Politika & Kriminal

Kako je u 48 sati eskalirao sukob Bruxellesa i proizvođača cjepiva protiv Covida koje je ključno za Hrvatsku

Preosjetljive vlade, tajni ugovori, logika iz mesnice: u pokušaju da EU osigura spasonosne količine cjepiva, ne biraju se više ni (diplomatske) riječi

Situacija je brzo postala napeta: odnosi briselske administracije s jednim od proizvođača spasonosnog cjepiva protiv koronavirusa u samo 48 sati toliko su se zakomplicirali da je u jednom trenutku danas izgledalo upitno hoće li se razgovori uopće nastaviti.

EU je pritom u izuzetno delikatnoj poziciji. Uložila je silne milijune eura u predugovore s tvrtkama od kojih sada očekuje određene količine cjepiva, ali isporuke kasne. Ta je situacija iz više razloga izuzetno neugodna: bogati političko-gospodarski blok, koji sebe smatra globalno utjecajnim, ne može si dozvoliti da njegov utjecaj bude ustvari toliko slab i to na ovako presudnom pitanju.

Ne može si to dozvoliti niti iz sasvim praktičnih razloga: usporena kampanja cijepljenja odgodit će povratak normalnom životu, što znači i gospodarski oporavak, jer će države, sve dok pandemija ne bude pod kontrolom, biti prisiljene na restrikcije društvenog i ekonomskog života. A to ima prilično visoku cijenu.

Problem je u količinama

Iako s isporukama kasne i drugi proizvođači, od ponedjeljka je fokus praktički u potpunosti na britansko-švedskoj farmaceutskoj kompaniji AstraZeneci i njezinom cjepivu, razvijenom u suradnji s Oxfordom, koje još uvijek nije niti odobreno za tržište Europske unije. Odobrenje se očekuje tek krajem ovog tjedna.

Međutim, dodatne tenzije proizlaze iz činjenice da su mnoge europske države rezervirale veće količine upravo ovog cjepiva jer je jednostavnije za skladištenje i distribuciju. Hrvatska računa na 2,7 milijuna doza (u usporedbi s milijun doza Moderninog i Pfizerovog). Usporena isporuka baš ovog cjepiva zato ima značajnije posljedice.

Izvršni direktor bez rukavica

Predstavnici Europske komisije od ponedjeljka su u kontaktu s čelnim ljudima tvrtke od kojih pokušavaju dobiti jamstva da će ispuniti ono što u Bruxellesu smatraju njihovom ugovornom obavezom. Pritom se EU ne susteže podsjetiti AstraZenecu da je Unija osigurala znatna sredstva koja su uložena u razvoj proizvoda. Još ranije je za danas bio dogovoren novi krug razgovora.

No, Bruxellesu nije dobro sjeo intervju koji je izvršni direktor farmaceutske kompanije Pascal Soriot dao talijanskoj „La Repubblici“. U prilično otvorenom razgovoru Soriot ustvari uopće nije štedio EU ostavivši dojam da kompanija neće tek tako ustuknuti pred pritiskom europske administracije (koja je, podsjetimo, pregovarala o cjepivu uime država članica).

O (pre)osjetljivim vladama

Soriotove opservacije naljutile su europske birokrate. Izvršni direktor kompanije je, ukratko, ustvrdio da ne postoji izričita ugovorna obveza koja određuje vremenske rokove za isporuku 400 milijuna doza za EU. Mi smo se, kazao je, obvezali da ćemo dati sve od sebe, ali nema jamstva da ćemo uspjeti.

Odgovornost za zaostajanje u proizvodnji dijelom je prebacio i na EU zbog kasnog potpisivanja ugovora – tri mjeseca nakon Velike Britanije – a sasvim sigurno je situaciju dodatno zapaprila i njegova izjava koja sugerira da su vlade pod stresom i osjetljive (referirao se, očito, na reakcije iz država članica). „Svi su pomalo razdražljivi ili emotivni“, kazao je.

Ovako su reagirali u Bruxellesu…

Tijekom ranog poslijepodneva objavljeno je da je EU zatražila od AstraZenece da se objavi ugovor o opskrbi Unije cjepivom. Ti su ugovori povjerljivi i stoga europska javnost nije imala priliku upoznati se s njihovim detaljima.

Ujedno, mediji su, pozivajući se na tvrdnje europskog dužnosnika, objavili da su se predstavnici kompanije povukli s virtualnog sastanka na kojem su trebali biti nastavljeni razgovori dviju strana. Tu su informaciju, međutim, iz AstraZenece promptno demantirali. Sastanak je bio zakazan za 18.30 sati.

…a ovako povjerenica za zdravstvo

Komentirajući istup izvršnog direktora kompanije, i Stella Kyriakides skinula je rukavice: „Odbacujem logiku ‘tko prvi dođe njegovo je’, to može funkcionirati u mesnici u susjedstvu, ali ne i kada su u pitanju potpisani ugovor”.

Povjerenica za zdravstvo napomenula je da je EU potpisala ugovor za proizvod koji tada nije postojao i koji još ni danas nije odobren za uporabu. “Potpisali smo ga da bismo omogućili tvrtki da izgradi proizvodne kapacitete kako bi mogla proizvesti određenu količinu doza cjepiva da ih se može isporučiti na dan odobrenja”, kazala je te pozvala tvrtku da ispuni svoju “ugovornu, društvenu i moralnu obavezu”.

Nastavite čitati