Komentar: Kako je reakcija na tekst jednog tabloida pokazala koliko smo politički infantilni i provincijalni
Veći dio javnosti smatra kako se državna politika odvija preko novina
Tekstić u nedjeljnom izdanju jednog visokonakladnog i ne baš uglednog tabloida (o da, tabloidi mogu biti i ugledni; vidi New York Post), mobilizirao je nevjerojatnu energiju na hrvatskoj javnoj i političkoj sceni: sve su naše novine Bildovu izvještaju o Hrvatskoj posvetile desetak puta više prostora od veličine Bildova originalnog teksta, na državnoj su se televiziji organizirali simpoziji s uglednim stručnjacima, koji su analizirali svaki redak Bildova proročanstva o crnoj hrvatskoj budućnosti, glavna oporbena stranka oglasila se snažnim napadom na vladajuću stanku (koja je, začudo, ovaj put neloše reagirala, upozoriši na specifičan novinarski žanr kojem Bild pripada)…
Baš kada se činilo da će slučaj Bild nastaviti prerastati u glavnu društveno političku temu izborne godine (odjednom važniju od antifašističkog ili endehazijskog hrvatskog identiteta, ili stvarnog početka ekonomskog rasta, ili zdravstvene reforme), Europska je Komisija izjavila da Bild u jednom dijelu svog teksta o Hrvatskoj nedvojbeno laže; ne postoji nikakav tajni izvještaj Europske Unije o Hrvatskoj na koji se Bild poziva.
Momci su odlučili malo plašiti čitatelje
Momci iz vodećeg njemačkog tabloida (kojem je kontroverzni istraživački novinar Gunther Wallraff još 1977. uništio bilo kakvu vjerodostojnost, dokumentirano prokazujući njegove metode), naprosto su odlučili da bi mogli malo plašiti svoje čitatelje novom Grčkom, pa su skupili nešto poznatih podataka o našoj zemlji, te ih kontekstualizirali u onom smjeru koji im je odgovarao.
Idućih par dana mora da su se žestoko smijali zbog reakcije hrvatske javnosti , ekonomskih stručnjaka i političara: u malo kojoj zemlji tekstovi medija poput Bilda mogu još izazivati takav kaos.
Što se dogodilo? Čini se da veći dio naše javnosti i dalje smatra kako se važna, državna politika odvija preko novina (kao što se to, primjerice, činilo tijekom prvog Hladnog rata, najviše u Moskvi), pa se Bildov članak o Hrvatskoj pročitao kao jedna od zadnjih, dramatičnih poruka Berlina, a onda valjda i Bruxellesa, hrvatskoj Vladi, prije nego što sve uistinu ode k vragu.
Interpretacija uloge novina u današnjem svijetu
Takva je interpretacija uloge novina u današnjem svijetu više nego smiješna. Drugo, upravo je fascinantno da hrvatski mediji i hrvatski političari ne žele znati što je Bild; Bild je jednako beskrupulozan i nevjerodostojan list, kao što je to, primjerice bio The News of the World, britanski nedjeljni tabloid što ga je, zbog prisluškivanja raznih javnih osoba, Rupert Murdoch morao ukinuti prije nekoliko godina.
Voditi trodnevne rasprave o budućnosti bilo koje zemlje, na temelju teksta objavljenog u tabloidu (ali i u ozbiljnim novinama; tradicionalni mediji više nisu politički utjecajni kao što su nekoć bili), znak je nevjerojatne nekompetentnosti i naglašene provincijalnosti.
Težina epohalnog breaking newsa
Suvremeni medijski prostor, spletom raznih okolnosti, postao je prepun ne baš pouzdanih prognoza: sjetimo se koliko smo puta, unatrag dvije godine, u svim mogućim svjetskim novinama, pročitali da Grčka skoro sigurno napušta Eurozonu i da počinje ponovo tiskati drahmu.
Ništa od toga još se nije dogodilo. I na kraju, sve što je Bild napisao, pa i prognoza da ćemo bankrotirati, već je n puta objavljena u hrvatskim medijima: naše su novine još u svibnju lanjske godine na naslovnicama izvijestile o mogućnosti da 2016. nećemo moći otplaćivati dugove.
Zbog svega toga Bildov tekstić, u kojem nije napisano ništa novo (i koji se poziva na nepostojeći Tajni izvještaj Europske Komisije), nije trebao dobiti težinu epohalnog breaking newsa na našoj javnoj i političkoj sceni.
Ne postoji elementaran sustav vrijednosti
Sama činjenica da se to ipak dogodilo, govori o stanovitoj infantilnosti, pa i laganoj histeričnosti hrvatske javnosti, koja više ne može prepoznavati, kontekstualizirati i hijerahizirati vijesti, nego, poput ovisnika, iz dana u dan traži sve veće doze određenih sadržaja, neovisno od njihove stvarne vrijednosti.
Na nepostojanje elemetarnog sustava vrijednosti u našoj javnosti već smo upozorili u povodu stvarno nevjerojatne činjenice da je oriđinal i redikul poput Davora Domazeta Loše dobio sat vremena prime timea na Hrvatskoj televiziji.
Slučaj Bild samo je ponešto metastazirani izraz stanja na javnoj sceni koje omogućuje da bivši obavještajac, koji je najavio početak Trećeg svjetskog rata u Rijeci, odjednom postane nacionalno relevantan. Da nije iritananto, sve bi to (i Bild, i Lošo, i puno sličnih primjera), zapravo bilo jako smiješno.
Redakcijski komentar redakcije Telegrama