Kako je politička kriza u Rumunjskoj ugrozila formiranje Europske komisije. Telegramova analitičarka objašnjava bitno
Rumunjski političari, zaokupljeni predizbornom kampanjom, ne mogu se dogovoriti oko kandidata za povjerenika u timu Ursule von der Leyen
Politička kriza u Rumunjskoj, koja je nedavno ostala bez vlade, mogla bi dodatno zakomplicirati stupanje na dužnosti nove Europske komisije. Izabrana predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i njezin tim trebali su najprije početi s radom 1. studenog, ali nakon što je Europski parlament odbio troje kandidata za povjerenike, smjena na vrhu europske birokracije odgođena je najmanje do početka prosinca. I taj bi datum mogao doći u pitanje, ako se u Bukureštu uskoro ne formira nova vlada.
Timu izabrane predsjednice Komisije još uvijek nedostaje troje povjerenika, iz Francuske, Mađarske i Rumunjske. Dok su Pariz i Budimpešta predložili zamjene koje je von der Leyen prihvatila, situacija s Rumunjskom je složenija jer je u međuvremenu srušena vlada premijerke Viorice Dancile. Tko će i kad predložiti novog kandidata ili kandidatkinju, zadnjih je dana u Bukureštu prvorazredno političko pitanje koje izaziva nove sukobe između sad već bivše premijerke i još uvijek aktualnog predsjednika države Klausa Iohannisa.
Politička sapunica u Bukureštu
Europski parlament ranije je odbio prvi prijedlog Danciline vlade (kada je ta vlada u nacionalnom parlamentu još uvijek imala podršku), dok drugog potencijalnog kandidata, prema pisanju rumunjskih medija, Ursula von der Leyen nije prihvatila. Unatoč tome što sada vodi tehničku vladu, Dancila nije odustala od kandidiranja nove osobe, bivšeg eurozastupnika i bivšeg ministra Victora Negrescua. Njegovo je ime poslala ovoga tjedna Ursuli von der Leyen.
Predsjednik Iohannis odmah je uzvratio: Viorica Dancila nikako da razumije da je, gubitkom premijerske dužnosti, izgubila legitimitet da predlaže rumunjskog povjerenika, objavio je Iohannis i pozvao tehničku premijerku da se prestane miješati u proceduru nominiranja povjerenika iz Rumunjske. Prisnažio je i Ludovic Orban, šef oporbene Nacionalne liberalne stranke, kojeg je Iohannis nakon pada vlade zadužio za formiranje prijelazne vlade do parlamentarnih izbora. Dancilin treći pokušaj da predloži prihvatljivog kandidata Orban je nazvao sapunicom.
Politička prepucavanja u Bukureštu stavljaju izabranu predsjednicu Komisije u nezgodnu situaciju. Želi što prije dovršiti formiranje svog tima, kako bi ga Europski parlament mogao potvrditi (novi je ciljani datum te potvrde kraj studenog), ali ne bi htjela biti uvučena u dnevnopolitičke svađe u Rumunjskoj. Iz Komisije su stoga ovoga tjedna diplomatski pokušali objasniti da novi prijedlog tehničke rumunjske vlade nije koordiniran s predsjednikom države i da to treba razriješiti – u Rumunjskoj.
Kampanja za predsjedničke izbore
Sukob između tehničke premijerke Dancile i aktualnog predsjednika Ioahannisa nije od jučer. Lanjske jeseni, manje od dva mjeseca prije nego što je Rumunjska trebala preuzeti predsjedanje EU-om, Ioahannis je, primjerice, javno iznio sumnju u spremnost Bukurešta da zasjedne na čelo Unije. Pripreme je, dakako, vodila Dancilina vlada. Iohannis je, osim toga, bio glasan protivnik pravosudnih reformi koje je provodila vlada, a zbog kojih je Rumunjska došla i pod povećalo Bruxellesa.
Zadnjih tjedana, međutim, tenzije su i pojačane zbog kampanje za predsjedničke izbore. Izbori se održavaju 10. studenog, a na njima se natječu i Iohannis i Dancila. Ankete daju značajnu prednost aktualnom predsjedniku i pred tehničkom premijerkom i pred ostalim protukandidatima.
Što s britanskim povjerenikom?
O novoj vladi rumunjski parlament trebao bi, pak, glasovati u ponedjeljak, 4. studenog. Ako bude potvrđena, Ursula von der Leyen imat će jednu brigu manje. Ali i dalje će joj ostati dilema oko povjerenika iz Velike Britanije.
Britanci su do 1. studenog i početka rada nove Komisije planirali izaći iz EU-a. No, Brexit je odgođen, kao ostalom i smjena na vrhu briselske administracije. Ursula von der Leyen očekuje od Londona da nominira povjerenika, ali šanse da britanski premijer Boris Johnson to učini ravne su nuli. No, kao što se pravio da nije on osobno odgodio Brexit tako što je u Bruxelles poslao nepotpisani zahtjev i za to okrivio parlament u Londonu, Johnson bi i u ovom slučaju mogao naći elegantan izlaz, da naprosto produži mandat sadašnjem britanskom povjereniku Julianu Kingu. Međutim, činjenica da je Britanija usred predizborne kampanje u koju Johnson ulazi s obećanjem da će odraditi Brexit mogla bi zakomplicirati i taj, naizgled jednostavan zadatak.