Kako je EU ovog tjedna Johnsonu pokazala da ih nije briga za prijetnje da će Britanija otići bez sporazuma
Europska unija prebacuje lopticu u britansko dvorište i ne želi preuzeti odgovornost za dramatične posljedice neuređenog Brexita
Theresi May trebalo je samo sedam dana da ode na svoje prvo inozemno premijersko putovanje, u Njemačku. Tjedan dana nakon što je u srpnju 2016. godine ušla u Downing Street 10, bivša britanska premijerka sastala se u Berlinu s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. Pregovori o Brexitu tada još nisu bili ni počeli, ali je May smatrala da treba što prije ispitati kako se na izlazak Britanije iz EU-a gleda u najmoćnijoj članici Unije.
Do Brexita je ostalo manje od 70 dana i još se uvijek ne zna kako će se izlazak Britanije iz EU-a dogoditi. Hoće li Britanci Uniju napustiti sa sporazumom ili će Brexit biti kaotičan, sa svim potencijalno dramatičnim posljedicama. Unatoč tome, Borisu Johnsonu se očito ne žuri. U Berlin (a potom i Pariz) uputio se tek ovoga tjedna, mjesec dana nakon što je preuzeo premijersku dužnost.
EU nije u panici
Ako je htio ostaviti Europsku uniju da grize nokte zbog njegove najave da će izvesti Britaniju iz EU-a sa ili bez sporazuma, pa da onda u panici europski čelnici budu spremni pristati na nove – suštinske, ne samo kurtoazne – pregovore s Londonom, plan mu je propao. Johnsonov sastanak s Merkel i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom pokazao je da se u stavu EU-a ništa bitno nije promijenilo. I da Europskoj uniji ne pada na pamet preuzeti odgovornost za kaotičan Brexit.
Johnson je obećao Britancima da će ih izvesti iz Unije 31. listopada, makar i bez sporazuma s EU-om, uporno pritom ignorirajući moguće posljedice takvog, neuređenog Brexita. A one bi mogle biti doista dramatične. „Sunday Times” je sredinom kolovoza objavio vladine dokumente koji sugeriraju da bi se, u slučaju Brexita bez dogovora, Britanija suočila s nestašicom i/ili poskupljenjem goriva, hrane i lijekova, zastojima u lukama, prosvjedima…
Loptica u britanskom dvorištu
Johnson bi, naravno, za takav eventualni ishod rado optužio Bruxelles, odnosno nepopustljivost Europske unije koja ne želi ponovno otvarati pregovore s Londonom o sporazumu koji je dogovorila Theresa May, a britanski parlament triput odbacio. Merkel i Macron su prozreli tu igru, pa su mu jasno i javno dali do znanja da je loptica u britanskom, a ne europskom dvorištu: ako mu je tako mrzak tzv. backstop, neka izvoli ponuditi alternativu, i to brzo.
„Backstop” je zaštitni mehanizam ugrađen u sporazum o povlačenju Britanije i zapravo predviđa da će Britanija ostati u svojevrsnoj carinskoj uniji s EU-om, ako se u roku od dvije godine ne nađe neko drugo rješenje koje će omogućiti da se na granici Sjeverne Irske i Irske ne uspostavi tvrda granica. Mirovnim sporazumom iz 1998. godine ta je granica učinjena nevidljivom.Ali, ako Britanija izađe iz EU-a, a Irska ostaje članica, onda treba naći način da se prekogranična trgovina kontrolira, a da se istovremeno na granicu ne postave čuvari i infrastruktura. To je moguće ili kroz trgovinski sporazum, koji tek treba biti dogovoren i sklopljen, ili – ako trgovinski pregovori propadnu – ostankom Britanije u carinskoj uniji.
Johnson, međutim, tvrdi da postoji cijeli niz alternativnih rješenja, baziranih uglavnom na tehnologiji, koje bivša vlada nije dovoljno aktivno predlagala. Pa će on to sada promijeniti. A ako ne uspije, barem je pokazao dobru volju, ali je, eto, EU ostala tvrdoglava i nerazumna.
Kaotični Brexit – problem Britanije
Merkel i Macron nisu upali u tu zamku. Na susretu s Johnsonom prikazali su se racionalnim, gotovo pa punim razumijevanja, i svakako pragmatičnim. “Rečeno je da ćemo vjerojatno pronaći rješenje kroz dvije godine. Ali mogli bismo pronaći rješenje u idućih 30 dana, zašto ne?”, poručila je njemačka kancelarka. Kasnije je pojasnila da nije mislila doslovno 30 dana, nego je htjela naglasiti da se dogovor mora postići u vrlo kratkom razdoblju.
Nije, međutim, dala naslutiti da bi se sporazum o povlačenju koji je dogovorila May mogao ponovno otvarati. Francuski predsjednik Macron je, pak, naglasio da se u tako kratko vrijeme i ne može postići novi sporazum koji će biti značajno različit od postojećeg. A ako se to ne dogodi, onda će Johnson morati donijeti „političku odluku” o izlasku iz EU-a. „To neće biti naša odluka”, bio je izravan Macron. Poruka je jasna: kaotični Brexit, ako do njega doista dođe, nije problem EU-a i Europskoj uniji ne pada na pamet za takav ishod preuzeti odgovornost niti želi dopustiti da bude dežurni krivac. Sudbina Brexita je u rukama Britanije, a prije svega Borisa Johnsona.