Kako je jedna razmjerno uzaludna bitka dubinski promijenila svijet
Prošlo je sto godina od bitke na Galipolju u kojem su stvorene tri države
Jedna bitka, preko 130 tisuća poginulih vojnika. Danas je bitka na Galipolju simbol uzaludne borbe, ali i katalizator stvaranja tri države: moderne Turske, Australije i Novog Zelanda. U toj se bitci davne 1915. Kemal Mustafa Atatürk pokazao kao vrsni vojskovođa. Kasnije je postao prvi premijer i predsjednik moderne Turske države, a njegovi sunarodnjaci su ga prozvali Atatürk, odnosno Otac Turaka. Australci i Novozelanđani su zahvaljujući bitci na Galipolju po prvi puta ratovali pod vlastitim zastavama. Zbog tisuća i tisuća stradalih vojnika u svijesti Aussija i Kiwija upravo se je nesretan datum iskristalizirao odrastanja njihovih nacija i izlaska iz sjene Britanskog Carstva.
1. Datum na koji nekadašnji suparnici zajedno oplakuju mrtve
Anzac Day obilježava se 25. travnja, a simbol je početka najkrvavijih bitki Prvog svjetskog rata. Sukobi na Galipolju trajali su sve do siječnja 1916. godine. U borbama je poginulo više od 130.000 vojnika, od toga 87.000 boraca nekadašnjeg Osmanskog Carstva. Na obalama Jonskog mora, u uskom tjesnacu topovima i snajperima ubijali su se međusobno turski vojnici i pripadnici australskog i novozelandskog korpusa (ANZAC), na strani Britanskog carstva. Danas su se, u zoru na taj dan, zajedno okupile na tisuće ljudi iz Australije, Novog Zelanda i Turske kako bi obilježili 100. obljetnicu Anzac Daya.
2. Važan prometni pravac kojeg su svi htjeli
Dardaneli su tjesnac koji je jedini izlaz na Mediteran zatvorenog Crnog mora, o njemu su ovislili i Istanbul, ali i Rusija, veliki Britanski saveznik. Upravo zbog prepuštanja slobodnog prolaza njemačkim brodovima, Turska je od neutralnog bolesnika Europe, postala aktivni sudionik Prvog svjetskog rata. Na strani Njemačke i Austro-Ugarske.
3. Najkrvavije bitke stvorile svijest o naciji dvije zemlje
Daleka Australija i Novi Zeland, na prvu pomisao, nemaju baš veze s Turskom, njihovi stanovnici osjećaju upravo suprotno. Zahvaljujući stradanjima na tisuće vojnika u svijesti Australaca i Novozelanđana došlo je do odrastanja. Izišli su iz sjene Britanskog Carstva, zbog kojeg su se i našli u tom sukobu. Po prvi puta su ratovali pod vlastitim zastavama, a to se stradanje obilježava i nakon 100 godina.
4. Hodočašća u Tursku i masovne komemoracije u zemlji
Na Galipolje su došli brojni Australci, mnogi su proveli noć u vrećama za spavanje kako bi u zoru odali počast stradalima. Tamo je bio i Australski premijer Tony Abbott. “Kao i sve generacije otada, i mi smo ovdje na Galipolju, jer vjerujemo da ANZAC predstavlja ono najbolje kod Australaca”, rekao je Abbott te dodao da su izgubljeni životi utjecali na oblikovanje australskog identiteta. Tisuće ljudi okupile su se u Sydneyu u Martin Placeu. Jutarnje svečanosti održane su i u muzeju u Aucklandu na Novome Zelandu na koje je došlo oko 30.000 ljudi.
5. Turci na Galipolju dobili svog oca – Atatürka
U sukobima su Turci izgubili 87 tisuća svojih boraca, no izašli su iz nje kao pobjednici, a posebno se istaknuo tada mladi vojskovođa Mustafa Kemal, poznatiji kao Atatürk. Svojom domišljatošću, vojničkim i generalskim sposobnostima porazio je sile Atlante u bitci. Nakon završetka Prvog svjetskog rata, 1919. istupa iz vojske i kreće u reformu zemlje, koja je izašla iz carskog režima. Postaje prvi turski premijer, a zatim i prvi turski predsjednik. Na toj funkciji je ostao punih 15 godina. Zbog niza reformi njegovi sunarodnjaci su ga prozvali Atatürk, odnosno Otac Turaka. Danas se ova bitka uglavnom obilježava pod motom bespotrebnosti borbe i uzalud izgubljenih desetaka tisuća života.