Kako si je predsjednica u par mjeseci, sustavno nasrćući na Vladu, uspjela ozbiljno preokrenuti rejting
Analiziramo što točno Grabar Kitarović govori posljednjih mjeseci i kako to prati rejting
Rejting predsjednice Kolinde Grabar Kitarović prošle se jeseni ozbiljno srozao. U rujnu je tako, prema Crobarometru agencije Ipsos bilo više onih koji predsjedničin rad ne podržavaju nego onih koji ga podržavaju. Konkretno, 45 posto ispitanika dalo joj je podršku, a 47 posto ih je reklo kako ne podržava njezin rad.
U listopadu je predsjedničin rejting bio još gori, 40 posto ispitanih podržavalo je njezin rad, a 50 posto nije. Ako takav rezultat usporedimo s onim od prije točno godinu dana, jasno je da je predsjedničin rejting dosta opao. Naime, u Crobarometru iz listopada 2016. predsjedničin rad je podržavalo 59 posto ispitanih, a onih koji ga nisu odobravali bilo je 31 posto. Dakle, podršku joj je davalo 19 postnih poena manje ljudi nego u listopadu ove godine.
Kako je uspjela preokrenuti trendove
Međutim, ovi trendovi su se u studenome preokrenuli u predsjedničinu korist. I to nakon tri napada na Vladu od čega su dva bila prilično direktna. Premda je predsjednica i ranije povremeno znala kritizirati Vladu, u studenom je s time krenula sustavno pa je tako Vladu u osam dana kritizirala tri puta i to na tri različite teme. Nakon takvih istupa, predsjedničin rad u studenome je podržavalo 51 posto ispitanih građana, što znači da je u mjesec dana rejting poboljšala za 11 postonih poena.
Zanimljivo je i da predsjednica kritizira Vladu iz gotovo cijele zemlje, pa može dijelovati kao da je već u kampanji. Vladu je, dakle, u tri mjeseca kritizirala iz 6 gradova: Zagreba, Opatije, Vukovara, Bjelovara, Koprivnice i u srijedu iz Krapine. Izdvojili smo istaknutije predsjedničine kritike Vladi od studenog do danas.
Kritika zbog ukidanja zbog Povjerenstva za Agrokor, 7. studenog
Predsjedničino neslaganje s Vladom oko ukidanja saborskog Povjerenstva za Agrokor bila je, kako smo kasnije vidjeli, zapravo uvertira u sasvim otvorenu konfrontaciju s Vladom. Početkom studenoga, kada se HDZ otvoreno zalagao za ukidanje saborskog Povjerenstva za Agrokor pozivajući se na odredbe Zakona o istražnom povjerenstvu, predsjednica je imala drukčije mišljenje.
“Želim da sve bude transparentno, da javnost zna istinu”, rekla je Grabar-Kitarović u izjavi novinarima i tako zapravo podržala stav oporbe koja je smatrala kako Povjerenstvo treba nastaviti s radom i nakon otvaranja istrage o Agrokoru. Predsjednica je kazala je kako je svjesna zakonskih ograničenja, ali kako je potrebna fleksibilnost te da se zakoni mogu mijenjati jer je interes javnosti u ovom slučaju golem.
Napad na ekonomsku politiku Vlade, 8. studenog
“Predugo stojimo, a drugi nas prestižu, ili nam sve više odmiču”, rekla je predsjednica u svom govoru koji je održala u Opatiji na savjetovanju drutšva Hrvatskih ekonomista. Predsjednica je tada otvoreno kritizirala ekonomsku politiku vlade. Rekla je kako ne potičemo izvoz, nismo privlačni za ulaganja, ne ulažemo u razvoj i istraživanje, mirovine su niske, mladi odlaze, a demografski pokazatelji su porazni. “Postoje liste preporuka, ali malo ih se realizira. Time dolazimo do pitanja tko i gdje donosi, odnosno ne donosi odluke”, rekla je tada predsjednica.
‘U Hrvatskoj je izvanredno stanje’, 10. studenog
Dva dana nakon što je uputila Vladi žestoke kritike što je izazvalo velike reakcije u javnosti, predsjednica je ponovno kritizirala Vladu. Ovoga puta govorila je o iseljavanju iz Hrvatske i demografskim problemima i stanje u Hrvatskoj proglasila “izvanrednim”.
“Hrvatska je ugrožena iseljavanjem i izumiranjem. Proteklih godina izgubili smo više ljudi nego u obrani zemlje. Hrvatska izlazi iz same sebe. Najveći negativni saldo imaju Vukovarsko-srijemska i Osječko-baranjska županija. U Hrvatskoj je izvanredno stanje i traže se izvanredne mjere”, rekla je tada predsjednica koja je bila na svečanoj sjednici Skupštine Vukovarsko srijemske županije. Pozvala je i da se ponovno razmotri prijedlog proračuna.
Kritika porezne uprave, 11. prosinac
Nakon predsjedničina tri napada na Vladu u rasponu od tjedan dana, njezin je rejting skočio za 11 postotnih poena. Crobarometar se provodio od 1. do 20. studenog i prema tom istraživanju njezin je rad podržavalo je 51 posto ispitanih građanih, dok ga nije odobravalo 41 posto. Preokrenula je trendove u svoju korist i nastavila s istom taktikom napada na Vladu. Predsjednica je bila u Bjelovaru gdje je tada izmjestila svoj ured. U svom obraćanju javnosti, kritizirala je rad porezne uprave.
“Porezna uprava ne treba biti represivni aparat, koji kažnjava poduzetnike, jer se time ljude obeshrabruje i stvara antipoduzetnička klima”, rekla je predsjednica, dodavši da, ako se radi o spornom zakonu, takav zakon treba mijenjati, jer “poduzetnike treba ohrabrivati, a ne tužiti ih”. Aludirala je na slučaj u kojem je Porezna uprava kaznila obrtnicu s 10 tisuća kuna zbog tipfelera. Kazala je i kako država mora što dinamičnije provoditi mjere fiskalne i funkcionalne decentralizacije, koja će omogućiti razvoj drugim sredinama.
Gašenje sudova i EU fondovi, 15. prosinac
Sredinom prosinca predsjednica je izmjestila svoj ured u Korpivničko-križevačku županiju. Govorila je o demografiji kao jednom od prioriteta i kazala da se treba poduzeti nešto da bi se spriječilo iseljavanje stanovništva iz te županije. A onda je ponovno uputila kritike Vladi.
Prvo je prozvala državne institucije i tvtke zbog gašenja svojih filijala u Koprivničko-križevačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. “Zatvaranje ispostava sudova i poštanskih ureda također pridonosi iseljavanju ljudi iz tih dviju županija”, rekla je predsjednica. Vladu je prozvala i zbog slabog korištenja fondova Europske unije.
Napad zbog blokiranih građana, 24. siječnja.
Napadi su se predsjednici, što se rejtinga tiče isplatili i u prosincu. Doduše, dosta manje nego mjesec prije – u prosincu ju je podržavalo 52 posto građana, a njen rad nije podržavalo 40 posto ispitanika. Predsjednica je u srijedu ponovno kritizirala Vladu. Grabar Kitarović, koja je izmjestila svoj ured u Krapinsko-zagorsku županiju poručila je kako, ako država ostvaruje bolje rezultate, to moraju osjetiti građani.
“U zadnje su vrijeme ističu bolji makroekonomski pokazatelji. To treba pozdraviti. Ali ako država ostvaruje bolje rezultate, onda se to mora vidjeti na računima građana. Blokiranih je puno. Nacionalna je tragedija da mnogi od njih napuštaju Hrvatsku kako bi u inozemstvu otvorili nove račune i nekako započeli nov život. Država stoga mora hitnim mjerama, u dogovoru s bankama i financijskim institucijama, pronaći rješenje za deblokadu računa građana”, poručila je. Rekla je i kako se treba što prije donijeti novi Ovršni zakon. Ponovno je pozvala Vladu da nastavi raditi na decentralizaciji i naglasila važnost rješavanja demografskog pitanja.