Kako je ostavština kardinala Franje Šepera postala dijelom neobične afere kojom se bavi i USKOK
Kardinalova obitelj traži povrat nekretnina koje je grad Osijek prodao
Dio imovine što je nacionalizirana pokojnom hrvatskom kardinalu Franji Šeperu našla se ovih dana u središtu afere kojom će se baviti i USKOK. Zemljište od nešto više od dvije tisuće metara kvadratnih, od čega je dio nekoć pripadao kardinalu Šeperu, Grad Osijek prodao je još 2008. godine privatnom poduzetniku, a on sada tvrdi da je prevaren. Taj poduzetnik je Ivan Šapina, Osječanin, koji je devedesetih započeo privatni biznis, da bi u idućem detetljeću doživio pravi poslovni uzlet.
Prije nekoliko dana Šapina je USKOK-u podnio kaznenu prijavu u kojoj objašnjava kako je u listopadu 2008. godine, nakon javno objavljenog natječaja, s Gradom Osijekom sklopio ugovor o kupoprodaji nekretnina u središtu Osijeka. Za njih je platio 10,7 milijuna kuna, planirajući tamo realizirati projekt svoje tvrtke Panteon građenje. No, budući da su nasljednici kardinala Šepera, koji traže povrat imovine, stavili zabilježbu na dio te nekretnine te ih na taj način blokirali, Šapina i njegova tvrtka ne mogu raspolagati nekretninama. Radi se o ukupno 935 metara kvadratnih – nekoliko kuća i zemljišta u Šamačkoj ulici i Gornjodravskoj obali.
Kardinalova obitelj traži povrat oduzete imovine
U svemu je ključna uloga nasljednika uglednog kardinala, Kajetana Šepera i Marije Tantz, koji još od 1997. godine vode postupke za povrat njegove imovine. Šeper, rođeni Osječanin, školovao se u Rimu zajedno s Alojzijem Stepincem. Godine 1960. postao je zagrebački nadbiskup, 1965. godine Papa Pavao VI proglašava ga kardinalom, a tri godine kasnije izabran je za prefekta Kongregacije za nauk vjere u Vatikanu. Za boravka u Vatikanu, 1978. sudjelovao je u izboru Pape Ivana Pavla I i Pape Ivana Pavla II te ga se smatra prvim Hrvatom u povijesti koji je dosegnuo tako važan crkveni položaj.
Kardinal Šeper preminuo je 30. prosinca 1981. godine u Rimu, u dobi od 76 godina. Njegovu imovinu su tadašnje komunističke vlasti oduzele na osnovu Zakona o eksproprijaciji. Hrvatska pak prema Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, što je stupio na snagu 1996., mora nasljednicima ili isplatiti vrijednost konfiscirane imovine ili ju doista vratiti u njihovo vlasništvo, ukoliko oni to traže. Međutim, postupci povrata imovine su dugotrajni i složeni.
Detalji ugovora s Gradom Osijekom iz 2008.
Bez obzira na taj problem, odnosno činjenicu da vlasništvo nad dijelom parcele nije bilo riješeno, Grad Osijek, kojem je 2008. na čelu bio Gordan Matković, tadašnji član HSP-a, prodao je zemljište Šapini. Kako proizlazi iz ugovora što ga je na uvid dobio Telegram, u njemu je navedeno da u slučaju da kardinalovi nasljednici, Kajetan Šeper i Marija Tantz, ostvare pravo na povrat nekretnina, odštetu mogu tražiti od kupca, odnosno Šapine i Panteon građenja, dok Grad Osijek Šapini mora vratiti 10,7 milijuna kuna, bez kamata.
Iako se neko vrijeme činilo da će Šapina realizirati planirane projekte zbog kojih je i osnovao projektne tvrtke, 2011. godine javno je priznao: “Mene to više ne zanima. Sada tvrtka Panteon traži nove poslove, a kad je u pitanju Esseker centar, izgubili smo posao, kapital i nekretninu i, eto, to je moja uloga u svemu tome”, izjavio je već tada posrnuli Šapina.
Šapinin poduzetnički bljesak iz Ivu Sanadera
Samo četiri godine ranije, 2007. na otvorenju Esseker centra, trgovačkog centra u središtu Osijeka, Šapini je društvo radio i tadašnji premijer Ivo Sanader. Panteon i Šapina su tu čast zaslužili jer su u izgradnju i opremanje centra, kako je tada objavljeno, uložili oko 94 milijuna kuna. Ovim centrom Osijek je dobio i prvu podzemnu garažu, a Sanader je naglašavao kako poduzetništvo u Hrvatskoj mora imati prijateljsku atmosferu. Rekao je tada kako se otvorenjem Šapininog centra “slavi hrvatsko poduzetništvo”.
Bez poduzetništva i bez ljudi koji su spremni ulagati i riskirati nema napretka, otvaranja novih radnih mjesta i rasta društvenog proizvoda, istaknuo je tada Sanader. No, Šapinin rizik u koji je ušao godinu kasnije ipak je, čini se, ispao prevelik. Nakon što je evidentno propala mogućnost gradnje na zemljištu u vlasništvu nasljednika kardinala Šepera, njegova tvrtka Panteon građenje, ne bi li spasila bar novac uložen u kupnju te nekretnine, pokreće 2011. godine na Trgovačkom sudu u Osijeku potupak protiv Grada Osijeka.
U njemu traži da se ugovor iz listopada 2008. proglasi ništavnim, odnosno da ga se raskine te da se ispoštuje njegov članak prema kojem Grad Osijek mora Šapini vratiti 10,7 milijuna kuna ako zemljište ne bude moguće koristiti zbog procesa povrata imovine obitelji Šeper. U međuvremenu, Panteon građenje odlazi u stečaj, a stečajna upraviteljica na sudskom ročištu na Trgovačkom sudu u Osijeku izjavljuje kako povlači tu tužbu protiv Grada Osijeka.
Istraga zbog malverzacija spornim zemljištem
Šapina se u međuvremenu nastavio baviti drugim projektima, budući da više, zbog stečaja, nije imao prava u Panteon građenju. Nije to radio s previše medijske pompe, sve do nedavno kada je završio u medijima zbog istrage koju je protiv njega pokrenulo Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku. Terete ga za malverzacije upravo s ovim zemljištem što ga je, kako stoji u rješenju o provođenju istrage, pokušao prebaciti na tvrtku u vlasništvu svoje tajnice.
Nedugo nakon toga uslijedio je novi obrat. Naime, Šapina u svoje ime te u ime svoje tvrtke Panteon građenje podnosi kaznenu prijavu protiv stečajne upraviteljice Boje Stanković i sutkinje Trgovačkog suda u Osijeku Jadranke Herman. Tereti ih za nezakonito povlačenje tužbe protiv Grada Osijeka. Smatra da su tim svojim potezom oštetile njegovu tvrtku za najmanje deset milijuna kuna.
Postupak sada, doznajemo, preuzima USKOK
Prijavu je podnio i protiv Zorka Tomića, zamjenika županijskog državnog odvjetnika u Osijeku. Naime, i on je bio nazočan na tom istom sudskom ročištu 4. lipnja 2013. godine zastupajući državu kojoj je Panteon građenje ostalo dužno 760 tisuća kuna poreza na promet nekretnina. On se, kod donošenja odluke o povlačenju tužbe Panteon građenja protiv Grada Osijeka za povrat 10,7 milijuna kuna uloženih u kupovinu nekretnina oduzetih kardinalu Šeperu, suzdržao od glasovanja.
Zbog toga je, smatra Šapina, prijedlog stečajne upraviteljice prihvaćen, a Panteon građenje ostalo je bez prilike na vrati uloženi novac te plati i dug državi. Svojim je potezom Tomić, po mišljenju Šapine i njegovog odvjetnika Mate Kusture, oštetio Republiku Hrvatsku. Da je Panteon građenje dobilo 10,7 milijuna kuna od Grada Osijeka, što je bilo sasvim izvjesno s obzirom na odredbe iz ugovora, porezni dug bio bi podmiren. Do troje prijavljenih nismo uspjeli doći. Neslužbeno doznajemo da je ovaj slučaj sada preuzeo USKOK budući da je otvorena sumnja u poteze osječke sutkinje, stečajne upraviteljice i zamjenika županijskog državnog odvjetnika.