Priča o gladnoj djeci ide dalje; županija dobila manje novca iz EU, pa su zbog uštede ukinuli obroke prvašićima

U Karlovačkoj županiji odlučili su, zbog smanjenja sredstava iz Fonda, iz projekta izbaciti prvašiće

Četvero prvašića OŠ Draganići prije dva tjedna u školi je ostalo gladno. Njihovi roditelji mjesecima nisu platili zaostatke za školsku prehranu pa djeca nisu dobila užinu, a djevojčici koja je s njima htjela podijeliti svoj obrok, to je zabranjeno. Javnost je ostala zgrožena činjenicom da postoje učitelji i ravnatelji koji brane djeci da dijele svoj obrok s prijateljima koji su gladni, no kako je Telegram istražio, priča iz Karlovačke županije ima i drugu dimenziju. Županija, kojoj je na čelu HDZ-ovac Damir Jelić, ove je školske godine dobila gotovo milijun kuna baš za osiguravanje školskih obroka djeci koja su u riziku od siromaštva.

Novac im je isplaćen iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD), kojim se osiguravaju školski obroci za djecu roditelja koji ostvaruju pravo na dječji doplatak. No, ove godine sredstva iz Fonda su smanjena. U tim nezgodnim okolnostima, Karlovačka se županija odlučila za još nezgodniji potez – iz projekta su izbacili prvašiće jer, kako kažu, oni provode najmanje vremena u školi. S istim manjkom EU sredstava suočeni su i u Varaždinskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, međutim iz obje županije Telegramu je potvrđeno da su manjak pokrili vlastitim novcem i platili obroke potrebitoj djeci, kako u školi nitko ne bi ostao gladan.

Zbog manjih sredstava, izletjeli prvašići

Pojasnimo odmah na početku; županije koje ne spadaju među najrazvijenije (a takva ih je većina u Hrvatskoj), mogu se javiti za dodjelu sredstava iz FEAD fonda i to za specifičnu namjenu – kako bi se osigurala školska prehrana za djecu u riziku od siromaštva. Prošle školske godine, županije i gradovi koji su zadovoljili uvjet (ne)razvijenosti, mogli su iz Fonda dobiti između 200.000 i 1,5 milijuna kuna za školske obroke.

Međutim, ove su godine sredstva po jednom prijavitelju umanjena na maksimalnih milijun kuna, što je u Karlovačkoj županiji dovelo do izbacivanja prvašića iz projekta podjele obroka. Na to je prvo ukazala ravnateljica OŠ Draganići Marica Jurčić u svom očitovanju Županiji o slučaju djece koja su ostala gladna u njenoj školi. Objasnila je da su ove školske godine u projekt uključeni učenici od 2. do 8. razreda, a “zbog ograničenja sredstava učenici 1. razreda nisu mogli biti uključeni u projekt”. Iz Karlovačke županije Telegramu su to potvrdili.

“Promijenili su se uvjeti natječaja i nažalost dio djece koji je zadovoljavao uvjete nije mogao biti uključen u sam projekt”, stoji u njihovom odgovoru u kojemu, samo nekoliko redaka kasnije, pišu da je “broj učenika koji je uključen u projekt stvaran i realan i prije svega se vodilo računa o samoj nužnosti odnosno nenužnosti uključivanja učenika u projekt”.

Zašto su isključeni prvašići? ‘Najmanje borave u školi’

Posebno nas je zanimalo po kojem su kriteriju u Županiji odlučili da će baš potrebiti prvašići ostati bez školskoga obroka, koji u projektu FEAD fonda ima propisanu cijenu od 5,47 kn po učeniku. “Učenici prvih razreda nisu uključeni u projekt jer su u većini slučajeva s najmanjom satnicom u redovnom nastavnom procesu, odnosno boravkom u školi”, objasnili su Telegramu iz Županije. Kako su sredstva fonda ove godine smanjena pa su prvašići isključeni iz podjele obroka, zanimalo nas je na koji je način, i je li uopće, Županija ‘amortizirala’ taj manjak.

Konkretan odgovor nismo dobili, osim popisa “čitavog niza aktivnih mjera za mlade” (među njima je, primjerice, projekt Obilježavanje lika i djela Nikole Tesle), kao i opaske da Karlovačka županija nudi jednokratnu financijsku potporu socijalno ugroženim obiteljima, naknade za troškove ogrjeva ljudima koji se griju na drva te nabavku paketa prehrambenih i higijenskih potrepština socijalno ugroženim obiteljima.

Napominju i da pojedini gradovi i općine subvencioniraju sredstva za socijalno ugrožene učenike, kao i da je Županija uključena u program Školske sheme Ministarstva poljoprivrede. Zanimljivo, dodaju kako Županija u suradnji sa školama i jedinicima lokalne samouprave ima “kvalitetan plan” za sve učenike, uključujući i prvašiće.

Varaždinska i Krapinsko-zagorska dodatno plaćaju da svi imaju obrok

No, niti iz jednog dijela odgovora Županije nismo mogli razaznati čime su, točno i egzaktno, pokrili financiranje obroka za prvašiće iz socijalno depriviranih obitelji koji se inače plaćaju iz FEAD fonda. Na posve drugačiji primjer iz prakse naišli smo u Varaždinskoj županiji. I njima su smanjena ovogodišnja sredstva iz FEAD fonda; umjesto prošlogodišnjih 1,5 milijuna, ove su godine za školske obroke dobili milijun kuna, slično kao i Karlovačka županija. No, manjak sredstava u Varaždinskoj su županiji odlučili pokriti vlastitim novcem.

“Po kriteriju dječjeg doplatka, imamo 994 učenika čiji se obroci financiraju kroz FEAD fond, no imamo još 2440 učenika čije obroke financira Županija s 2,2 milijuna kuna godišnje”, objasnili su nam u Varaždinskoj županiji. Kažu kako posebno brinu za školstvo i da sufinanciraju obroke čak i svojim srednjoškolcima. Čuli smo se i s Krapinsko-zagorskom županijom i interesirali se kako su oni riješili problem manjka sredstava iz FEAD fonda ove školske godine.

Kažu da su FEAD projektom “pokrili najugroženije učenike”, a manjak EU sredstava u odnosu na prošlu godinu pokrivaju škole iz vlastitih sredstava ili sredstava jedinica lokalne samouprave, “čime su osigurani obroci za svu djecu koja su u riziku od siromaštva”. Objasnili su nam i kako su u godinama prije financiranja obroka iz FEAD fonda, sva djeca imala osiguran obrok koji se plaćao iz vlastitih sredstava škole ili sredstava jedinice lokalne samouprave.

Broj djece u potrebi za obrokom iz godine u godinu raste

Ovogodišnje umanjenje sredstava iz FEAD fonda za školske obroke još više čudi s obzirom na službene podatke kojima Telegram raspolaže o broju djece u potrebi koji iz godine u godinu – raste. U školskoj godini 2016./2017. financiran je obrok za 13.746 djece u riziku od siromaštva u 330 osnovnih škola; taj se broj iduće godine gotovo udvostručio i narastao na 26.887 djece iz 467 škola. U školskoj godini 2018./2019. broj opet raste, i to na 29.352 djece iz 416 škola. Tijekom ovih školskih godina, utrošena sredstva rasla su od 13,67 milijuna 2016./2017., preko 26,4 milijuna 2017./2018., do 31,96 milijuna kuna 2018./2019.

Ove se godine EU sredstvima planiralo obuhvatiti 27.900 djece, kažu nam iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku koje je zaduženo za dodjelu novca iz FEAD fonda. Na raspolaganju je za 2019./2020. bilo 30 milijuna kuna, ugovoreno je 26,35 milijuna pa će preostala sredstva biti iskorištena u sljedećem pozivu, objasnili su nam iz Ministarstva. To znači da će preostala 3,65 milijuna kuna biti potrošena u idućoj školskoj godini.

Iz samog Ministarstva za demografiju kažu da su sredstva u protekle četiri godine “povećavana u skladu s pristiglim prijedlozima s ciljem većeg obuhvata djece u riziku od siromaštva i financiranja njihovog školskog obroka” pa je neugovorenih 3,65 milijuna kuna ove godine još nejasnije. Naime, dok s jedne strane broj potrebite djece iz godine u godinu raste, prijaviteljima je za ovogodišnja sredstva smanjen maksimalan iznos koji su mogli dobili (s milijun i pol na milijun kn), da bi u konačnici ostalo 3,65 neugovorenih milijuna kuna.

Pusti milijuni

Na kraju, recimo i sljedeće; Hrvatskoj je iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije dodijeljeno 36,63 milijuna eura; uz nacionalno sufinanciranje, prema podacima Ministarstva za demografiju, to čini ukupnu alokaciju od 43,09 milijuna eura (cca 323 milijuna kuna) u programskom razdoblju od 2014. do 2020. Iz Fonda se, osim dječjih obroka, drugom linijom financira i pružanje nefinancijske pomoći (hrane, potrepština) najpotrebitijim osobama. Za dječje obroke iz dostupnih FEAD sredstava dosad je ugovoreno 98,38 milijuna kuna, a za nefinancijsku pomoć najpotrebitijima ugovoreno je 163,16 milijuna kuna.

Ukupno je iz Fonda “do sada ugovoreno 270,86 milijuna kuna, što je 83 posto dodijeljenih sredstava”, rekli su nam iz Ministarstva za demografiju i poručili kako će za narednu, školsku godinu 2020./2021. biti na raspolaganju 25 milijuna kuna za školske obroke potrebite djece u Hrvatskoj. No, bez obzira na sve ove vrtoglave milijunske europske iznose koje Hrvatska ima na raspolaganju za obroke u školi, neka su djeca u Hrvatskoj na nastavi i dalje gladna.