Kako je tekla priča o gradnji najveće vjetroelektrane u Hrvatskoj zbog koje je sada uhićeno desetak ljudi
Priča o vjetroelektrani Krš-Pađene razvlači se godinama
U velikoj zajedničkoj akciji policije i USKOK-a, u istrazi koja se povezuje s pogodovanjem oko projekta vjetroelektrane Krš-Pađene koja se gradi u Općini Ervenik nedaleko od Knina, danas je uhićeno više osoba. Među njima su predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić, bivša gradonačelnica Knina Josipa Rimac, šef podružnice Hrvatskih šuma u Splitu Ivan Melvan, načelnica Gračaca Nataša Turbić, pomoćnica ministra gospodarstva Ana Mandac, i još nekoliko osoba.
O vjetroelektrani Krš-Pađene govori se kao o najvećoj vjetroelektrani u Hrvatskoj i široj regiji koja će na kraju izgradnje imati 48 vjetroturbina ukupne snage 142 megavata. U projekt je uloženo 1,8 milijardi kuna. Telegram donosi kronologiju ovog projekta, od zamisli do ostvarenja, s kronologijom raznih kontroverzi vezanih uz njegovu realizaciju, ali i ljude koji su u procesu sudjelovali.
Sve je počelo 2012. godine
Priča o vjetroelektrani kreće 2012.. kada je grupacija Lager čiji je vlasnik Milenko Bašić iz Posušja (koji slovi kao jedan od najmoćnijih poslovnih ljudi u susjednoj Bosni i Hercegovini) od austrijskih tvrtki Bewag i Verbunt kupio energetsku tvrtku C.E.M.P. Nju su 2003. osnovali austrijski investitori s namjerom razvijanja projekata vjetroelektrana na jadranskom priobalju.
Prema Jakovu Jukiću, članu uprave tvrtke C.E.M.P. koji je novinara Tportala nedavno proveo gradilištem, investitori iz Austrije devet su se godina bezuspješno borili s hrvatskom birokracijom i na kraju odustali. No novi vlasnici, odnosno tvrtka Lager na čelu sa poduzetnikom Bašićem, očito su bili snalažljiviji.
U projektu sudjelovao i HEP
Za početak, zamah projektu osigurala je i Hrvatska elektroprivreda (HEP), odnosno njena tvrtka kćer HEP-Obnovljivi izvori energije (HEP OIE). Ona je 2008. s C.E.M.P.-om, dok su tvrtku i dalje vodili Austrijanci, potpisala sporazum o suradnji za projekt “Krš Pađene”. Prema HRT-u, HEP je svojom infrastrukturom projektu dao snažan vjetar u leđa pomažući im u dobivanju raznih dozvola, a na nekoliko dokumenata HEP OIE se navodi kao suinvestitor.
Uz to, ta državna tvrtka izgradila je i nekoliko stometarskih stupova za mjerenja snage vjetra na lokaciji Krš-Pađene što je koštalo oko tri milijuna kuna, piše tada HRT. Za usporedbu godišnji troškovi tvrtke HEP OIE iznosili su oko deset milijuna kuna. Za realizaciju projekta “Krš Pađene” snage 100 megavata, ključnog HEP-ovog iskoraka na tržište obnovljivih izvora energije, HEP OIE planirao je osnovati novo društvo u kojem bi s CEMP-om imao po pedeset posto vlasništva.
Međutim, tijekom 2010. vlasnici CEMP-a odlučuju prodati projekt. HEP-ova ponuda od 12 milijuna kuna nije ih zadovoljila pa je prošla ona dvostruko izdašnija – tvrtke Lager Bašić iz Posušja. Iako su dotad uložili tri milijuna kuna, HEP OIE na ljeto 2013. šalje dopis Ministarstvu gospodarstva kojim odustaju od projekta “Krš Pađene”pritom ne tražeći nikakvu naknadu. Štoviše, HEP OIE ustrajno nastavlja s postavljanjem stupova na lokaciji Krš Pađene, gdje izvodi mjerenja i remonte čak i 2014., kada je u investicijskom planu za to osigurano 497 tisuća kuna. Na kraju priče, početkom 2015. HEP OIE je ugašen, pisao je tada HRT.
Afera koja traje do danas
C.E.M.P. je u međuvremenu ishodio potrebne dozvole od Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERE) pa i onu o proširenju kapaciteta. Bitno je naglasiti kako je HERA suglasnost dala 31. prosinca 2013., točno dan prije isteka prava na primjenu starog tarifnog sustava. Naime, novi je od 1. siječnja 2014. donio značajno niže otkupne cijene energije iz obnovljivih izvora od strane Hrvatskog operatora tržišne energije (HROTE).
Sve je rezultiralo aferom koja se povlači do dan danas. Naime, bivša ministrica zaštite okoliša Mirela Holy prvo je prozvala tadašnjeg premijera Zorana Milanovića jer je navodno njegov, sada pokojni brat Krešimir Milanović, lobirao za Lager. Bivši MOST-ov ministar gospodarstva Tomislav Panenić kasnije je pak optužio prethodnika Ivana Vrdoljaka za istu stvar. Krš-Pađene spominjao se i kao projekt kojem se išlo na ruku i kada je vlada Andreja Plenkovića podigla naknade za obnovljive izvore energije.
Sporne studije utjecaja na okoliš
Projekt je u javnosti bio aktualan i kada je bivši MOST-ov ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović izdao rješenje da investitori moraju napraviti postupak procjene utjecaja na ekološku mrežu. No Dobrovića je uskoro zamijenio HDZ-ov Tomislav Ćorić koji je poništio to rješenje čime je C.E.M.P. oslobođen izrade studije na kojoj je Dobrović inzistirao.
Projekt je nastavljen, a C.E.M.P.-u je Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) lani navodno odobrila i kredit u iznosu od 590 milijuna kuna. U razgovoru za Tportal član uprave C.E.M.P.-a Jukić izjavio je da ako se radilo o pomaganju onda je “bolje da im i nisu pomagali” te da se oko svakog velikog projekta u Hrvatskoj stvaraju kontroverze. Dodao je i kako će proizvodnja električne energije iz vjetroelektrane Krš-Pađene biti poticana sa 71 lipu po kilovatu, što je najniža cijena od gotovo dvije tisuće dosad sklopljenih ugovora s HROTE-om.
Tko stoji iza projekta?
Grupacija Lager koja stoji iza C.E.M.P.-a godišnje uprihodi oko 500 milijuna kuna i uglavnom se bavi prodajom i servisom građevinskih strojeva i rudarske opreme. Lager je i generalni zastupnik najvećih svjetskih proizvođača građevinskih strojeva.
U BiH posluje i u Ljubuškom gdje im je tvornicu za proizvodnju prikolica i poluprikolica za transport specijalnih tereta, u rudniku Kamengrad kod Sanskog Mosta imaju koncesiju na vađenje mrkog ugljena. Krajem 2017. Lager je potpisao i sporazum o realizaciji projekta termoelektrane u BiH kraj Tomislavgrada.
U Hrvatskoj Bašićev Lager posluje od 2002., a osim u Karlovcu poslovne prostore imaju i u Donjem Stupniku. Kako smo ranije izvještavali pripadnici Policijskog USKOK-a (PNUSKOK) u sklopu istrage pretresli su njihove prostorije. Inače, vlasnik Lagera Milenko Bašić brat je Ivana Inje Bašića, koji je nedavno uhićen zbog sumnji u malverzacije prilikom uvoza automobila, te utaje poreza.