Portal za društvena i kulturna pitanja. I svijet koji dolazi.

Politika & Kriminal

Kako je papa Franjo, revolucionarnom reformom, ispunio svoje obećanje oko uloge žena u Katoličkoj crkvi

Danas se predstavlja novi Vatikanski ustav

Pope Francis leads a Christmas Eve mass to mark the nativity of Jesus Christ on December 24, 2020, at St Peter's basilica in the Vatican amidst the COVID-19 pandemic caused by the novel coronavirus. (Photo by Vincenzo PINTO / various sources / AFP)
FOTO: AFP

Novim vatikanskim „ustavom,“ koji će službeno biti predstavljen u ponedjeljak, papa Franjo napravio je revolucionarni iskorak kad je u pitanju uloga žene u Katoličkoj crkvi. Papa Ivan Pavao II. 1988., u svom ustavu, odredio je da Rimske kurije vode isključivo kardinali i nadbiskupi.

Papa Franjo je pak u Apostolskoj konstituciji o Rimskoj kuriji i njezinu služenju Crkvi Praedicate evangelium, svom ustavu središnje uprave Katoličke crkve u Vatikanu, otvorio mogućnost da i laičke vjernice, kao i laici vjernici, mogu biti imenovani na visoke upravne dužnosti u Kuriji.

Osuvremenjivanje Kurije

U Apostolskoj konstituciji posebno se naglašava da se zbog potrebe osuvremenjivanja Kurije, u njen rad moraju „uključivati laičke vjernice i laici, pa i u ulozi upravljanja i odgovornosti”.

Te urede do sada su u univerzalnom sjedištu Katoličke crkve oduvijek vodili muškarci. Sada međutim, pa odluci pape Franje, „svaki laik može predsjedati“ uredom Kurije, ako je to u skladu sa specifičnom funkcijom te ako ga rimski pontifex maximus drži kvalificiranim za vođenje vatikanskog ureda.

Ispunjeno obećanje

Time je papa Franjo ispunio obećanje s početka pontifikata kad je naglasio da valja “stvoriti još šire mogućnosti za prodorniju prisutnost žena u crkvi”, uključujući “moguću ulogu žena u donošenju odluka u različitim područjima života Crkve”. Papa Franjo tu je politiku već počeo provoditi imenovanjem nekoliko žena na vodeće položaje u Vatikanu koje su kroz povijest obavljali isključivo muškarci.

Ustav ne precizira u kojim službama Kurije moraju i dalje biti na čelu kardinali, biskupi ili svećenici. Jasno je međutim da će, primjerice, dužnost državnog tajnika Vatikana ili predsjednika vatikanskog vrhovnog suda, i dalje obavljati kardinali. Dio vatikanskih stručnjaka zalagao se da na čelu odjela koji nadziru rad biskupa i svećenika diljem svijeta i dalje moraju biti svećenici, dakle muškarci.

Samovažna institucija

Za razliku od upravljanja u Vatikanu gdje su ženama otvorene brojne mogućnosti, novi ustav ne proširuje njihovu ulogu, kao ni ulogu laika, u bogoslužju. Reforma Rimske kurije koja upravlja crkvom od 1,3 milijarde vjernika, bio je glavni organizacijski zadatak kardinala Jorgea Marija Bergoglia kad je izabran za papu 2013.

Papa Franjo optužio je na početku mandata Kuriju da je samovažna, birokratizirana institucija koju muče “intrige malih skupina” koje su sebe i svećenstvo stavljali iznad župljana, umjesto da budu “pastiri, s mirisom ovaca”.

U novom ustavu posebno se naglašava neprikosnovena pozicija pape te se navodi da se služenje papi ponovno mora staviti u središte misije Kurije. „Ništa se ne može učiniti prije nego što voditelj kurijalne institucije to priopći rimskom pontifexu“.

Zaštita maloljetnika

Ustav, koji ima 54 stranice i koji se pisao više od osam godina, među ostalim, povećava institucionalne napore za zaštitu maloljetnika uključivanjem papine komisije za zlostavljanje klera u crkvenu vladu. Ta institucionalna promjena ima zadatak pomoći crkvi da “zaštiti maloljetnike i ranjive osobe od seksualnog zlostavljanja”.

I još jedna važna novina: svećenicima, redovnicama i redovnicima na službi u kurijalnim tijelima mandat traje pet godina. Može se produžiti još jednom, samo ako to poglavari Rimske kurije smatraju prikladnim. Nakon završetka službe u Vatikanu moraju se vratiti pastoralnoj skrbi u svoje biskupiju ili u ustanove i družbe kojima pripadaju.

Koncentracija moći

Tom odredbom papa Franjo nastoji ograničiti moć birokratiziranog aparata koji je vremenom u svojim rukama koncentrirao previše moći. Svim tim odlukama cilj je staviti pod još veću kontrolu rad rimske Kurije, posebno njenih ureda za financije i upravljanje imovinom.

Novi ustav Katoličke crkve – Apostolska konstitucija o Rimskoj kuriji i njezinu služenju Crkvi Praedicate evangelium, koji zamjenjujući povelju “Pastor bonus” ili “Dobri pastir” koju je 1988. uveo papa Ivan Pavao II., stupit će na snagu 5. lipnja,