Kako je osumnjičenik za pokušaj ubojstva blizak ruskoj politici završio u Remetincu i zašto se boji izručenja
Rekonstruirali smo priču Viktora Kalina protiv kojeg se u Rusiji vodi postupak zbog pokušaja ubojstva bivšeg poslovnog partnera
Dvije i pol godine Viktor Kalin, 57-godišnjak iz ruskog Ekaterinburga, bio je pod pojačanim osiguranjem u zagrebačkom zatvoru Remetinec. U dva navrata tražio je azil u Hrvatskoj, ali je odbijen. Dva puta je od Ustavnog suda Republike Hrvatske tražio da spriječi njegovo izručenje Rusiji. Kalin jednostavno nije želio biti izručen u domovinu gdje se protiv njega vodi postupak zbog iznude, pokušaja ubojstva, prijevare… “Tamo ću biti izložen mučenju. Strepim za svoj život”, napisao je Kalin u jednoj od svojih žalbi na odluku o izručenju Rusiji.
Telegram je analizirao složene kriminalne odnose u Rusiji pred kojima je bježao Kalin i sudske slučajeve koje je na kraju izgubio. Njegovo izručenje Rusiji Hrvatska odobrava u trenutku kada je zbog takve jedne sudske odluke u Promajni kraj Makarske samoubojstvo u siječnju počinio bivši pukovnik ruske vojske Dmitrij Funtov. U Hrvatskoj je tražio azil tvrdeći da je u Rusiji nepravedno optužen. Ipak, Županijski sud u Splitu odobrio je da ga se izruči Rusiji, a Funtov si je nedugo nakon toga oduzeo život.
Sve se ovo događa i u vrijeme dodatno zategnutih odnosa Zapada i Rusije, nakon trovanja ruskog špijuna Sergeja Skripalja i njegove kćeri Julije u britanskom gradiću Salisburyju, te ubojstva Nikolaja Gluškova, ruskog emigranta i prijatelja pokojnog oligarha Borisa Berezovskog, koji je pronađen mrtav u Londonu. Rekonstruirali smo slučaj Viktora Kalina.
Osumnjičen je za pokušaj ubojstva
Viktor Kalin uhićen je još 2. srpnja 2013. godine. Hrvatska policija zaustavila ga je na Macelju nakon što je utvrdila da je za njim na snazi Interpolova tjeralica koju je raspisala Rusija. U tom trenutku pokušavao je ući u Hrvatsku i vjerojatno nastaviti svoj bijeg pred ruskim pravosuđem, no s granice je sproveden ravno u zagrebački zatvor u kojem će ostati iduće dvije i pol godine.
Ruske vlasti raspisale su za njim tjeralicu tereteći ga za pokušaj ubojstva bivšeg poslovnog partnera Maksima Krasnova. Krasnov je napadnut 23. travnja 2010. godine u Ekaterinburgu. Sumnjalo se da se Kalin povezao sa svojim imenjakom, Viktorom Kontejevim, dogradonačelnikom Ekaterinburga, te Olegom Sukočevim i to s ciljem da ostvare prevlast u ilegalnim poslovima na lokalnoj zelenoj tržnici.
Osim toga, željeli su da sav teret za zelenu tržnicu prilikom prelaska granice i izbjegavanja carinskih kontrola ima upravo njihovu pratnju. Bili su uključeni i u lažiranje uvozne i izvozne dokumentacije i na svemu pozamašno zarađivali. U pitanju je granično područje u Petuhovu nedaleko kojeg se nalazila i zelena tržnica. Tvrtke koje je su tamo imale svoje ispostave, a zastupao ih je Krasnov bile su, prema tada dostupnim procjenama, vrijedne ukupno 15 milijuna rubalja. Krasnov je u to vrijeme surađivao upravo s Kalinom, koji će mu kasnije okrenuti leđa. Kalin je svoj udio u biznisu ostvario preko tvrtke LLC Ural kojoj je na čelu figurirao Mikhail Gutnikov.
Glavni oponent propjevao u ruskom zatvoru
Nakon što je policija uhvatila Krasnova, ovaj je još u zatvoru svjedočio protiv Kontejeva, te automatski optužio i Kalina. Kalin će kasnije tvrditi da je Krasnov u zatvoru bio maltretiran i prisiljen na davanje tog iskaza. I sam se bojao da ga ne zadesi ista sudbina. Rekao je to i pred hrvatskim sucima, koji mu, međutim, nisu povjerovali. Protiv Krasnova je na kraju zbog nedostatka dokaza postupak obustavljen, a nedugo nakon izlaska iz zatvora je napadnut.
Točnije, napadnut je 23. travnja 2010. kada je u jutarnjim satima Krasnov krenuo na vožnju svojim quadom. Nakon nekoliko metara vozilo je stalo. “Dok sam ga pokušavao popraviti čuo sam da mi se približava automobil. No, nisam tome pridavao pažnju. Na kraju sam ipak podigao pogled i vidio najmanje osmoricu kako stoje iznad mene. Pokušao sam se pridići, no osjetio sam snažan udarac s leđa. Mislim da su me udarili metalnom palicom. Od toga sam izgubio svijest”, opisivao je, kako prenose ruski mediji, napadnuti biznismen. Dobio je još nekoliko udaraca. Izbacili su ga iz automobila u dvorištu njegove sestre.
Za organiziranje ovog pokušaja ubojstva među ostalima je osumnjičen i Kalin i to kao pripadnik Sukočeve skupine. Dakle, skupine onog istog čovjeka s kojim je ranije sudjelovao u pokušaju preuzimanja nadzora nad zelenom tržnicom. Istraga napada na Krasnova otvorena je 2011. godine. U to vrijeme, kako su tada pisali ruski mediji, nije se znalo gdje se skriva Kalin, sve dok 1. srpnja 2013. godine nije osvanuo na Macelju.
Neviđene mjere osiguranja u Zagrebu
Već na prvom pojavljivanju pred sucem istrage Županijskog suda u Zagrebu Kalin se u nazočnosti svog odvjetnika Ljube Pavasovića Viskovića usprotivio izručenju. Sasvim je moguće da je strah od mučenja u zatvoru bio samo izgovor, a da je u stvari strepio od osvete ljudi kojima je uništio unosan biznis. U Hrvatskoj je odmah zatražio azil, no zahtjev mu nije prihvaćen.
Ipak, da je doista postojala određena opasnost za njegov život proizlazi iz činjenice da je u zatvoru imao pojačanu zaštitu. Na sudska ročišta, na kojima se odlučivalo o njegovom izručenju, na Županijski sud u Zagrebu dovođen je pod jakim policijskim osiguranjem. Zatvorska marica imala je dodatnu policijsku pratnju, dok je na samom sudu Kalin u svakom trenutku bio okružen najmanje petoricom pravosudnih policajaca. Rijetko viđen slučaj na hrvatskim sudovima. Takvu pratnju imali su još samo okrivljeni za ubojstvo Ive Pukanića.
Prvu šansu na izbjegne ekstradiciju Rusiji, Kalin je dobio u momentu kada je utvrđeno da je za njim i Češka raspisala europski uhidbeni nalog. U dokumentu izdanom u travnju 2015. godine stajalo je da ga češke vlasti traže zbog krivotvorenja vrijednosnih papira. Postalo je tada jasno da je nakon bijega iz Ekaterinburga nastavio živjeti u Brnu. Tamošnje tužiteljstvo naknadno je pokrenulo postupak protiv njega. Kada je taj europski uhidbeni nalog stigao Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske trebalo je donijeti odluku kojoj će zemlji Kalin biti izručen. Iako je uhićeni ruski okrivljenik pristao na izručenje Češkoj ipak je postojala dilema kojoj će ga zemlji Hrvatska najprije prepustiti.
Prepiska nadležnih pravosudnih tijela
Naime, ruski zakoni brane izručenje vlastitih državljana, zbog čega je Ministarstvo pravosuđa Hrvatske željelo provjeriti s ruskim vlastima ima li uopće šanse da, u slučaju da njima Kalin bude izručen prvi, uvaže europski uhidbeni nalog iz Češke. Uslijedila je prepiska nadležnih tijela, a Kalin je svo to vrijeme bio u zatvoru u Zagrebu čekajući konačnu odluku. Konačno su 14. prosinca 2015. iz Glavnog državnog odvjetništva ruske Federacije hrvatskim tijelima odgovorili kako bi, u slučaju da Kalin bude izručen Rusiji, mogli protiv njega preuzeti postupak iz Češke.
Nekoliko dana kasnije stigao je i odgovor iz Češke o mogućnosti reekstradicije Rusiji, te ustupanja kaznenog progona. Ministarstvo pravosuđa Republike Češke odgovorilo je hrvatskim vlastima kako je ustupanje kaznenog progona moguće samo u iznimnim slučajevima. U takve, proizlazi iz odgovora čeških vlasti, Kalinov slučaj nije spadao, budući da su i oštećene osobe i svjedoci bili državljani Češke, zbog čega ustupanje kaznenog progona Ruskoj Federaciji ne bi bilo lako ostvariti.
Hrvatske vlasti nakon toga odlučuju, 1. veljače 2016. predati Kalina Češkoj. No, on je naknadno izručenje Rusiji želio izbjeći pod svaku cijenu. Budući da ga Češka, nakon što okonča proces protiv njega, ne može izravno izručiti Rusiji, već mora dobiti suglasnost zemlje u kojoj je uhićen, dakle Hrvatske, Kalin je ponovno od hrvatskih vlasti tražio da to spriječe.
Od Ustavnog suda traži da spriječi izručenje
Zato podnosi tužbu Ustavnom sudu RH i traži da se spriječi njegovo reizručenje toj zemlji. Tvrdio je čak da hrvatsko Ministarstvo pravosuđa ne bi uopće smjelo odlučivati o reizručenju, dakle o njegovoj ekstradiciji iz Češke u Rusiju. Unatoč tome Županijski sud u Zagrebu i Vrhovni sud Republike Hrvatske prihvatili su zahtjev čeških vlasti za izručenjem. Kalin je na to ogorčeno reagirao, tvrdeći da su mu povrijeđena ustavna prava.
“Županijski sud u Zagreb i Vrhovni sud RH donijeli su odluku o dodatnom izručenju stranca iako on više nije bio u njihovoj nadležnosti. Njemu je time povrijeđeno pravo na saslušanje, odnosno pravo da mu se bez odgađanja priopći zbog čega se i na temelju kojih dokaza traži njegovo izručenje”, navedeno je u ustavnoj tužbi što ju je odvjetnik Pavasović Visković podnio u Kalinovo ime zatraživši da se odluke nižih sudova ukinu.
Hoće li na kraju biti izručen Rusiji?
Međutim, Ustavni sud RH u nedavno objavljenoj odluci zaključio je kako Kalinu nije povrijeđeno pravo na saslušanje. Iz obrazloženja odluke prozilazi da je na odluku Županijskog suda u Zagrebu imao pravo uložiti žalbu, što je i učinio. O njoj je odlučivao Vrhovni sud, te se u ovom slučaju nije radilo o tzv. arbitrarnom odlučivanju sudova niti o pogrešnoj primjeni prava.
“Zato ocjenjujemo kako Viktoru Kalinu nije povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno Ustavom”, zaključuje se u odluci Ustavnog suda RH kojom je sada potvrđeno rješenje Ministarstva pravosuđa RH kojim se daje suglasnost za reekstradiciju Viktora Kalina iz Češke u Rusiju. No, da do tog izručenja još nije došlo prozilazi iz Interpolovih podataka. Naime, međunarodna tjeralica raspisana za Kalinom je još uvijek na snazi.