr. sc. Sonja Podgorelec, dobitnica Državne nagrade za znanost. Iako je ispunjavala sve uvjete i imala pozitivno mišljenje Znanstvenog vijeća Instituta, nije izabrana. Natječaj je poništen.
Dr. sc. Rebeka Mesarić Žabčić, viša znanstvena suradnica na Institutu, koja se također javila na natječaj, povukla je kandidaturu, a Etičko povjerenstvo Instituta za migracije i narodnosti zaprimilo je prijavu da je plagirala program vođenja te ustanove, priložen uz prijavu na natječaj. Na istoj sjednici Upravnog vijeća, kao što smo rekli, u listopadu 2016., imenovana je v.d. ravnateljice, Marina Perić Kaselj.
Upravno vijeće srušilo je novi natječaj
Novi natječaj objavljen je 12. srpnja prošle godine, no Upravno vijeće, ponovno s tri glasa vanjskih članova, preglasavanjem ruši natječaj i odbija izabrati jedinu kandidatkinju, Sonju Podgorelec. Bilo je to treći put u dvije godine, a peti u posljednjih desetak, da vanjski članovi Instituta ne poštuju mišljenje Znanstvenog vijeća u natječaju za ravnatelja! Dogodio se i jedan paradoks: iako je jedina kandidatkinja za mjesto ravnatelja, Sonja Podgorelec imala tročetvrtinsku podršku Znanstvenog vijeća Instituta, nju odbija predsjednik Znanstvenog vijeća drugog instituta (Nenad Pokos iz Instituta za društvena istraživanja Ivo Pilar), uz potporu dvoje vanjskih članova Upravnog vijeća!
Marina Perić Kaselj ostaje i dalje v.d. ravnateljice, a Upravno vijeće razmatra prijedlog novog poslovnika kojim se uvodi kategorija poslovne tajne (!) u njihovu radu, mogućnost snimanja sjednica, te mogućnost da se na sastancima koristi i internetski konferencijski poziv kako bi u radu mogao sudjelovati i Ivan Bulić, rekli smo, u međuvremenu imenovan za generalnog konzula u Düsseldorfu.
Jedan od zaposlenika Instituta prijetio kolegama
Stvaranju napetih odnosa pridonijela je i e-poruka upućena svim članovima Znanstvenog vijeća Instituta u listopadu prošle godine koji potpisuje dr. sc. Anđelko Milardović zaposlenik Instituta. U toj e-poruci Milardović prijeti svojim kolegama, članovima Znanstvenog vijeća Instituta, poznanstvom s ocem premijera Andreja Plenkovića, za što se saznalo kada je u javnost procurio sadržaj njegove e-poruke.
Potpunom zaoštravanju ionako kaotičnih odnosa, pridonio je i zahtjev koji potpisuje predsjednica Znanstvenoga vijeća Instituta dr. sc. Simona Kuti upućen Ministarstvu znanosti i obrazovanja, da razriješi sva tri vanjska člana Upravnog vijeća. Nakon toga, u listopadu prošle godine, državni tajnik u spomenutom ministarstvu, Tome Antičić, održava sastanak s članovima Upravnog vijeća i v.d. ravnateljice o stanju na Institutu, a mjesec dana kasnije i s predstavnicima Znanstvenog vijeća.
No, stanje se ne popravlja. Naprotiv, u prosincu prošle godine stupa na snagu poslovnik o radu Upravnog vijeća Instituta za migracije i narodnosti i u članku 19. uvodi kategoriju poslovne tajne, mada je potpuno nejasno o kakvim bi se poslovnim tajnama moglo raditi u javnom institutu, čiji posao nema nikakvih elemenata vezanih uz nacionalnu sigurnost, ili pak neke druge razloge koje bi trebalo zaštititi kao klasificirane.
Za rad instituta izdvaja se oko 6,5 milijuna kuna
Dodatni problem javlja se početkom veljače ove godine kada predstavnica Znanstvenog vijeća Instituta u Upravnom vijeću dr. sc. Dubravka Mlinarić traži razrješenje zbog pritisaka v.d. ravnateljice. Nezavisni sindikat znanosti i obrazovanja upućuje državnom tajniku Antičiću zahtjev za hitnim postupanjem kako bi se riješila kriza upravljanja u Institutu za migracije i narodnosti, te omogućio normalan rad.
”Zadaća je Instituta”, kako stoji na njihovoj internetskoj stranici, ”poticati komparativno proučavanje migracija, manjina i etničnosti te unaprijediti javno razumijevanje njihove složenosti i stvarnosti, ali također istraživanjem i raspravom poticati uvođenje novih politika i djelatnosti koje mogu utjecati na rješavanje problema vezanih uz ta područja”. Za rad Instituta iz proračuna godišnje se izdvaja oko 6,5 milijuna kuna.