Kako je Mario Draghi pobijedio Angelu Merkel i spasio europsku (a time i hrvatsku) ekonomiju
Nakon pokretanja njegova programa, svi pokazatelji ukazuju na rast
Predsjednik Europske središnje banke (ESB) Mario Draghi je uspio. Prije samo nekoliko mjeseci, ekonomisti su mislili da će eurozona ući u višegodišnju recesiju kakva je već dulje vrijeme u Japanu.
Štoviše, nitko nije bio siguran da šef ESB-a može uraditi išta po tom pitanju, ponajprije zbog protivnika u samoj Banci, ali i u vladama zemalja eurozone, piše Business Insider. No, njegova odluka da se krene s programom upumpavanja milijardi eura u EU gospodarstvo (kvantitativno popuštanje) pokazala se ispravnom.
Kvantitativno popuštanje?
Prije nego počnemo s objašnjavanjem detalja, da nabrzinu pojasnimo što je to zapravo kvantitativno popuštanje ili na engleskom quantitative easing – QE . Kvantitativno popuštanje je otkup obveznica članica eurozone kako bi se stimulirao protok kapitala kroz banke i omogućilo lakše kreditiranje građanima.
Draghijev program je puno ambiciozniji nego što je itko očekivao. Analitičari su predviđali otkup oko 500 milijardi eura godišnje, a ESB otkupljuje oko 60 milijardi eura mjesečno.
Također, bitno je napomenuti da ESB otkupljuje samo 8% obveznica, još 12% otkupljuju eurofondovi a ostalih 80% otkupljuju nacionalne banke
Uspješni uspjeh
Nekoliko mjeseci nakon pokretanja QE, svi ekonomski pokazatelji eurozone ukazuju na rast. Draghi ima jako puno razloga za zadovoljstvo pa čak ni prosvjednica, navodno aktivistkinja Femena, koja je prije par dana bacila bijele papiriće na šefa ESB-a. Zaštitari su je odveli iz prostorije, a Draghi je mirno nastavio svoje izlaganje o tome kako ESB pažljivo motri inflaciju.
Osim što su ekonomski pokazatelji znatno bolji, čak su i protivnici unutar ESB-a zašutjeli.
Analitičari iz Oxford Economics predviđaju da će inflacija unutar eurozone dostići stopu rasta od 1.6% tek u 2016. godini a da će do tad manj-više stagnirati oko nule.
BNP Paribas, jedna od najvećih banaka na svijetu, smatra da će inflacija minimalno rasti i nakon 2016. godine i da QE koje je pokrenuo Draghi ima očekivani učinak na stope inflacije.
Inflacija – što će nam to
U Hrvatskoj inflacija ima iznimno loš ugled. Ponajviše zbog nekontrolirane inflacije u osamdesetima ali i za vrijeme Domovinskog rata gdje je stopa inflacije nerijetko bila i po 30% mjesečno. Međutim, u zdravom tržištu, stopa inflacije od 2 – 3 posto pomaže kretanju kapitala i to na slijedeći način:
Banke i ulagači koje imaju veliku količinu novca će uložiti novac u kredite ili neku tvrtku i time imati zaradu od 5-6 %, umjesto da novce drže pod madracem gdje bi taj njihov novac gubio na vrijednosti.
Osoba koja dobije kredit ili pozajmicu si može kupiti nešto što želi, primjerice novi TV.
Tvrtka u koju netko uloži može modernizirati svoju proizvodnju i proizvoditi više i povećati svoju dobit te na kraju krajeva zaposliti nove ljude.
Ti novozaposleni ljudi si mogu kupiti novi TV kojeg smo spomenuli i time gospodarstvo raste i u teoriji je svima nama bolje.
Eurozona i dalje kaska za ostatkom svijeta
Gospodarski oporavak eurozone kasni nekoliko godina, prvenstveno zbog pretjeranih mjera štednje koje su provođene pod njemačkim utjecajem. Grčka je i dalje uteg oko vrata ESB-a a Europska unija ima strukturalnih problema koje novac ne može riješiti.
Ono što je bitno je da je budućnost danas puno svjetlija i veselija nego što je bila krajem prošle godine.