Kako je Biden, uz pomoć Japana, Indije i Australije, odlučio obuzdati Kinu

Time će, nadaju se, zadati težak udarac pokušajima Pekinga da se nametne kao lider u indo-pacifičkoj regiji. Prema sporazumu, SAD i Japan financirat će proizvodnju cjepiva u Indiji, dok će Australija pomoći u njegovoj distribuciji. To je ujedno i razlog zašto je američka kompanija Johnson & Johnson već objavila kako neće moći ispuniti svoje obveze o isporučivanju cjepiva članicama EU.

Protuteža rastućem kineskom utjecaju

Time se počeo ostvarivati plan predsjednika Joea Bidena da ujedini azijske saveznike u naporima da se ograniče kineske političke, ekonomske i teritorijalne pretenzije u Indijskom i Tihom oceanu. Quad je neformalni strateški forum SAD-a, Japana, Indije i Australije koji treba postati protuteža rastućem kineskom utjecaju u azijsko-pacifičkoj regiji.

Iako to nije formalni vojni savez poput Sjevernoatlantskog saveza (NATO), neki ga ipak vide kao začetak novog “mini Nato pakta,” koji podsjeća na zapadnu alijansu koja je izgrađena nakon II Svjetskog rata kako bi se suprotstavilo Sovjetskom Savezu. Uostalom mornarički admiral Philip Davidson, šef zapovjedništva američke vojske za Indo-Pacifik, nazvao je Quad “dijamantom demokracije”.

“Ne samo u pogledu sigurnosti, već u smislu kako bismo mogli zajednički pristupiti globalnoj ekonomiji, kritičnim tehnologijama poput telekomunikacija i 5G-a te suradnji na izgradnji međunarodnog poretka.”

Quad važan za tri ključna područja

Skupina političkih analitičara sa Sveučilišta Stanford, s bivšim američkim ministrom obrane Jamesom Mattisom, smatra da je Quad, alijansa četiri moćne države, važna za tri ključna područja.

Što se tiče pomorske sigurnosti članice Quada mogu svojim ratnim mornaricama pripomoći američkoj floti da se suprotstavi naglom jačanju kineske mornarice koja je izrasla u najveću na svijetu. Kad je u pitanju opskrba predlaže se povezivanje industrijske i proizvodne baze četiriju velikih ekonomija, čime bi se ujedno osigurala informacijska sigurnost i razvili novi sustavi koji ne zahtijevaju kineski hardver ili softver.

Sasvim je, dakako, izvjesno da će Kina pokušati spriječiti njeno izoliranje i zaokruživanje, pa se može očekivati da će Peking ispitati mogućnost ekonomske odmazde protiv Indije, Australije i Japana. A to bi predstavljao ozbiljan problem za te tri države jer je Kina njihov najveći trgovinski partner.

Hrvatska i druge manje zemlje pod utjecajem SAD-a

Na sličan način Biden okuplja saveznike i u Europi. Tako je, primjerice, Hrvatska među prvim zemljama članicama Europske unije, koje su, pod pritiskom SAD-a, posljednjih mjeseci počele blokirati ulazak kineskih tvrtki i investicija u svoje zemlje, izvještavaju ugledni svjetski mediji, od američkog Wall Street Journala do kineskog Global Timesa. Riječ je manjim državama, Sloveniji, Litvi, Bugarskoj, Rumunjskoj, Češkoj, koje se, kako objašnjavaju, nisu imale snage oduprijeti pritisku nove američke administracije predsjednika Joe Bidena.

Kao dokaz promjene politike Zagreba spram Pekinga navode da je Upravno vijeće Lučke uprave Rijeka, 30. prosinca prošle godine, poništilo natječaj vrijedan 20,5 milijardi kuna za davanje 50-godišnje koncesije za razvoj, poslovanje i upravljanje Zagreb Deep Sea kontejnerskog terminala. Učinjeno je to, govori se u diplomatskim krugovima u Zagrebu, kako bi se spriječilo da konzorcij kineskih tvrtki, na čelu s kompanijom Ningbo Zhoushan Port Company, koji je dao daleko najbolju ponudu, pobijedi na natječaju.

RH među zemljama koje su otkazale natječaj s kineskom tvrtkom

WSJ također je objavio da su Kanada, Litva, Norveška, Hrvatska “posljednjih mjeseci zaustavili natječaje za skenere koje proizvodi kineski tehnološki gigant Nuctech.” Zagreb je, pišu, pristao na zahtjev američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost da prekine svaku suradnju s tvrtkom Nuctech Co., koja proizvodi sustave za kontrolu tereta, prtljage i putnika, a koriste se u lukama, na graničnim prijelazima i aerodromima širom svijeta.

Američka vlada u prosincu prošle godine uvrstila je Nuctech na listu kineskih tvrtki kojima je zabranjeno sklapanje poslovnih angažmana s američkim kompanijama. Hrvatska strana nije objasnila razloge otkazivanja suradnje s Nuctechom, za razliku od Litve koja je objavila da je poništila narudžbu iz sigurnosnih razloga.

Inače, Carinska uprave Hrvatske, sredstvima EU, kupila je 2018. uređaje Nuctcecha za preglede kamiona. Za razliku od Hrvatske, Finska je pokazala da se može suprotstaviti Washingtonu. U Helsinkiju je, naime, priopćeno kako finska carina nije pronašla niti jedan sigurnosni razlog zbog kojeg ne bi trebala kupiti opreme Nuctecha.

Plenković je bio puno oštriji kad je tu bio Pompeo

Poništavanje natječaja s kineskim tvrtkama u potpunoj je suprotnosti s nedavnom izjavom premijera Andreja Plenkovića, nakon razgovora s američkim državnim tajnikom Mikeom Pompeom u Dubrovniku. Pompeo je tada poručio “da Hrvati moraju dobro otvoriti oči kad se upuštaju u poslovanje s Kineskom komunističkom partijom.”

Premijer Plenković vrlo je odlučno odgovorio kako je “Hrvatska čvrsto opredijeljena za razvijanje političkog, vojnog, sigurnosnog strateškog partnerstava s SAD-om, ali, kad je u pitanju gospodarska i ekonomska suradnja sa svijetom, pa i s Kinom, tada će Zagreb voditi računa ponajprije o vlastitim nacionalnim interesima.”

Hrvatska će, istaknuo je tada Plenković, usklađeno djelovati s NATO paktom i EU, ali pri tomu zadržava pravo da sama odlučuje i određuje koji su njeni primarni ekonomski i gospodarski interesi.” Takvo “tvrdo” stajalište protumačeno je kao otvoreno odbijanje zahtjeva Mikea Pompea da se ekonomska i politička suradnja s Kinom smanji na najmanju moguću mjeru.

Par objašnjenja za politički obrat

Na nedavno održanom virtualnom summitu lidera zemalja skupine 17 plus 1, kojem je predsjedavao predsjednik Kine Xi Jinping, premijer Andrej Plenković istaknuo je kako ne može “zaboraviti spomenuti u kojoj je mjeri okvir suradnje „17+1“ bio od koristi i kad je počela pandemija. Naša suradnja omogućila je nabavu dovoljnih količina medicinske zaštitne opreme.“

Diplomatskim krugovima u Zagrebu i Bruxellesu kruži nekoliko objašnjenja za takav politički obrat. Po jednima, za posjete Mikea Pompea Hrvatskoj sve je upućivalo da će tadašnji američki predsjednik Donald Trump izgubiti izbore, pa je premijer Plenković mogao mirno oponirati Washingtonu znajući da će vrlo brzo doći do promjena u Bijeloj kući.

U to vrijeme nagađalo se kako će nakon pobjede Joe Bidena doći do velikih promjena u američkoj vanjskoj politici. To se, međutim, pokazali su prvi potezi nove američke administracije, barem kad je riječ o odnosu SAD-a s Kinom i Rusijom, nije dogodilo. Upravo suprotno. Biden ide čak korak dalje od Trumpa te sve više zaoštrava odnose s te dvije suparničke velesile.

‘Washington radi pritisak na manje članice’

Tražeći razloge zbog kojih je Plenković promijenio svoju strategiju u odnosima s Kinom, za koju se držalo da je dokaz novog suverenizma Hrvatske, jedan europski diplomat u Bruxellesu, koji je zbog delikatnosti teme želio ostati anoniman, izjavio je za Telegram:

“ Washington je svjestan ne može bitno utjecati na veće europske države, Njemačku, Francusku ili Italiju, koje imaju iznimno razvijene ekonomske odnose s Kinom. Stoga je odlučio izvršiti pritisak na manje članice EU. Tako u discipliniranju Hrvatske, pokušava iskoristi veliku želju Zagreba da se što prije ukine vizni režim između dvije države. A da bi Zagreb to dobio, jer bi to bila važna politička pobjeda za vladu, tada se američkoj strani moraju učiniti ustupci.”

A da se mijenja odnos dijela zemalja prema Kini vidjelo se za nedavnog virtualnog summita skupine 17 plus 1. Iako je Peking inzistirao, Estoniju, Latviju, Litvu, Rumunjsku, Bugarsku i Sloveniju, na tom sastanku predstavljali su ministri, a ne predsjednici vlada.

Za sada Bidenu ide relativno dobro

Sve se to događa samo dva mjeseca nakon što su njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuele Macron isforsirali potpisivanje sporazuma EU i Kine o ekonomskoj suradnji. Novi američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan uzalud je tražio od Bruxellesa odgodu donošenja te odluke dok se ne obave konzultacije s Washingtonom.

Za sada Bidenu ide relativno dobro. Rumunjska, Litva, Slovenija, Češka, već su obustavile javne natječaje za radove na nuklearnim elektranama, autocestama, željezničkim prugama, sigurnosnim skenerima i brodsko-kontejnerskom terminalu, a Grčka najavljuje da neće dopustiti kineskoj brodarskoj tvrtki povećati svoj većinski udio u luci u Pireju.

Predsjednik Biden ovih je dana osnovao radnu skupinu Ministarstva obrane sastavljenu od 15 stručnjaka, koja će davati savjete ministru obrane Lloydu Austinu kako se suprotstaviti rastu kineske moći i utjecaja u svijetu. Za posjeta Pentagonu Biden je izjavio kako će se tako SAD najbolje “ suočiti s kineskim izazovom i osigurati da američki narod u budućnosti pobijedi na natjecanju.”

Washington želi usporiti uspon Kine

Razlog zaoštravanja s Pekingom, koji je noćna mora američke politike, valja potražiti u činjenici da se Kina vojno i gospodarski sve više približava SAD-u. Utjecaj Kine u globalnoj trgovini i međunarodnim odnosima, unatoč pandemije, sve više raste. Dok je kineski BDP 2020. rastao po stopi od 2,3 posto, u SAD-u je pao za 2,3 posto odnosno za 500,6 milijardi dolara, što je najveći pad od Drugog svjetskog rata.

Centar za ekonomska i poslovna istraživanja, CEBR, ugledni britanski think tank, predviđa da će američko gospodarstvo sljedećih godina rasti po stopi od 1,9 do 1,6 posto, dok za Kinu očekuje da će od 2021. do 2025. rasti po prosječnoj stopi od 5,7 posto godišnje. Zbog toga će udio SAD-a u globalnom BDP-u i dalje padati, dok će udio Kine rasti brže nego je to predvidjela Tablica Svjetske ekonomske lige mozgova WELT.

Zbog toga Washington nastoji na sve načine barem usporiti, kad je već nemoguće sasvim zaustaviti uspon Kine. Bidenova administracija drži Kinu najvećom vojnom i ekonomskom prijetnjom SAD-u. Stoga je odlučna svim sredstvima zaštititi američke političke, gospodarske i vojne interese te tako sačuvati dominaciju u svjetskoj politici i gospodarstvu.

Gura druge države da vode njegove bitke?

Istodobno Biden zaoštravanjem odnosa s Kinom pokušava steći povjerenje onog dijela američkog naroda koji se plaši da će porazom Donalda Trumpa prestati važiti njegova maksima America first. Kako bi prevladao duboke podjele u društvu, Biden će morati praviti brojne ustupke Trumpovim pristalicama, a najlakše će mu to biti ako pokaže trumpovsku odlučnost u odnosu spram Pekinga.

Problem je međutim u tomu što Washington, u želji da izolira te uspori razvoj Kine, gura druge države da vode njegove bitke. I pri tome, dakako, ne mari za njihove strateške nacionalne interese. Primjerice, da profitiraju iz suradnje s drugim po veličini gospodarstvom svijeta ili da kupuju kineske tehnološke proizvode, koji su po cijeni daleko jeftiniji, a po kvaliteti ne zaostaju za sličnim proizvodima iz SAD-a.

Hrvatska, dakako, mora poštivati obveze koje proistječu iz savezništva sa SAD-om te članstvom u EU i Nato paktu. Ali istodobno mora štiti vlastite interese, primjerice, na isti način kako to radi i SAD.