Kako je ova četvrt u Bruxellesu postala rasadnik terorizma. Ovo je nekoliko ključnih stvari o tome

1. Bezakonje, droga, ulične bande

Molenbeek, oronula četvrt u istočnom Bruxellesu dugi niz godina privlači džihadiste, bande, drogu i bezakonje.

Osim što etničke manjine žive u toj četvrti, Molenbeek je jedno od najsiromašnijih područja u Belgiji. Stopa nezaposlenosti je oko 30%, a gotovo četvrtina od 95.000 stanovnika nema belgijsko državljanstvo. Kao i bande, i džihadizam raste zbog marginalizacije i očaja stanovnika, kad se tome doda sve veće nezadovoljstvo vlastima, džihadizam i bande postaju dva lica iste medalje.

2. Vlasti su već duže svijesne problema

Brice de Ruyver, dugogodišnji savjetnik za sigurnost tadašnjem premijeru Guyu Verhofstadtu, još je prije par mjeseci javno rekao kako Molenbeek ima mnoštvo problema: “Mladež je jako loše obrazovana, sitni kriminal ih privuče što dovodi do neugodnih susreta s policijom. Time nastaje začarani krug koji rezultira odlaskom u radikalne skupine”.

Problemi tog područja povezani su s odlaskom industrijske proizvodnje. Izgradnjom kanala Bruxelles-Charleroi prije gotovo dva stoljeća, Molenbeek je rastao i napredovao. Jedno vrijeme je čak nosio nadimak “mali Manchester” zbog uspješne industrije. Ali padom industrije, došlo je do sve većeg siromaštva i propadanja zajednica.

3. Ljudima je muka od novinara

Većini ljudi u Molenbeeku je, piše BBC, muka od novinara i ogorčeni su što ga mediji često nazivaju “džihadističkom prijestolnicom Europe” i “europskom Raqqom”.

“No, jedna rečenica koji novinari u razgovoru s tamošnjim stanovnicima često čuju je da terorizam nema nikakve veze s islamom. I zaista, mnogi od njih koji su se pridružili Islamskoj državi nemaju izrazito vjersku pozadinu”, navodi novinar BBC-a Secunder Kermani.

4. Abdeslam i njegov brat su tu vodili kafić

Iz razgovora sa susjedima, poznanicima i prijateljima saznaje da su Salah Abdeslam i njegov brat Brahim, koji se raznio u pariškim napadima, nekada vodili kafić u Molenbeeku u kojem se prodavao alkohol, a naposljetku je bio zatvoren zbog raspačavanja droge. Jedan od prijatelja braće prepričava da je Brahim redovito “gledao video snimke Islamske države s ‘džointom’ u jednoj i pivom u drugoj ruci i povremeno baljezgao neke radikalne stvari no nitko ga nije shvaćao ozbiljno”.

Tek nekoliko mjeseci prije napada 13. studenoga u Parizu, sa 130 mrtvih, dvojica braće su tulumarili s djevojkama u noćnim klubovima. Mrežu koju su izgradili – kako na temelju lojalnosti, razočarenja, sitnog kriminala tako i radikalne ideologije – pokazala se ključnom za Salahov bijeg nakon krvavog pira u Gradu Svjetlosti. Ta mreža nije samo u Molenbeeku, već se proteže dijelom Bruxellesa znanom kao “croissant pauvre” – siromašni unutarnji dio grada u obliku polumjeseca koji obuhvaća i četvrti Schaerbeek, gdje je Salah imao ‘sigurnu kuću’, i Laeken.

“U Molenbeeku, to je sigurno, mnogi gaje taj osjećaj nezadovoljstva”, zaključuje novinar i dodaje da je u razgovorima s mladim muslimanima saznao da oni terorističke napade poput onih u Parizu i sada u Bruxellesu vide kao odgovor na zračne udare zapadnih zemalja na Islamsku državu.

5. Mladi muslimani osjećaju diskriminaciju

Mladi muslimani se žale i da je teško dobiti posao ako imate adresu u Molenbeeku, a smeta im što je djevojkama zabranjen hidžab na mnogim radnim mjestima. Za indoktrinaciju mladih muslimana rođenih i odraslih u Belgiji puno ih je koji upiru prst krivnje u šeika Basama Ayachija, jednog od vodećih radikalnih propovjednika u Molenbeeku. Sirijac star 70 godina stigao je u Bruxelles 90-ih godina i, prema tvrdnjama, posijao sjeme radikalnog islama koji se posebice pokazao neodoljiv za mlade delikvente.

No, Ayachii, koji se u međuvremenu pridružio umjerenim islamistima u Siriji, je nedvosmisleno osudio napade u Parizu i prikazuje se gorljivim protivnikom Bašara al-Asada i IS-a. Štoviše, IS je na njega izvršio neuspjeli atentat podmetanjem bombe u automobilu. Koštalo ga je ruke, ali je preživio.

6. Borba s identitetom

Predsjednik sportske dvorane i teretane BBA u Molenbeeku Mohamed Maalem koji pokušava mladima uliti samopoštovanje tvrdi da se treća ili četvrta generacija imigranata bori sa svojim identitetom.

“Kada odu u Maroku kažu da su Belgijanci. Ovdje se izjašnjavaju kao Marokanci. Nigdje se ne osjećaju kod kuće i tako stalno pokušavaju odgonetnuti tko su oni u stvari”, kazao je Maalem.

Jedan od trenera je uvjeren da je glavni uzrok radikalizacije “osjećaj, bez obzira je li to tako ili nije, da nemaju budućnost”.

“Radikalizacija ne počinje s vjerskim idealom. Momci za koje znam da su otišli u Siriju nemaju nikakvu ideologiju, nemaju nikakve velike ideje (…) odlaze jer žele s nečim raskrstiti. Naprosto im je dosta ovog društva”, dao je svoje viđenje instruktor zaposlen u BBA.

7. Za izvršenje dobiju 50 tisuća eura

Nicolas Moreau, kojeg je francuska policija uhitila 2015., nakon što je 2014. proveo u Siriji kao džihadistički borac odao je mnoge vrijedni informacije. I on je, poput većine regruta ISIS-a, bio sitni kriminalac koji se u zatvoru preobratio na islam. Prema njegovom iskazu, odjel ISIS-a za vanjske operacije poznat kao AMNI (sigurnost) obučene borce šalje natrag u Europu kako bi u svojim zemljama sijali smrt i uništenje. “Svaki sudionik za izvršenje napada dobije 50.000 eura”, kazao je Moreau francuskoj sigurnosnoj službi DGSI.

Upravo on je otkrio da je ‘kunya’ – ratno ime osobe zadužene za AMNI Abu Omar iz Bruxellesa čije je pravo ime Abdelhamid Abaaoud, planer pokolja u Parizu. Alain Winants, bivši čelnik belgijskog MI5 upozorava da će se “Zapad u nadolazećim godinama morati priviknuti živjeti s prijetnjom terorizma”. Napadi u Bruxellesu dokaz su da je mreža ISIS-a još uvijek snažna i nitko ne zna kada i gdje će udariti sljedeći put.

“To je mora koja će obavještajne agencije držati budne i po noći”, zaključuje BBC.