Stabilnost je u Hrvatskoj definitivno riječ desetljeća. Na primjer, politička stabilnost. To je ono kad se ne možeš pouzdati u birače, pa većinu u Saboru osiguravaš kupovinom političara iz opozicije. Premijer Andrej Plenković, evo, to radi već dva mandata i takvu stabilnost, nije zajebancija, navodi kao vrhovnu vrlinu svoje vlasti.
Postoje, pak, i druge vrste blagotvorne stabilnosti. Recimo, kad u Vukovaru izbrojiš manje Srba nego na zadnjem popisu stanovništva, pa se više ne moraš zamarati Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava takvu stabilnost, nije zajebancija, ističe kao vrhovnu vrlinu svoje vlasti.
Deset godina stabilnosti
“Nadam se da smo osigurali bar deset godina stabilnosti u gradu”, izjavio je danas, očito blaženo nesvjestan što zapravo govori vukovarski gradonačelnik, uz gotovo čujni uzdah olakšanja što je Srba u Vukovaru, eto, tek 29,73, a ne više stravičnih 34,87 posto kako je to pokazivao popis stanovništva iz 2011. godine. Razlika između ta dva broja je u Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina.
Naime, tamo stoji kako pripadnici nacionalnih manjina u sredinama u kojima ih ima više od jedne trećine od ukupnog broja stanovnika, imaju pravo na ravnopravnu službenu upotrebu svog jezika i pisma. U Vukovaru je to značilo da bi se ćirilica i srpski jezik trebali koristiti u svim službenim prilikama, ukratko, da se, kao u mnogim jedinicama lokalne samouprave u Hrvatskoj, uvodi dvojezičnost.
Od čekića do popisa
Sve što je uslijedilo kad se pokušala primijeniti ta odredba hrvatskog ustavnog zakona dobro je poznato, od čekić-revolucije, do dvije kolone u Vukovaru kojima se, kao manje vrijednu, izdvojilo tadašnju vlast lijevog centra. Ulica se, naravno, primirila dolaskom HDZ-a na vlast 2015. godine, a priča je i formalno pacificirana čudesnim tumačenjem Ustavnog suda koje je dalo za pravo Gradskom vijeću Vukovara da jednom godišnje samostalno tumači jesu li se stekli širi uvjeti za primjenu dvojezičnosti (nisu, naravno).
Novim popisom stanovništva je na tu priču – bar do idućeg popisa, 2031. godine – stavljena točka. To je tih deset godina stabilnosti kojima se hvali Penava – i koje su, veli, osigurali. A kako su osigurali? Pa činjenicom da je na popisu oko 2,5 tisuće, odnosno pet postotnih bodova manje Srba nego prije deset godina.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Mehanizam i hijerarhija
Penava se ovdje, sakloni Bože, ne hvali nekakvim aktivnim radom na iseljavanju svojih sugrađana srpske nacionalnosti. Ma kakvi, radi se tek o – mehanizmu i hijerarhiji. Gradonačelnik Vukovara se, naime, danas pohvalio kako je bio nadležan za popis stanovnika u svom gradu.
“Bio sam prva osoba u hijerarhiji za korektnost popisa. Tko je bio 2011. i kakvi su mehanizmi bili, zašto se pustilo to na taj način, nisu smjeli dozvoliti da se buši bilo gdje u Hrvatskoj. Nismo smjeli dopustiti da se na tako ozbiljnoj stvari netko igra”, hvali se Penava. Prevedeno na svakodnevni jezik i samo mrvicu, ali baš mrvicu, iskarikirano, čovjek se pohvalio da je u njegovom gradu manje Srba jer je on bio zadužen za njihovo prebrojavanje. Štoviše, da je time Vukovaru osigurao deset godina stabilnost.
Ćirilicom su ga zaokruživali
Zanimljivo, ako pitate Penavu, to što je aktivno radio na smanjenju broja Srba kako oni ne bi mogli konzumirati prava koja im daje Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, ne znači da ga građani Vukovara srpske nacionalnosti ne vole. Ma kakvi! Štoviše, Penava se danas hvali i kako ne bi mogao pobijediti na lanjskim lokalnim izborima da za njega nije glasao velik broj građana iz srpske nacionalne manjine.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Matematika je, međutim, prokleta. Penava je u drugom krugu lanjskih izbora dobio 5392 glasa (u prvom 4889). Hrvata u Vukovaru ima skoro 15 tisuća. No, tko zna, možda je gradonačelnik, kao što je imao ključnu ulogu u nadgledanju korektnosti popisa stanovništva, imao ekskluzivan uvid i u biračke listiće. Na kojem su ga, što bi rekli Nadrealisti, “ćirilicom zaokruživali”.
Penava se hvali da je uveo Vukovar u doba mira time što je pazio da se ne popiše previše Srba. Nije zezancija
Kako je Penava riješio Srbe u Vukovaru - topla ljudska priča i sitniji problemi matematičke prirode
Zanimljivo, ako pitate Penavu, to što je aktivno radio na smanjenju broja Srba kako oni ne bi mogli konzumirati prava koja im daje Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, ne znači da ga građani Vukovara srpske nacionalnosti ne vole. Ma kakvi, ljudi su, veli, glasali za njega!
Stabilnost je u Hrvatskoj definitivno riječ desetljeća. Na primjer, politička stabilnost. To je ono kad se ne možeš pouzdati u birače, pa većinu u Saboru osiguravaš kupovinom političara iz opozicije. Premijer Andrej Plenković, evo, to radi već dva mandata i takvu stabilnost, nije zajebancija, navodi kao vrhovnu vrlinu svoje vlasti.
Postoje, pak, i druge vrste blagotvorne stabilnosti. Recimo, kad u Vukovaru izbrojiš manje Srba nego na zadnjem popisu stanovništva, pa se više ne moraš zamarati Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava takvu stabilnost, nije zajebancija, ističe kao vrhovnu vrlinu svoje vlasti.
Deset godina stabilnosti
“Nadam se da smo osigurali bar deset godina stabilnosti u gradu”, izjavio je danas, očito blaženo nesvjestan što zapravo govori vukovarski gradonačelnik, uz gotovo čujni uzdah olakšanja što je Srba u Vukovaru, eto, tek 29,73, a ne više stravičnih 34,87 posto kako je to pokazivao popis stanovništva iz 2011. godine. Razlika između ta dva broja je u Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina.
Naime, tamo stoji kako pripadnici nacionalnih manjina u sredinama u kojima ih ima više od jedne trećine od ukupnog broja stanovnika, imaju pravo na ravnopravnu službenu upotrebu svog jezika i pisma. U Vukovaru je to značilo da bi se ćirilica i srpski jezik trebali koristiti u svim službenim prilikama, ukratko, da se, kao u mnogim jedinicama lokalne samouprave u Hrvatskoj, uvodi dvojezičnost.
Od čekića do popisa
Sve što je uslijedilo kad se pokušala primijeniti ta odredba hrvatskog ustavnog zakona dobro je poznato, od čekić-revolucije, do dvije kolone u Vukovaru kojima se, kao manje vrijednu, izdvojilo tadašnju vlast lijevog centra. Ulica se, naravno, primirila dolaskom HDZ-a na vlast 2015. godine, a priča je i formalno pacificirana čudesnim tumačenjem Ustavnog suda koje je dalo za pravo Gradskom vijeću Vukovara da jednom godišnje samostalno tumači jesu li se stekli širi uvjeti za primjenu dvojezičnosti (nisu, naravno).
Novim popisom stanovništva je na tu priču – bar do idućeg popisa, 2031. godine – stavljena točka. To je tih deset godina stabilnosti kojima se hvali Penava – i koje su, veli, osigurali. A kako su osigurali? Pa činjenicom da je na popisu oko 2,5 tisuće, odnosno pet postotnih bodova manje Srba nego prije deset godina.
Mehanizam i hijerarhija
Penava se ovdje, sakloni Bože, ne hvali nekakvim aktivnim radom na iseljavanju svojih sugrađana srpske nacionalnosti. Ma kakvi, radi se tek o – mehanizmu i hijerarhiji. Gradonačelnik Vukovara se, naime, danas pohvalio kako je bio nadležan za popis stanovnika u svom gradu.
“Bio sam prva osoba u hijerarhiji za korektnost popisa. Tko je bio 2011. i kakvi su mehanizmi bili, zašto se pustilo to na taj način, nisu smjeli dozvoliti da se buši bilo gdje u Hrvatskoj. Nismo smjeli dopustiti da se na tako ozbiljnoj stvari netko igra”, hvali se Penava. Prevedeno na svakodnevni jezik i samo mrvicu, ali baš mrvicu, iskarikirano, čovjek se pohvalio da je u njegovom gradu manje Srba jer je on bio zadužen za njihovo prebrojavanje. Štoviše, da je time Vukovaru osigurao deset godina stabilnost.
Ćirilicom su ga zaokruživali
Zanimljivo, ako pitate Penavu, to što je aktivno radio na smanjenju broja Srba kako oni ne bi mogli konzumirati prava koja im daje Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, ne znači da ga građani Vukovara srpske nacionalnosti ne vole. Ma kakvi! Štoviše, Penava se danas hvali i kako ne bi mogao pobijediti na lanjskim lokalnim izborima da za njega nije glasao velik broj građana iz srpske nacionalne manjine.
Matematika je, međutim, prokleta. Penava je u drugom krugu lanjskih izbora dobio 5392 glasa (u prvom 4889). Hrvata u Vukovaru ima skoro 15 tisuća. No, tko zna, možda je gradonačelnik, kao što je imao ključnu ulogu u nadgledanju korektnosti popisa stanovništva, imao ekskluzivan uvid i u biračke listiće. Na kojem su ga, što bi rekli Nadrealisti, “ćirilicom zaokruživali”.