Kako je gradska tvrtka godinama dobivala milijunske poslove za svoje zaposlenike s invaliditetom pa ih davala drugima
Afera je istraživana godinama, na kraju se ništa nije dogodilo
Telegram je dobio potvrdu da je policija čak četiri godine istraživala URIHO, zagrebačku gradsku ustanovu koja zapošljava osobe s invaliditetom, zbog sumnji u milijunske malverzacije. Izvidi su trajali od 2012. do 2016. godine. Razlog su bile anonimne prijave protiv ravnatelja URIHO-a Josipa Držaića. Njima se ukazivalo na odljev oko 100 milijuna kuna iz te tvrtke koja primarno zapošljava osobe s invaliditetom, liječene ovisnike i bivše zatvorenike, prema raznim podizvođačima.
Modus je bio sljedeći: umjesto da unosne poslove naplaćuje URIHO, tvrtka je, prema prijavama, angažirala podizvođače i njima isplaćivala više od 90 posto iznosa. Izgleda da je do toga došlo zbog ozbiljne rupe u ondašnjem Zakonu o javnoj nabavi. Zanimljivo je da je upravo nakon ove afere taj zakon izmijenjen. Analizirali smo detalje.
Kako je URIHO dobivao poslove?
Ondašnji Zakon o javnoj nabavi omogućavao je URIHO-u da, kao ustanova koja zapošljava osobe s invaliditetom, dobije posao po uvjetima na koje se nitko kasnije nije mogao žaliti. U pitanju su bili tzv. rezervirani ugovori za tvrtke koje zapošljavanju preko 51 posto osoba s invaliditetom i potrebitih. Oni bi poslove dobivali izravno, a u slučaju URIHO-a radilo se o ugovorima za proizvodnju čizama ili odijela. S obzirom da je u pitanju rezervirani ugovor, drugi ponuditelji naknadno nisu imali pravo žalbe, što je potvrdila i Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave.
U prijavama je bilo problematizirano to što je URIHO za tako dobivene poslove godinama angažirao podizvođače i njima plaćao preko 90 posto iznosa iz ugovora. Te tvrtke nisu zapošljavale osobe s invaliditetom.
Zviždač prijavio sumnjive ugovore
Ovaj slučaj iznimno je složen, a na njega je prije više od 10 godina upozorio zviždač Vlatko Klarić, nekadašnji pravnik iz URIHO-a. Kada je shvatio da se novac neosnovano odljeva prema podizvođačima poslao je više anonimnih prijava svim tijelima progona. Na kraju je i javno istupio, te je zbog toga otpušten iz URIHO-a. Prošli tjedan Ustavni sud srušio je presude kojima mu je otkaz potvrđen. Imao je, kaže Ustavni sud, pravo iznositi sumnje u kriminalne radnje.
Nakon te odluke Ustavnog suda provjerili smo što je s istragama sumnjivog poslovanja URIHO-a. Ravnateljstvo policije potvrdilo nam je da su provodili izvide od 2012. do 2016. godine. O svemu što je utvrđeno obavijestili su nadležno državno odvjetništvo.
Tajni podaci iscurili iz policije
Policiji je posao otežala činjenica da su im informacije o pokretanju istraživanja u URIHO-u procurile iz sustava za svega dva dana. USKOK će naknadno zaključiti da je ravnatelj URIHO-a Josip Držaić nedugo nakon otvaranja slučaja doznao tko će biti pozvan na ispitivanje u policiju, te su svi ti ljudi navodno pripremljeni za davanje iskaza. Detalji o tome nalaze se u USKOK-ovoj optužnici kojom je zbog trgovine tajnim informacijama optužena nekolicina policajaca, te poduzetnici koji su, kako se sumnja, bili dio grupe koju je predvodio Vlado Rajić.
Osim policije, pitali smo i DORH što su njihova tijela – Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu, Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, te USKOK napravili s prijavama zbog URIHO-a.
Je li bilo kriminala u URIHO-u?
Neslužbeno doznajemo da je anonimne prijave kojima se ukazivalo na sumnjive podugovore u URIHO-u, USKOK proslijedio zagrebačkim tužiteljima. Oni su nam odgovorili kako nisu utvrdili elemente bilo kojeg kaznenog djela.
“Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu kao i Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu u svom je radu imalo kaznene predmete vezano uz prijavljene sumnje u nezakonitosti u radu ustanove URIHO. U navedenim predmetima provedeni su potrebni izvidi nakon čega nije utvrđeno postojanje osnovane sumnje da bi se u prijavljenim nepravilnostima radilo o nekom kaznenom djelu za koje se progoni po službenoj dužnosti”, poručuju.
Držaić: ‘Nisam kršio zakon’
Da u URIHO-u nije bilo kriminala tvrdio je i sam Josip Držaić. On je ispitan na sudu kao svjedok u postupcima za klevetu protiv medija koji su pisali o prijavama. Jedan od tih novinara bio je i Ivan Pandžić, istraživački novinar koji je tada radio u Nacionalu, a danas piše za 24sata. I dok je Držaić uvjeravao sud kako je sve bilo OK, Pandžić je na sudu objašnjavao kako su izigrane odredbe Zakona o javnoj nabavi, odnosno rezervirani ugovori koji su služili kao garancija poslova tvrtkama koje zapošljavaju osobe s invaliditetom.
Držaić je na to uzvraćao kako u Zakonu o javnoj nabavi nigdje nije pisalo da se posao iz rezerviranog ugovora ne smije dati podizvođaču. To je doista bilo tako, no svima je bilo jasno kako je duh zakona bio drugačiji.
No, nešto je ipak bilo prekršeno
Pandžić će u svojim tekstovima i iskazima na sudu citirati još jednu bitnu odredbu Zakona o javnoj nabavi koja je tu bila prekršena. Naime, u prijavama o kojima je pisao navodilo se da je prema Zakonu ponuditelj dio dužan obavijestiti naručitelja ako prepušta posao podizvođaču. URIHO to nije činio, a kada ih je novinar, istražujući slučaj, izričito pitao jesu li prepuštali poslove podizvođačima, Držaićeva uprava to mu je zanijekala. Ugovori koje je dobio od zviždača dokazivali su drugačije.
Raspitivao se Pandžić i kod direktora tvrtki koje su URIHO-u davale poslove, je li ih Držaić obavijestio o prepuštanju posla podizvođačima. Iz Hrvatskih šuma za koje je URIHO radio dio radne opreme potvrdili su mu da takvu informaciju nisu imali.
Koliko je novca otišlo iz URIHO-a?
Istovremeno, iz ugovora koje je novinar dobio na uvid proizlazilo je da je od posla s Hrvatskim šumama vrijednog 8,5 milijuna kuna URIHO sedam milijuna kuna prepustio drugoj tvrtki. Zatim je od 3,5 milijuna kuna dobivenih ugovorom sa Zagrebačkim holdingom 1,7 milijuna kuna prepušteno podizvođaču. Među podizvođačima su, utvrđeno je na sudu, bile tvrtke Siscia, V&V, Jelen professional, Donum-pro…
Ova afera tijekom cijele 2012. ozbiljno je potresala gradsku ustanovu URIHO i njezinog ravnatelja Držaića, kao jednog od najbližih suradnika ondašnjeg gradonačelnika Milana Bandića, te policiju čijih je više pripadnika u listopadu te godine uhićeno zbog odavanja tajnih podataka. Te godine i zviždač Klarić dobio je otkaz.
No na kraju je sve to dovelo do izmjene očito šupljeg Zakona o javnoj nabavi. U lipnju 2013. izglasano je da tvrtke koje dobiju poslove temeljem rezerviranih ugovora najviše 20 posto mogu prepustiti podizvođačima. Možda su time nove afere poput one u URIHO-u, ipak spriječene.