Kako je prošlo prvih šest mjeseci epidemije? Izdvojili smo polemične momente
Prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj je potvrđen 25. veljače
Prije šest mjeseci, 25. veljače, potvrđen je prvi slučaj zaraze koronavirusom u Hrvatskoj. Mladić iz Zagreba, koji je bio na nogometnoj utakmici u Milanu, po povratku je dobio temperaturu i testirao se. U više navrata u medijima je govorio o svom iskustvu, ali tek je nedavno javnosti otkrio svoj identitet.
Od službene potvrde prvog slučaja prošlo je, dakle, pola godine. To relativno kratko razdoblje bilo je prilično intenzivno za naše živote – od totalnog, gotovo dvomjesečnog lockdowna i po dvije doze presica Nacionalnog stožera dnevno pa do masovnog odlaska turista s hrvatske obale nakon što smo ovih dana, zbog rekordnih brojki, završili na crvenim listama drugih država.
Izdvojili smo nekoliko upečatljivih momenata iz šestomjesečnog suživota s koronavirusom, razdoblja u kojem su glavnu riječ preuzeli epidemiolozi. Ili ipak nisu?
O politici i struci
Tko vodi glavnu riječ kad su u pitanju razne mjere pod kojima živimo? Konkretnije, jesu li odluke koje donosi Nacionalni stožer političke ili isključivo stručne – zdravstvene? Rasprava traje gotovo pa od prvog dana i još uvijek nije bi blizu kraju.
Evo se baš prošli tjedan ponovno zakuhala: šef Nacionalnog stožera Davor Božinović uvjeravao je da „nema odluka Stožera koje su bile striktno politički motivirane“. Onaj tko je dan ranije slušao njegovog šefa, premijera Andreja Plenkovića, mogao je ostati prilično zbunjen.
„Logično je da smo imali povećan broj inficiranih tijekom turističke sezone zbog velikog broja ljudi koji su došli u Hrvatsku, ali to je bio, budimo sasvim otvoreni, jasan politički cilj Vlade RH da turistička sezona bude u ovim okolnostima što je moguće bolja“, poručio je Plenković sa sjednice Vlade.
Nije Stožer pao s Marsa
I ranije je premijer tvrdio da su odluke stožera ustvari političke. Kad je predsjednik Zoran Milanović u travnju govorio da bi se odluke trebale početi donositi na razini politike, a ne više struke, Plenković je bio, kao, iznenađen.
“Možda predsjednik nije dovoljno upućen. Sve dosadašnje odluke Stožera bile su političkog karaktera. Treba jasno raditi distinkciju između političkih odluka Vlade, ministara i onoga što se zove zdravstveno-epidemiološki okvir, a to je prilagođavanje određenih mjera u interesu zdravstvene sigurnosti naših građana. Nije Stožer došao s Marsa, iz vakuuma”, kazao je tada.
Kasnije se malo, izgleda, ipak predomislio. “Odluke Stožera nisu dvojbene, niti političke. One se donose na temelju uputa struke i ponajprije s ciljem zaštite života i zdravlja naših građana (…)”, govorio je pred parlamentarne izbore u intervjuu Jutarnjem listu.
O ustavnosti odluka Stožera
Ustavnost odluka Stožera još je jedna tema oko koje se već mjesecima vode polemike. Telegram je početkom svibnja pisao o nizu slučajeva u kojima političari, građani, a među njima i poduzetnici traže od Ustavnog suda da ocijeni jesu li im nekim odlukama Nacionalnog stožera – poput odluke o zabrani napuštanja mjesta prebivališta iz ožujka – prekršena ustavna prava.
Nakon što je Milanović stožer nazvao „paraustavnim tijelom“, ustvrdivši da nije normalno da grupa neizabranih ljudi određuje koliko gostiju može biti na svadbi, oglasio se i predsjednik Ustavnog suda. Miroslav Šeparović je tada, krajem srpnja, najavio da će Ustavni sud odluke u tim predmetima donijeti po povratku s godišnjih odmora.
O samoizolaciji i bioteroristima
Jedna od najupečatljivijih izjava bila je ona šefice Zarazne, profesorice Alemke Markotić o ljudima koji krše mjere samoizolacije. One koji su šetkali okolo, a trebali su biti kod kuće, zbog opasnosti da su pokupili virus, profesorica Markotić usporedila je, sjećate se, s bioteroristima. Ta će se izjava kasnije, kako se budu mijenjali stavovi Stožera, često prigodno citirati.
Primjerice, u svibnju kada je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak objašnjavao da bi ljudi iz samoizolacije, ako stave masku, mogli i na izbore. Nisu, doduše, smjeli u trgovinu ili ljekarnu. Ali birališta? Nema problema.
Kada su parlamentarni izbori prošli, valjalo je formirati Vladu i potvrditi je u Saboru. Plenkovićeva većina je tanka, pa je svaki glas bitan. U srpnju smo tako svjedočili neobičnom slučaju zastupnika HSLS-a Darija Hrebaka koji je, zahvaljujući dopisu ravnatelja HZJZ-a, izbjegao samoizolaciju.
O pobjedi nad koronavirusom
Premijer Plenković je u svibnju jednostavno proglasio pobjedu nad koronavirusom. „Znam samo da je danas jedan novozaraženi. Ako imate danima jednog novozaraženog ili jedoznamenkasti broj, možemo zaključiti da smo pobijedili u prvom poluvremenu”, govorio je tada Plenković. HDZ se u to vrijeme baš spremao za parlamentarne izbore.
Plenković je doista pobijedio – početkom srpnja na biralištima – ali proglašenje pobjede nad koronom, pa makar i samo u nekakvom “prvom poluvremenu”, bilo je ipak mrvicu preuranjeno. Zadnjih dana bilježimo doista rekordne brojke novih slučajeva, daleko više nego proljetos. I nitko zapravo nema pojma koliko nas još “poluvremena” čeka.
O (ne)nošenju maski
Pitanje nošenja ili nenošenja maski – zaštitnih ili kućne izrade, svejedno – od samog početka epidemije izaziva nedoumice zbog kontradiktornih savjeta koje smo dobivali u različito vrijeme. U tom su kontekstu mediji podsjećali na izjave članice Nacionalnog stožera dr. Maje Grba Bujević koja je u veljači dosta kategorički tvrdila da maske baš i ne mogu pomoći, a četiri mjeseca kasnije objašnjavala da si ljudi, ako ništa drugo, mogu i sami sašiti masku.
Posljednjih tjedana u medijima se, pak, sve više spominje proširenje obveze nošenja maske na druge zatvorene prostore (sada su, recimo, obavezne kad idete u trgovinu ili javni prijevoz), nagađalo se da bi mogle biti uvedene kao obaveza u zajedničkim uredima, a ne isključuje se sasvim niti mogućnost da ćemo ih, kao što je slučaj u nekim europskim gradovima, morati nositi čak i na otvorenom.
O povećanju broja testiranja
I broj testiranja na koronavirus, po čemu je Hrvatska dugo bila na začelju, jedna je od tema na kojoj smo od početka epidemije svjedočili zaokretu. Kako je Telegram nedavno pisao, tek nakon što se epidemija ponovno rasplamsala u jeku turističke sezone, ministar zdravstva Vili Beroš najavio je više testiranja na Covid-19.
U ožujku je ministar govorio da testiramo dovoljno, a u travnju, primjerice, da je testiranje jedan od elemenata borbe protiv zaraze, ali ne i najvažniji. No, neki dan, kada su dugačke kolone turista napuštale Hrvatsku, Beroš je najavio veći broj testiranja, ustvrdivši i da se “dokazalo da je povećan broj testiranja najbolji način suzbijanja zaraze”.