Kako je Radovan Karadžić od liječnika i pjesnika postao jedan od najgorih ratnih zločinaca
Stručnjak za Balkan dr. Franz-Lothar Altmann secira mnoštvo njegovih lica
Bivši predsjednik Republike Srpske i vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić osuđen je danas u Haagu na jedinstvenu kaznu zatvora od 40 godina. Proglašen je krivim za 10 od 11 točaka optužnice, između ostalog i za genocid u Srebrenici. Također, snosi individualnu kaznenu odgovornost za progon, istrebljenje, ubojstvo i deportaciju i ubojstvo i zločine protiv čovječnosti u ratu u BiH.
Kriv je i za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, a snosi i individualnu kaznenu odgovornost za ubojstvo, protupravno širenje terora nad stanovništvom u Sarajevu te za uzimanje pripadnika UN-a kao talaca.
Ovaj psihijatar, pjesnik, političar i za mnoge ljude u BiH ratni zločinac koji je i sam slučaj za psihijatriju. Njemački stručnjak za Balkan dr. Franz-Lothar Altmann u razgovoru za Deutsche Welle secira mnoštvo lica Radovana Karadžića, a mi vam donosimo najzanimljivije dijelove njegove analize.
1. Potječe iz obitelji koja je u svojim redovima imala i četnike
Kako se jedan čovjek kojeg bismo mogli, svemu unatoč, ipak nazvati inteligentnim mogao pretvoriti u osobu koja se smatra odgovornom za tako teške zločine? Radovan Karadžić, rođen 1945. godine u jednom crnogorskom selu, od svoje 15. godine živio je u tada multikulturalnom Sarajevu, ali potječe iz obitelji koja je u svojim redovima imala i četnike. Od te obiteljske pozadine se očito nikad nije uspio potpuno distancirati.
2. Završio medicinu i usavršavao se na Columbiji u New Yorku
Nakon što je sa svojom obitelji preselio iz crnogorskih brda u Sarajevo, završio je medicinsku školu, studirao nakon toga medicinu, proveo čak godinu dana radi daljnjeg obrazovanja na Columbia sveučilištu u New Yorku i nakon toga otvorio liječničku ordinaciju na Palama. Bio je poznat i po svojim pjesničkim radovima. Ali, “kako je od te osobe koja je imala toliko lica, nastao političar koji je zastupao jedno izrazito nacionalističko usmjerenje, to je već jedan fenomen”, kaže Altmann.
3. Nacionalističke sklonosti, poezija i Dobrica Ćosić
Karadžićeve nacionalističke sklonosti mogle su se prepoznati već u njegovoj poeziji, dodaje Altmann, jer već tada je Karadžić govorio o “borbenom duhu Srba”. “A onda je upoznao Dobricu Ćosića koji je bio nacionalistički romansijer i koji je utjecao na njega. To ga je očito još jače poguralo u nacionalizam.”
4. Utjecaj Miloševića i optužbe za pronevjeru novca
Potom je u Beogradu upoznao i Slobodana Miloševića koji je također pred Haaškim sudom bio optužen za ratne zločine, ali je umro 2006. godine, prije izricanja presude. On je sredinom 80-ih godina u zatvoru upoznao Momčila Krajišnika, svog kasnijeg političkog istomišljenika koji je u Den Haagu osuđen na 20 godina zatvora zbog ratnih zločina. Tada je Karadžić proveo jedanaest mjeseci u pritvoru zbog optužbe za pronevjeru novca. Iako je prvostupanjskom presudom osuđen, drugostupanjskom presudom je oslobođen. Naime, u međuvremenu je Srpska demokratska stranka, kojom je on predsjedavao, bila jedna od vladajućih stranaka, pa je tako i Karadžić kao političar došao na vlast.
5. Stvaranje neprijateljske slike o muslimanima
Bilo je to vrijeme u bivšoj Jugoslaviji koje je bilo obilježeno nacionalizmom. Slovenci, Hrvati i drugi narodi nisu htjeli više trpjeti pritisak Beograda i Srba koji su se nalazili na visokim položajima te su htjeli istupiti iz Jugoslavije. Htjela je to i Bosna i Hercegovina. No, srpski političari to nisu željeli prihvatiti. I tako je započelo krvavo poglavlje ratne povijesti.
Karadžić je u to vrijeme kao političar sve jače stvarao sebi jednu “neprijateljsku sliku” o muslimanima, “što je očito bila jedna vrsta prenošenja nekadašnje neprijateljske slike prema Osmanlijama”, pojašnjava Altmann. “A muslimani, Bošnjaci, za njega su jedna vrsta potomaka Osmanlija protiv kojih se Srbija toliko dugo borila.”
6. Zločini i politička pozadina
Bošnjaci i Hrvati su se na referendumu 1. ožujka 1992. izjasnili za neovisnu Bosnu i Hercegovinu. Srbi su bojkotirali referendum. Mjesec dana kasnije je izbio rat. U područjima na kojima su većinski živjeli Srbi je već prethodno proglašena Srpska Republika BiH koja je poslije preimenovana u Republiku Srpsku, a čiji je prvi predsjednik bio upravo Radovan Karadžić.
Idućih godina uslijedila su ubijanja, mučenja, bijeg, protjerivanja i genocid u Srebrenici. Za masakr u Srebrenici pred Haaškim sudom sudi se i glavnom zapovjedniku srpskih snaga u BiH Ratku Mladiću. Njemu su snage UN-a u srpnju 1995. bez otpora prepustile Srebrenicu, koja je tada službeno bila UN-ova zaštićena zona i utočište tisuća bošnjačkih izbjeglica.
7. Mladić i Karadžić su se godinama skrivali u Srbiji
Obojica, Mladić i Karadžić, nakon rata su se godinama uspješno skrivali u Srbiji. Karadžić je postao dr. Dragan Dabić, potpuno je promijenio vanjštinu, a očito je imao i “veliki broj pomagača, simpatizera, koji su mu pomogli i koji su ga uvijek kad je pokretana neka akcija uhićenja pravodobno upozorili”, kaže Altmann. No, zbog znatnog pritiska EU na Srbiju i apela njegove supruge da se preda vlastima, nakon 12 godina skrivanja konačno je uhićen u Beogradu. Gotovo tri godine kasnije uhićen je i Ratko Mladić.
