Kako je Milanović današnjim nastupom naznačio svoju političku platformu
Bivši premijer govorio je na konferenciji Budućnost mira – 2018., bili smo tamo
Ne, na prvu loptu ne zvuči kao događaj koji će izazvati medijsku pomamu. Proslava 70. godišnjice donošenja Deklaracije o ljudskim pravima i konferencija “Budućnost mira – 2018.” u organizaciji Visoke škole međunardonih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld, međutim, privukla je čak četiri televizije, koje su se, svaka sa svojom kamerom uredno razmjestile među uzvanicima, te desetak novinara. Razlog, glavni razlog tolikom interesu ušetao je u salu zajedno s ostalim govornicima nekoliko minuta nakon deset sati.
“Hoće li nam što reći, što misliš”, pitala se kolegica, koja je, zajedno s ostalim novinarima, zapravo, došla na konferenciju gotovo isključivo zbog Zorana Milanovića, bivšeg premijera i predsjednika Diplomatskog vijeća ove škole, za kojeg se nakon dvogodišnje pauze od politike sve više spekulira da sprema svoj povratak.
Aktualni politički problemi
Milanović nam nije kazao hoće li se kandidirati na predsjedničkim izborima naredne godine. Nije, zapravo, novinarima kazao gotovo ništa, osim toga da neće davati izjave, dok je, iskusno, napuštao salu nešto prije završetka programa. S namjerom ili zbog drugih obveza, svejedno je time izbjegao potencijalnu sačekušu s mikrofonima.
No, u svom se govoru, kojeg je entuzijastično održao, referirao i na neke aktualne političke probleme Hrvatske, izražavajući svoj jasan stav. Znači li to da se uskoro planira doista politički reaktivirati zasad je nemoguće sa sigurnošću procijeniti. No, nema nikakve sumnje da Milanović ne zvuči kao politički penzioner, štoviše, zvuči kao netko tko je u toku, informiran i u političkoj formi. Sportskim rječnikom, kao netko tko je u potpunosti spreman za ulazak u igru.
Visok imunitet na uporabu sile
“Jedino jamstvo očuvanja mira je liberalna demokracija, druge demokracije osim liberalne i nema”, kazao je bivši hrvatski premijer odmah zasjekavši u aktualna zbivanja, “ljudska prava i slobode koje vrlo često uzimamo zdravo za gotovo žive se samo u manjem dijelu svijeta, čak ne ni u cijeloj Europskoj uniji”. Liberalne demokracije, dakle po Milanoviću jedine demokracije, nema bez tri osnovne stvari, neovisnog sudstva, neovisne akademije (sveučilišta) i neovisnih medija. Za njega su tu najosjetljiviji upravo mediji, jer su za razliku od pravosuđa i sveučilišta izvan javnog sustava, te su najpodložniji manipulacijama. Za primjer narušavanja neovisnosti medija i posljedičnog narušavanja liberalne demokracije naveo je Italiju u kojoj se sustav u zemlji počeo urušavati kad je jedna osoba monopolizirala medije i krenula u osvajanje političke moći.
Milanović je ustvrdio kako su liberalne demokracije važne za mir zbog toga što kao sustavi imaju visok imunitet na uporabu sile. “Nema primjera da su međusobno zaratile dvije istinske liberalne demokracije, to nije slučajno”, kazao je Milanović, koji se, kako kaže, ne boji za mir liberalnih demokracija dok su liberalne demokracije. “Kad se počnu urušavati, a taj proces u nekim zemljama traje, više nisam toliko optimist”, kazao je bivši hrvatski premijer.
O vlastitim greškama
Osvrnuo se i na zbivanja u Francuskoj, gdje po njegovom mišljenje predsjednik Macron radi točno ono što je najavljivao u kampanji, no te mjere su sad izazvale goleme prosvjede. Milanović misli da je francuski predsjednik negdje izgubio komunikaciju s građanima. “I sam imam nekog iskustva u slušanju naroda, a i vlastitih grešaka”, kazao je Milanović i prešao na domaći teren.
“Kad su ljudska prava u pitanju, Hrvatska je 2014. godine donijela jedan od najprogresivnijih zakona, kojim su se zaštitila prava istospolnih parova. To je bilo prije samo četiri godine. Godinu kasnije smo ispratili skoro milijun migranata. Lako je tad bilo, i jeftino, sagraditi bodljikavu žicu, no tad nitko u Hrvatskoj s migrantima nije imao problema, ljudi se uglavnom bili vrlo susretljivi”, prisjećao se Milanović. Danas, međutim, kad migranata više skoro uopće nema, iz tjedna u tjedan raste strah od tih ljudi, koji prelazi u histeriju. “Ako imaš problema s tisućama nesretnika koji prolaze kroz Hrvatsku, zašto to nisi znao 2015., a sada se na tome gradi politička platforma”, ocijenio je Milanović, te kazao kako se “tome treba suprotstaviti”.
Konzervativan, ali samo u jednom smislu
Bivši hrvatski premijer i bivši predsjednik SDP-a u jednom trenutku je kazao i kako je – konzervativan. Ali, samo u jednom smislu – da je protiv radikalnih ideja. “To su ideje koje kažu da se svijet može promijeniti od ponedjeljka, ako dovoljno upremo. Treba biti imun na takve gluposti i tu sam konzervativan. Ali, to je sve što se tiče konzervativizma od mene”, poručio je Milanović.
Bivši premijer nam, ukratko, nije kazao ništa u vezi svoje eventualne političke ambicije. Međutim, u govoru na jutrošnjoj konferenciji vrlo je jasno naznačio svoju temeljnu političku poziciju – žestoko na zasadima liberalne demokracije, protiv političkog iskorištavanja situacije s migrantima, čvrsto na strani prava manjina i radikalni (štoviše, kako je i sam rekao – konzervativni) antipopulizam.
Zvuči kao politička platforma. Itekako. Zvuči li, međutim, i kao najava skorog povratka u političku arenu? Dok jednom Milanović ne odluči da neće samo prozujati s torbom u rukama prije nego se upale mikrofoni, ostaje tek zaključiti kako je, zasad, istina u – oku promatrača.