Kako je koronakriza donijela kolosalne gubitke naftnim kompanijama i lansirala IT tvrtke

Pandemija nije ni okrznula tehnološke kompanije, no naftnu industriju teško je pogodio strmoglavi pad potražnje

ZADNJA IZMJENA: kol 4, 2020
Foto: AFP

Prošli petak došlo je do povijesne promjene na listi najvrjednijih svjetskih kompanija. Američki tehnološki gigant Apple istisnuo je s prvog mjesta saudijskog naftnog diva Aramca, dok je Reliance Industries Limited, indijski konglomerat sa sjedištem u Mumbaiju, koji se bavi bavi energijom, petrokemijskim proizvodima, tekstilom, prirodnim resursima, maloprodajom i telekomunikacijama i vrijedi 169 milijardi dolara, izbio na treće mjesto ispred svjetski moćne energetske kompanije ExxonMobil.

To na simboličan način potvrđuje nezaustavljivi uspon IT kompanija, dok istodobno pokazuje da se nezadrživi pad svjetske naftne industrije nastavlja nesmanjenim tempom. Taj trend nastavit će se još bržim tempom u doglednoj budućnosti. Dok će IT kompanije nastaviti rasti, dotle će naftne kompanije polako gubiti ne samo na vrijednosti nego i na važnosti koju su još donedavno imale.

Tehnološke kompanije neokrznute

Pandemija koronavirusa nije ni okrznula tehnološke kompanije, jer su njihovi zaposlenici bez problema nastavili raditi od kuće, a naftnu industriju, uz epidemiju COVID 19, teško je pogodio strmoglavi pad potražnje te golemi tržišni viškovi nafte. Nakon izvještaja o uspješnom poslovanju u drugom tromjesječju 2019., vrijednost dionica Applea porasle su za 1,5 milijardu dolara, dok je istodobno ExxonMobil objavio kako zbog slabih rezultata planira značajno smanjiti broj radnih mjesta i troškove.

Predviđa se da će Exxon u drugom tromjesečju zabilježiti gubitak od 1,1 milijarde dolara, dok je prošle godine u to doba bilježio prihode od 3,1 milijarde dolara. U prvih šest mjeseci ExxonMobil ostvario je enormne gubitke što je najgori rezultat u njegovoj modernoj povijesti. Exxon, za razliku od drugih naftnih divova, nije nakon pada cijena otpisao vrijednost svojih naftnih i plinskih postrojenja, nego je povećao svoj dug, što dodatno ugrožava njegovo poslovanje.

Novi kralj svjetskog gospodarstva

Saudijski Aramco u prvom tromjesječju 2020., dok još nije bilo pandemije, zabilježio pad prihoda od 25 posto dok se u drugom tromjesječju očekuju prihodi od 40 milijardi dolara, što je za 35 milijardi dolara manje nego u istom razdoblju prošle godine. Kad se to usporedi s Appleovim prihodima od gotovo 60 milijardi dolara, onda je jasno tko je novi kralj svjetskog gospodarstva.

Jedna od najvećih svjetskih tehnološko energetskih kompanija Baker Hughes izvijestila je da je broj naftnih i plinskih postrojenja u SAD-u pao na brojku od 251, što je čak za 691 manje u odnosu na prošlu godinu. Prema podacima Baker Hughesa, broj naftnih instalacija pao je sa 770 prošle godine na 180 u ovoj godini. Prošle godine bilo je 171 aktivno plinsko postrojenje u SAD, dok ih je ostalo samo 69.

Golemi dugovi bankama

Čak 23 američke naftne i plinske kompanije objavile su da su bankama dužne 30,62 milijarde dolara, a tomu valja pribrojiti akumulirani dug od 25,77 milijardi dolara iz prošle godine. Dug od tridesetak milijardi dolara napravile su kompanije u prvih šest mjeseci ove godine i sad im je potrebna financijska pomoć kako bi izbjegle stečaj. S obzirom na novo razbuktavanje pandemije, stručnjaci predviđaju da će još naftnih i plinskih kompanija završiti u bankrotu.

Međunarodna odvjetnička kancelarija Haynes i Boone, specijalizirana za korporativno pravo, u svom lipanjskom izvješću upozorava da će “znatan broj proizvođača, čak i ako se cijene nafte oporave u narednih nekoliko mjeseci, strahovati od propasti. Sve dok se ekonomije ne vrate u normalu”, tvrde u agenciji, “situacija na tržištu nafte i plina neće se poboljšati.”

Najgore razdoblje u povijesti

Glavni ekonomist tvrtke Trafigura, Saad Rahim, u Wall Street Journalu je izjavio: “Otkad su ljudi počeli koristiti naftu, takva situacija nije viđena. Ovo je neispričana priča za koju nema recepta koji bi slijedili.”

Proizvodnja nafte u SAD-u pala je na 11,1 milijuna barela dnevno što je i dalje 2 milijuna barela dnevno manje od njene dosad najveće proizvodnje. Iste tendencije slične su u cijelom svijetu, što govori da naftna industrija prolazi kroz najgore razdoblje u povijesti.

Izvještaji o gubicima

Vodeći svjetski naftni i plinski divovi ovog su tjedna otkrili razmjere štete koju industriji nanosi koronavirusna pandemija. Britanski naftni div BP objavio je kako planira smanjiti 10.000 radnih mjesta, a izvršni direktor Bernard Looney potvrdio je da će proces otpuštanja radnika započeti do kraja ove godine. Naftni giganti Shell i Total, sa sjedištem u Nizozemskoj i Francuskoj, objavili su da su smanjili vrijednost svoje imovine za 25 milijardi dolara.

Shell je izvijestio o prilagođenom profitu od 638 milijuna dolara, a Total je prijavio 126 milijuna dolara dobiti što je neusporedivo manje nego prošle godine. Američka naftna kompanije Chevron izvijestila je pak o gubitku od čak 3 milijarde dolara.

Slom potražnje

Neil Chapman, viši potpredsjednik Exxona, objasnio je kako je “slom potražnje u drugom tromjesečju bio bez presedana u povijesti modernih naftnih tržišta. Stavljeno u kontekst, apsolutna potražnja pala je na razine kakve nismo vidjeli gotovo 20 godina. Nikada prije nismo se sunovraćali takvom brzinom, čak ni u najvećim razdobljima pada potražnje nakon naftne i energetske krize 1970-ih te globalne financijske krize 2008.”

U jednako teškim situacijama našle su se praktički i sve rafinerije za preradu nafte. Sirova nafta je najvažnija svjetska roba, ali je beskorisna ako je rafinerija ne pretvori u proizvode koje ljudi zapravo koriste: benzin, dizel, mlazno gorivo i petrokemikalije za plastiku. “Rafinerijske marže sada su apsolutno katastrofalne”, upozorio je Patrick Pouyanne, šef za preradu nafte Totala SA upozoravajući da su rafinerije pred kolapsom što će imati ozbiljne posljedice na ostale energetske industrije.

Svi će gubiti s cijenom ispod 60 dolara po barelu

Očekuje se, naime, zatvaranje brojnih tvornica s po nekoliko tisuća zaposlenih koje u proizvodnji koriste naftu ili njene prerađevine. Za rafinerije je problem jer je ono što njih ubija, lijek je koji spašava ostalu naftnu industriju. Kad je američki predsjednik Donald Trump ishodio rekordno smanjenje proizvodnje nafte Saudijske Arabije, Rusije i OPEC-a, djelomice je pomogao američkoj industriji koja dobiva naftu iz škriljavca, ali je nanio golemu štetu rafinerijama.

Ekonomska računica rafinerija vrlo je jednostavna: zarađuje se na razlici u cijeni između sirove nafte i cijene goriva, poput benzina ili dizela. Što je cijena nafte manja to je zarada manja pa rafinerije, kao ove godine, zbog toga bilježe goleme gubitke. A daleko su najveći gubitnici male rafinerije koje godišnje prerađuju ispod 4 milijuna tona nafte.

Sve dok će nafta biti ispod 60 ili 55 dolara po barelu svi će gubiti: proizvođači nafte jer je cijena preniska da bi se ulagalo u nova postrojenja, rafinerije jer neće moći s tom cijenom uspješno poslovati, a jednako tako stradat će državni proračuni svih zemalja jer će se sporije puniti zbog manjih poreza. Uz naftne i plinske kompanije najviše stradavaju tvrtke koje pružaju usluge te proizvode opremu koju koriste te industrije, koje su bile prisiljene spustiti cijene kako bi preživjele.

Sporiji oporavak od predviđenog

Nakon što su OPEC i njegovi partneri dodatno smanjili proizvodnju nafte za 2 milijuna barela dnevno, pa umjesto 9,7 milijuna, proizvode 7,7 milijuna barela, cijena nafte dosegnula je ovih dana cijenu od čak 44 dolara po barelu. Prema agenciji Reuters, proizvodnja u OPEC-u naglo je porasla u srpnju, nakon što su Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) i Kuvajt prestali smanjivati proizvodnju.

No nakon tri uzastopna mjeseca stanovitog rasta cijena sirove nafte, Saudijska Arabija najveći svjetski izvoznik nafte, najavio je da će u rujnu smanjiti prodajne cijene jer nije došlo do očekivanog povećanja potražnje. Prema Reutersovom istraživanju, pet azijskih rafinerija i industrija očekuje da će Saudijska Arabija za rujan sniziti cijenu cijene za 0,61 dolara po barelu. Bloombergovo istraživanje osam azijskih trgovaca i rafinerija pokazalo je slična očekivanja, s prosječnom prognozom smanjenja od 0,48 USD po barelu.

Sniženje cijena saudijske nafte, ako Aramco ispuni očekivanja rafinerija i trgovaca, bit će još jedan signal da je oporavak potražnje za naftom sporiji nego što se predviđalo prije samo mjesec dana. Već sada postoje znakovi da je potražnja opet počela padati te da ponovno rastu zalihe nafte. Postaje sve očitije da oporavak potražnje za naftom neće biti priča u obliku slova V, jer je ponovno oživljavanje epidemije COVID 19 po cijelom svijetu usporilo te ugrozilo ionako krhki oporavak.

Mladen Pleše
Novinar
625 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program