Kad stvari krenu prema dole, pad se obično ubrzava. U politici se to možda može nazvati političkom gravitacijom, onom situacijom u kojoj se ritam problema i bizarnih propusta samo množi sve do konačnog kraja. Izaći iz tog vrtloga iznimno je teško.
Stoga ne treba nimalo čuditi cirkus kakav su na jutrošnjim saborskim odborima priredili HDZ i Andrej Plenković predstavljajući kandidate za nove ministre. Nije prvi put, samo je sve karikaturalnije i bizarnije.
Karijesovi mališani na speed datingu
Sama ideja da se saslušanje jednog kandidata za ministra na resornom saborskom odboru organizira u devet, a drugog u deset sati sramotna je uvreda i Hrvatskom saboru i svim ljudima koji su birali zastupnike za to tijelo. Saslušanje ministarskih kandidata ne smije biti speed dating koji će premijer odraditi između jutarnje kave i užine, iako se to već pomalo ukorijenilo u hrvatskoj političkoj praksi.
No, danas se radilo o saslušanjima budućeg ministra zaduženog za obnovu i onog za EU fondove – što su u ovom trenutku vjerojatno dva najvažnija vladina resora. Plenkoviću se, nakon što je podijelio uobičajeni niz uvreda oporbenim zastupnicima (sad ih zove “karijesovi mališani”, referirajući se na Zorana Milanovića i njegovu “slavnu” usporedbu korone s karijesom), nije dalo gubiti previše vremena na “krivoj strani” Markovog trga.
Čovjek ima pametnijeg posla
Pa je već prvu stanku na prvoj sjednici, onoj na kojoj je saslušan Branko Bačić, iskoristio da zbriše i na drugom odboru, opet jednako brzinski, predstavi Šimu Erlića, koji će uskoro postati ministar regionalnog razvoja i fondova EU. Kad je Sandra Benčić pitala predsjednika Odbora planira li se premijer vratiti i odgovoriti na pitanja koja mu zastupnici kane postaviti, Plenković se ubacio i lakonski “objasnio”: “Premijer ima pametnijeg posla”.
Da je Hrvatska doista parlamentarna demokracija, premijer bi se ovih dana – u najmanju ruku – znojio objašnjavajući što je važnije od odgovaranja na pitanja zastupnika o novim ljudima koji će voditi obnovu i EU fondova. No, kako je Hrvatska falična demokracija s autoritarnim sindromom vođe, pregaženim institucijama i slabašnim medijima, neće se dogoditi ama baš ništa.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Plenković će i sutrašnji Aktualni sat u Saboru provesti izbjegavajući odgovore na direktna pitanja i vrijeđajući oporbene zastupnike, a novi ministri će biti izabrani bez ikakvih problema. A kako je krenulo, na saslušanju sljedeće tranše izmjena u Banskim dvorima, premijer bi mogao potrošiti maksimalno pola sata, jer, naučili ste, “premijer ima pametnijeg posla”.
Dosada u vrijeme Ive Sanadera
Novih ministara će, u preostalih osamnaesetak mjeseci mandata, vjerojatno biti još, tako nas bar uči iskustvo. Jer, dosad ih je Plenković mijenjao češće nego sezonsku odjeću, postavljajući pritom rekorde koje će teško ikad neki budući premijer oboriti. U šest godina mandata, ne računajući one članove Vlade koje je promijenio nakon izbora 2020. godine, Plenković je izrotirao čak 22 ministrice i ministra! Sadašnja Vlada ih, valja napomenuti, ukupno ima 18!
Strašan je to prosjek, premijeru iz Vlade odleti (ili ga odvedu) jedan ministar svaka tri i po mjeseca. Milanoviću, kojeg iz HDZ-a i redova “neovisnih analitičara” znaju uzeti za primjer brzih izmjena u Vladi u četiri godine otišlo ukupno njih devet (otprilike jedan svakih pola godine), dok je u prvom (i jedinom cijelom) mandatu Ive Sanadera bilo tek četiri ministarske rotacije. Samo jedna godišnje, kakva dosada…
Članak se nastavlja ispod oglasa
Najnestabilnija Vlada u hrvatskoj povijesti tako u posljednjih godinu i po dana mandata ima pred sobom prije svega zadatak obnove nakon potresa. Zadatak koji je dosad briljantno uprskala.
Bačić dobro locirao nedostatke obnove, ali…
No, možda sad, s Brankom Bačićem kao neupitnim političkim teškašem unutar HDZ-a stvar krene brže? Uostalom, čovjek je zvučao dosta uvjerljivo govoreći danas pred saborskim odborom o problemima u obnovi, od sumanuto komplicirane papirologije, skupih elaborata i praktične nemogućnosti samoobnove.
Stvarnost, međutim, ne daje previše razloga za optimizam. Većina zamjerki zbog sporog procesa obnove proizilazi iz nedovoljno dobrog zakona. Onog za koji je Bačić glasao tri puta, jednom kad je donesen i dva puta kad je mijenjan.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ali, eh, da je samo glasao… U srpnju 2020. godine je, primjerice, govorio da je zakon dobro posložen, kako je “osmislio proceduru, način financiranja i upravljanje cjelokupne obnove”. U veljači sljedeće godine, kad je mijenjan, na oporbene opaske da zakon nije toliko dobar koliko su očekivali odbrusio je: “Ako misle da je bio loš, nisu ga trebali podržati”. Te dodao kako smatra da je zakon jako dobar i da odmah može ići u provedbu.
Ciljevi su takvi da slijedi i četvrta zima u kontejnerima
Ono što, ipak, izaziva najviše zebnje su – ciljevi. Naime, na Baniji je oko pet tisuća ljudi još uvijek smješteno u kontejnerima, gdje provode svoju treću zimu. Mnogi od njih će, očito, dočekati i četvrtu. Naime, budući ministar Bačić je kazao danas kako se nada da će “do kraja godine biti pronađeno rješenje za većinu ljudi koji sada žive u privremenom smještaju”.
Do kraja godine. Koja je tek počela, prije dva tjedna. Rješenje, pritom, neće biti pronađeno za svih, nego, po riječima budućeg ministra, “za većinu ljudi”. Dvije, dvije i po tisuće ljudi četvrtu zimu u kontejnerima na Baniji, tamo negdje 2024. godine, dakle, neće biti katastrofa, nego ispunjenje plana i obećanja novog ministra. A premijer? On ima pametnijeg posla.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Kako je novi ministar Bačić jednom rečenicom otkrio prave Vladine ciljeve s obnovom
Plenković ima pametnija posla od rasprave o obnovi, a budući ministar ni do sljedeće godine neće iseliti ljude iz kontejnera
Dvije, dvije i po tisuće ljudi četvrtu zimu u kontejnerima na Baniji, tamo negdje 2024. godine, dakle, neće biti katastrofa, nego ispunjenje plana i obećanja novog ministra. A premijer? On ima pametnijeg posla
Kad stvari krenu prema dole, pad se obično ubrzava. U politici se to možda može nazvati političkom gravitacijom, onom situacijom u kojoj se ritam problema i bizarnih propusta samo množi sve do konačnog kraja. Izaći iz tog vrtloga iznimno je teško.
Stoga ne treba nimalo čuditi cirkus kakav su na jutrošnjim saborskim odborima priredili HDZ i Andrej Plenković predstavljajući kandidate za nove ministre. Nije prvi put, samo je sve karikaturalnije i bizarnije.
Karijesovi mališani na speed datingu
Sama ideja da se saslušanje jednog kandidata za ministra na resornom saborskom odboru organizira u devet, a drugog u deset sati sramotna je uvreda i Hrvatskom saboru i svim ljudima koji su birali zastupnike za to tijelo. Saslušanje ministarskih kandidata ne smije biti speed dating koji će premijer odraditi između jutarnje kave i užine, iako se to već pomalo ukorijenilo u hrvatskoj političkoj praksi.
No, danas se radilo o saslušanjima budućeg ministra zaduženog za obnovu i onog za EU fondove – što su u ovom trenutku vjerojatno dva najvažnija vladina resora. Plenkoviću se, nakon što je podijelio uobičajeni niz uvreda oporbenim zastupnicima (sad ih zove “karijesovi mališani”, referirajući se na Zorana Milanovića i njegovu “slavnu” usporedbu korone s karijesom), nije dalo gubiti previše vremena na “krivoj strani” Markovog trga.
Čovjek ima pametnijeg posla
Pa je već prvu stanku na prvoj sjednici, onoj na kojoj je saslušan Branko Bačić, iskoristio da zbriše i na drugom odboru, opet jednako brzinski, predstavi Šimu Erlića, koji će uskoro postati ministar regionalnog razvoja i fondova EU. Kad je Sandra Benčić pitala predsjednika Odbora planira li se premijer vratiti i odgovoriti na pitanja koja mu zastupnici kane postaviti, Plenković se ubacio i lakonski “objasnio”: “Premijer ima pametnijeg posla”.
Da je Hrvatska doista parlamentarna demokracija, premijer bi se ovih dana – u najmanju ruku – znojio objašnjavajući što je važnije od odgovaranja na pitanja zastupnika o novim ljudima koji će voditi obnovu i EU fondova. No, kako je Hrvatska falična demokracija s autoritarnim sindromom vođe, pregaženim institucijama i slabašnim medijima, neće se dogoditi ama baš ništa.
Plenković će i sutrašnji Aktualni sat u Saboru provesti izbjegavajući odgovore na direktna pitanja i vrijeđajući oporbene zastupnike, a novi ministri će biti izabrani bez ikakvih problema. A kako je krenulo, na saslušanju sljedeće tranše izmjena u Banskim dvorima, premijer bi mogao potrošiti maksimalno pola sata, jer, naučili ste, “premijer ima pametnijeg posla”.
Dosada u vrijeme Ive Sanadera
Novih ministara će, u preostalih osamnaesetak mjeseci mandata, vjerojatno biti još, tako nas bar uči iskustvo. Jer, dosad ih je Plenković mijenjao češće nego sezonsku odjeću, postavljajući pritom rekorde koje će teško ikad neki budući premijer oboriti. U šest godina mandata, ne računajući one članove Vlade koje je promijenio nakon izbora 2020. godine, Plenković je izrotirao čak 22 ministrice i ministra! Sadašnja Vlada ih, valja napomenuti, ukupno ima 18!
Strašan je to prosjek, premijeru iz Vlade odleti (ili ga odvedu) jedan ministar svaka tri i po mjeseca. Milanoviću, kojeg iz HDZ-a i redova “neovisnih analitičara” znaju uzeti za primjer brzih izmjena u Vladi u četiri godine otišlo ukupno njih devet (otprilike jedan svakih pola godine), dok je u prvom (i jedinom cijelom) mandatu Ive Sanadera bilo tek četiri ministarske rotacije. Samo jedna godišnje, kakva dosada…
Najnestabilnija Vlada u hrvatskoj povijesti tako u posljednjih godinu i po dana mandata ima pred sobom prije svega zadatak obnove nakon potresa. Zadatak koji je dosad briljantno uprskala.
Bačić dobro locirao nedostatke obnove, ali…
No, možda sad, s Brankom Bačićem kao neupitnim političkim teškašem unutar HDZ-a stvar krene brže? Uostalom, čovjek je zvučao dosta uvjerljivo govoreći danas pred saborskim odborom o problemima u obnovi, od sumanuto komplicirane papirologije, skupih elaborata i praktične nemogućnosti samoobnove.
Stvarnost, međutim, ne daje previše razloga za optimizam. Većina zamjerki zbog sporog procesa obnove proizilazi iz nedovoljno dobrog zakona. Onog za koji je Bačić glasao tri puta, jednom kad je donesen i dva puta kad je mijenjan.
Ali, eh, da je samo glasao… U srpnju 2020. godine je, primjerice, govorio da je zakon dobro posložen, kako je “osmislio proceduru, način financiranja i upravljanje cjelokupne obnove”. U veljači sljedeće godine, kad je mijenjan, na oporbene opaske da zakon nije toliko dobar koliko su očekivali odbrusio je: “Ako misle da je bio loš, nisu ga trebali podržati”. Te dodao kako smatra da je zakon jako dobar i da odmah može ići u provedbu.
Ciljevi su takvi da slijedi i četvrta zima u kontejnerima
Ono što, ipak, izaziva najviše zebnje su – ciljevi. Naime, na Baniji je oko pet tisuća ljudi još uvijek smješteno u kontejnerima, gdje provode svoju treću zimu. Mnogi od njih će, očito, dočekati i četvrtu. Naime, budući ministar Bačić je kazao danas kako se nada da će “do kraja godine biti pronađeno rješenje za većinu ljudi koji sada žive u privremenom smještaju”.
Do kraja godine. Koja je tek počela, prije dva tjedna. Rješenje, pritom, neće biti pronađeno za svih, nego, po riječima budućeg ministra, “za većinu ljudi”. Dvije, dvije i po tisuće ljudi četvrtu zimu u kontejnerima na Baniji, tamo negdje 2024. godine, dakle, neće biti katastrofa, nego ispunjenje plana i obećanja novog ministra. A premijer? On ima pametnijeg posla.