Ljubitelji političkog trash talka, jeftinih spinova i osnovnoškolskih uvreda mogu odahnuti – trijumfalni statusi HDZ-a o rezultatima ispitivanja javnog mnijenja su se vratili. Okolnosti su prošlih mjeseci bile malo nezgodne – stranci je pala potpora zbog afere Ina, pa se na Facebook profilu najjače hrvatske stranke o Cro Demoskopu, redovnom mjesečnom istraživanju političkih preferencija građana Promocije plus, gromoglasno šutjelo.
Zajamčenih 25 posto
Što se tiče rejtinga HDZ-a i afera odgovor je star najmanje 11 godina. Tad su, naime, održani parlamentarni izbori na kojima je HDZ ušao sa stigmom stranke pod optužnicom, te bivšim predsjednikom i premijerom koji je uhapšen zbog korupcije. HDZ je te izbore uvjerljivo izgubio, ali je dobio oko 24 posto glasova.
Teško je, dakle, vjerovati da će bilo koja buduća korupcijska afera značajnije srušiti rejting ove stranke ispod brojke od 24-25 posto. Njenim tvrdokornim biračima ili korupcijske afere ne smetaju ili im je u potpunosti uvjerljivo obrazloženje čelništva kako su sve silne afere, optužnice, uhićenja dužnosnika i članova stranke – upravo dokaz borbe protiv korupcije.
Koliko ostane HDZ-u ako je tri četvrtine birača nezadovoljno?
Činjenica da HDZ-u rejting raste iako posljednje istraživanje pokazuje da je čak 75,2 posto nezadovoljno smjerom u kojem ide država nije neobična. Za HDZ bi, po zadnjem Cro Demoskopu, naime, glasalo 24,7 posto ispitanika, gotovo u decimalu točan postotak onih koji ne misle da država ide u krivom smjeru.
Ukratko, država je prepuna birača bijesnih na vladajuću stranku; od četvero ljudi troje je takvih, ali njihove političke preferencije su rasute od političke apstinencije, pa do desetaka stranaka koje se ne zovu HDZ. Stranke koje su u vladajućoj koaliciji, pak, imaju tako malu potporu da ih se treba tražiti mikroskopom, i HNS (0,7) i HSLS (0,4) su debelo ispod jedan posto.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Tri je više od 0,3
Posljednja anketa, stoga, unatoč relativno visokoj pojedinačnoj prednosti i unatoč histeričnoj samohvali na društvenim mrežama, ne bi trebala baš previše ohrabrivati vladajuću stranku. Količina nezadovoljstva u društvu je sve veća i sasvim je moguće da će se idući izbori pretvoriti u referendum o Plenkoviću i HDZ-u, a onda bi osobne političke preferencije oporbenih birača mogle pasti u drugi plan.
Uostalom, ankete najmanje nepreciznu sliku daju kad su u pitanju trendovi, pogotovo u nešto duljem vremenskom razdoblju. Jer, realno, što znači mjesečni rast od 0,3 posto u anketi čija je standardna greška uzorka kod utvrđivanja rejtinga političkih stranaka oko plus, minus tri (dakle 3, a ne 0,3) posto?
Miran san (samo) za neozbiljne
Kad se, pak, usporede prosjeci dvije redovne mjesečne ankete (Cro Demoskop i Ipsosov Crobarometar) u posljednje dvije godine, slika je za HDZ još više upozoravajuća. U odnosu na listopad 2020. godine Plenkovićeva stranka je izgubila 5,1 postotni bod potpore. SDP, pak, koji je u međuvremenu prošao kroz ozbiljan raskid sa svojim zastupničkim klubom i bivšim vrhom stranke, u istom je razdoblju izgubio 3,8 postotnih bodova potpore. Možemo i Most su, pak, rasli (1,4 i 1,2 postotna boda).
Članak se nastavlja ispod oglasa
Trendovi, ukratko, za vladajuću stranku ne izgledaju dobro, baš kako to i sugerira ogroman postotak nezadovoljnih smjerom kretanja države i opći utisak o raspoloženju javnosti. A u HDZ-u vjerojatno nisu toliko neozbiljni da bi doista mislili da im rast od jedne trećine postotnog boda u jednoj mjesečnoj anketi može jamčiti miran san.
Kako je moguće da je 75 posto građana nezadovoljno stanjem u državi, a HDZ-u raste rejting? Zapravo je jednostavno
Sve je u redu i s matematikom i s logikom, a HDZ griješi ako ne čuje alarm
Tri četvrtine ljudi je nezadovoljno stanjem u zemlji. HDZ ima cca 25 posto glasova. S obzirom da u vladajućoj koaliciji osim Plenkovićeve nema bitnih stranaka, brojke se savršeno poklapaju
Ljubitelji političkog trash talka, jeftinih spinova i osnovnoškolskih uvreda mogu odahnuti – trijumfalni statusi HDZ-a o rezultatima ispitivanja javnog mnijenja su se vratili. Okolnosti su prošlih mjeseci bile malo nezgodne – stranci je pala potpora zbog afere Ina, pa se na Facebook profilu najjače hrvatske stranke o Cro Demoskopu, redovnom mjesečnom istraživanju političkih preferencija građana Promocije plus, gromoglasno šutjelo.
Tome je, konačno, došao kraj. HDZ je porastao za 0,3 postotna boda u odnosu na prošli mjesec, pa se, eto, opet piše o Cro Demoskopu na društvenim mrežama te stranke, o HDZ-u koji je najjači i o konkurenciji koja pada, tone i tavori. Uz HDZ-ove statuse, pak, vratilo se i čuđenje javnosti o tome kako je, unatoč svim aferama, HDZ i dalje pojedinačno uvjerljivo najjača stranka. Kao i kako je, dovraga, moguće da HDZ-u i Plenkoviću rejting raste iako tri četvrtine ispitanika misli da država ide u pogrešnom smjeru.
Zajamčenih 25 posto
Što se tiče rejtinga HDZ-a i afera odgovor je star najmanje 11 godina. Tad su, naime, održani parlamentarni izbori na kojima je HDZ ušao sa stigmom stranke pod optužnicom, te bivšim predsjednikom i premijerom koji je uhapšen zbog korupcije. HDZ je te izbore uvjerljivo izgubio, ali je dobio oko 24 posto glasova.
Teško je, dakle, vjerovati da će bilo koja buduća korupcijska afera značajnije srušiti rejting ove stranke ispod brojke od 24-25 posto. Njenim tvrdokornim biračima ili korupcijske afere ne smetaju ili im je u potpunosti uvjerljivo obrazloženje čelništva kako su sve silne afere, optužnice, uhićenja dužnosnika i članova stranke – upravo dokaz borbe protiv korupcije.
Koliko ostane HDZ-u ako je tri četvrtine birača nezadovoljno?
Činjenica da HDZ-u rejting raste iako posljednje istraživanje pokazuje da je čak 75,2 posto nezadovoljno smjerom u kojem ide država nije neobična. Za HDZ bi, po zadnjem Cro Demoskopu, naime, glasalo 24,7 posto ispitanika, gotovo u decimalu točan postotak onih koji ne misle da država ide u krivom smjeru.
Ukratko, država je prepuna birača bijesnih na vladajuću stranku; od četvero ljudi troje je takvih, ali njihove političke preferencije su rasute od političke apstinencije, pa do desetaka stranaka koje se ne zovu HDZ. Stranke koje su u vladajućoj koaliciji, pak, imaju tako malu potporu da ih se treba tražiti mikroskopom, i HNS (0,7) i HSLS (0,4) su debelo ispod jedan posto.
Tri je više od 0,3
Posljednja anketa, stoga, unatoč relativno visokoj pojedinačnoj prednosti i unatoč histeričnoj samohvali na društvenim mrežama, ne bi trebala baš previše ohrabrivati vladajuću stranku. Količina nezadovoljstva u društvu je sve veća i sasvim je moguće da će se idući izbori pretvoriti u referendum o Plenkoviću i HDZ-u, a onda bi osobne političke preferencije oporbenih birača mogle pasti u drugi plan.
Uostalom, ankete najmanje nepreciznu sliku daju kad su u pitanju trendovi, pogotovo u nešto duljem vremenskom razdoblju. Jer, realno, što znači mjesečni rast od 0,3 posto u anketi čija je standardna greška uzorka kod utvrđivanja rejtinga političkih stranaka oko plus, minus tri (dakle 3, a ne 0,3) posto?
Miran san (samo) za neozbiljne
Kad se, pak, usporede prosjeci dvije redovne mjesečne ankete (Cro Demoskop i Ipsosov Crobarometar) u posljednje dvije godine, slika je za HDZ još više upozoravajuća. U odnosu na listopad 2020. godine Plenkovićeva stranka je izgubila 5,1 postotni bod potpore. SDP, pak, koji je u međuvremenu prošao kroz ozbiljan raskid sa svojim zastupničkim klubom i bivšim vrhom stranke, u istom je razdoblju izgubio 3,8 postotnih bodova potpore. Možemo i Most su, pak, rasli (1,4 i 1,2 postotna boda).
Trendovi, ukratko, za vladajuću stranku ne izgledaju dobro, baš kako to i sugerira ogroman postotak nezadovoljnih smjerom kretanja države i opći utisak o raspoloženju javnosti. A u HDZ-u vjerojatno nisu toliko neozbiljni da bi doista mislili da im rast od jedne trećine postotnog boda u jednoj mjesečnoj anketi može jamčiti miran san.